Pod istim financijskim uvjetima nerazvrstane ceste povjeravaju se lokalnoj i regionalnoj upravi da u konkretnijem bližem kontaktu s korisnicima omoguće bržu sanaciju problema

Vlada je počela s projektom decentralizacije u upravljanju cestama. Na sjednici 15.3.2012.g. usvojena je Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta na autoceste, državne, županijske i lokalne ceste.  Proces je najavio još u veljači bivši ministar mora, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina, rekao je da su za provođenje decentralizacije zaslužni predstavnici jedinica lokalne samouprave koji već dulje upozoravaju. Slijedi donošenje odluke o razvrstavanju javnih cesta kojom će se definirati nadležnost upravitelja javnih cesta. Donijet će se i odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti javne. O kolikom je problemu riječ govori i činjenica da je hrvatska cestovna mreža duga 60.000 kilometara. Prema dosadašnjem razvrstavanju, 29,5 tisuća kilometara su javne ceste, ostalo su nerazvrstane, čije je upravljanje povjereno lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Prema riječima Marine Halužan, glasnogovornice ministra mora, prometa i infrastrukture, postupkom razvrstavanja odredit će se predmet upravljanja i gospodarenja cestovnih subjekata (Hrvatske ceste., Hrvatske autoceste, županijske uprave za ceste, Grad Zagreb), a popisom cesta koje prestaju biti javne, nakon postupka primopredaje velikim gradovima i sjedištima županija u nadležnost (građenje i održavanje), prepuštaju se županijske i lokalne ceste na njihovu području, te postaju nerazvrstane.

Novac za održavanje, rekonstrukciju i građenje nerazvrstanih cesta osigurava se dijelom iz godišnje naknade i naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz trošarine za gorivo, proporcionalno udjelu dužine tih nerazvrstanih cesta u ukupnoj dužini županijskih i lokalnih cesta prije novih odluka. To bi trebalo biti dobro za vozače, bilo da je riječ o sanaciji crnih točki na koje se lokalno stanovništvo žali, jer predstavljaju veliku opasnost za sigurnost prometa ili da je riječ o oštećenim ili derutnim cestama. 

Dosadašnja su iskustva pokazala da su državne tvrtke u takvim slučajevima često sporo reagirale, što zbog manjeg prioriteta cesta, ili nepoznavanje sredine. Ovako će se za nerazvrstane ceste brinuti lokalna i regionalna samouprava, koja će se za njih i njihovo održavanje i građenje dobivati i novac. Budući da lokalni čelnici prvi znaju za probleme, sad neće morati tražiti novac od države već će moći, tj. morati odmah reagirati, te sanirati oštećenje.

Bojan Terglav, Revija HAK-a

03.04.2012.  BUZET  

U  organizaciji Grada Buzeta, Policijske postaje Buzet i udruge Obitelji osoba stradalih u prometu održan je stručni skup pod nazivom: Osobe starije (treće) životne dobi u prometu, te Prometni odgoj od vrtića do autoškole. Skup je otvorio dogradonačelnik Siniša Žulić. Teme skupa bili su najugroženiji sudionici u prometu, djeca i mladi i osobe starije životne dobi 60+. Moderator skupa bio je: prof. dr. Hrvoje Baričević, profesor Sveučilišta u Rijeci, predsjednik Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, voditelj više projekata iz sigurnosti prometa. Predavači su bili: Denis Merlić, načelnik Policijske postaje Buzet, s temom Podaci iz Buzeta-statistika o učešću starijih osoba u prometnim nesrećama; dr. med. Daliborka-Dalija Bilić,voditeljica Hitne medicinske pomoći u Buzetu - Najčešće ozljede starijih osoba i utjecaj lijekova na sigurnost u prometu; Zlatko Bočkal, mag. psych. - Starije osobe u prometu; mr. Nebojša Doder, Državna uprava za ceste Kraljevine Norveške i član Udruge: Treća životna dob i promet – skandinavska iskustva i mjere.

Za temu Prometni odgoj od vrtića do škole Denis Merlić je govorio o temi: Uloga prometne policije u prometnom odgoju djece i mladih-iskustva i statistika; dr. Daliborka-Dalija Bilić: Vrste i posljedice ozljeda djece i mladih u cestovnom prometu, mr. Zlatko Bočkal: Stvaranje stavova prema prometu kod mladih do 14.g. starosti; dr. med. Dragan Lovrović, predstojnik u Psihijatrijskoj bolnici Lopača: Percepcija opasnosti u prometu djece i mladih te psihološke posljedice nesreća; mr. Nebojša Doder: Uloga lokalne zajednice u povećanju sigurnosti djece i mladih u prometu – skandinavska iskustva i mjere.

Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave RH govorio je o jedinstvenom provoznom postupku i pojednostavljenim procedurama carinjenja koje stupaju na snagu 1.7.2012. Ivan Kesić iz Uprave prometne inspekcije Ministarstva prometa govorio je o izmjenama zakona o mobilnim radnicima, te upozorio prijevoznike na povećanje kazni za prometne prekršaje pri ulasku Hrvatske u EU. Izlaganje o problemima hrvatskih cestovnih prijevoznika, udruženju, te edukacijama imao je Marijan Banelli, direktor GIU Hrvatski cestovni prijevoznik.

Stručni magazin Kamion&Bus, čiji su urednici članovi međunarodnog žirija za izbor International Truck of the Year, Van of the Year te Bus&Coach of theYear, uručio je nagrade za gospodarska vozila 2012.g., te najprodavanije marke tih vozila u Hrvatskoj. Prestižnu nagradu Truck of the Year 2012. osvojio je novi Mercedes-Benz Actros, nagradu Van of the Year 2102. dobio je Renault Kangoo Z.E., a VDL Futura 2 je Coach of the Year 2012.  

ZAGREB, PANTOVČAK, 10.03.2012.

Predsjednik RH dr Ivo Josipović primio je delegaciju Udruge:

1. Anitu Merlić, iz Buzeta, dopredsjednicu

2. Eldu Oguić, iz Rijeke, predsjednicu Udruge PGŽ-e

3. Josipa Novoselca, iz Koprivničkog Ivanca, člana

4. Željka Markovića, iz Zagreba, člana

5. Milana Salacana, iz Opuzena, člana

6. Nebojšu Čelicu, iz Medulina, predsjednika Udruge

Predstavnici Udruge upoznali su Predsjednika RH s osnovnim ciljevima i djelovanjem Udruge, te iznijeli svoje prijedloge za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu. Upoznali su ga i s problemima koje imaju članovi obitelji smrtno stradalih i teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama - dugo čekanje na početak sudskih procesa, kao i predugo trajanje tih procesa, nedovoljno dugo čuvanje uzoraka kao dokaznog materijala, te preblage kazne počiniteljima kaznenih djela iz prometa, naročito recidivistima.

Predsjedniku su predani prijedlozi Udruge  „Novi pristup sigurnosti u prometu - 10 koraka do sigurne ceste“, te prikaz ljudskih i materijalnih gubitaka (u nastavku):

izvor fotografija - Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek, službeni fotograf

PULA,  OŠ Tone Peruška

Predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, u suradnji s ravnateljem Osnovne škole Tone Peruška Kristijanom Cinkopanom i psihologinjom Romanom Nićiforović-Kliček, uspješno su završili ciklus od ukupno 8 interaktivnih radionica.

Voditelj projekta bio je Nebojša Čelica. Ciklus je započeo 25.01., te završio 07.03.2012.g., a sudjelovalo je 125 učenika šestih, sedmih i osmih razreda. Cilj interaktivnih radionica bio je upoznati učenike tih razreda s opasnostima i štetnim posljedicama konzumiranja alkoholnih pića. Posebno je pozornost posvećena opasnostima u cestovnom prometu.

Na radionicama kroz didaktičke vježbe učenici su ispunjavali zadatke koristeći četiri tipa „pijanih naočala“ koje simuliraju stanje alkoholiziranosti (0,4 - 1,7 promila), ovisno o količinama alkohola koji se konzumira (piva, vina ili žestokih pića). Pozorno su pratili program i aktivno sudjelovali.

Radionice su izuzetno dobro prihvaćene, a bilo je i puno smijeha. Na kraju su učenici ispunjavali anonimne anketne listiće iz kojih je vidljivo kako oni gledaju na alkohol i opasnost vezane uz njega, kakva su im osobna iskustva, te iskustva prijatelja u konzumiranju alkohola.

Analiza stanja u 2011.g. s prijedlozima za poboljšanje

Zagreb, 16.01.2012.

Tijekom 2011.g. u prometnim nesrećama poginulo je 415 osoba, 11 manje nego godinu ranije, što je najmanje od osamostaljenja Hrvatske, čulo se na skupu Hrvatske automobilske udruge. Mjesec u kojem je lani poginulo najviše osoba je rujan, kad je živote izgubilo 50 osoba. Slijedi špica turističke sezone, srpanj s 47 poginulih, kolovoz s 43 i lipanj s 40, rekao je Boris Orlović, načelnik Odjela za sigurnost u cestovnom prometu MUP-a.

Očekivano, najviše je poginulih u Zagrebačkoj županiji, 76, slijede Primorsko-goranska s 34 poginula i Splitsko-dalmatinska s 30.

2011.g. povećao se broj poginulih motociklista, biciklista, mopedista, te osoba u automobilima, dok se smanjio broj pješaka. Čak 80 % prometnih nesreća dogodi se u gradovima.

Nužna su kapitalna ulaganja bilo da se uvode nadzemni ili podzemni sustavi prvenstveno radi povećanja gradskog željezničkog prometa. Uvođenje zdrave konkurencije u taksi prijevoz pokazuje kolike se promišljenim mjerama mogu postići bitne promjene, rekla je Gordana Štefančić s Fakulteta prometnih znanosti.

Za svoj doprinos u povećanju sigurnost cestovnog prometa Hrvatska automobilska udruga nagradila je Borisa Orlovića iz MUP-a, predsjednika uprave Centra za vozila Davorina Pavlovića, ravnatelja Klinike za traumatologiju Antu Muljačića i predsjednika Udruge osoba stradalih u prometu Nebojšu Čelicu.

PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE STANJA U CESTOVNOM PROMETU REPUBLIKE HRVATSKE

1.Organizacija rada i procesa

Željeni ciljevi rada na prometnoj sigurnosti mogu se ostvariti jedino planskim, koordiniranim i dugoročnim aktivnostima usmjerenim k svim elementima koje čine cestovni prometni sustav. Neophodno je da se organizacija rada zasniva na 3 principa:                      

§ Teritorijalnom: rad treba organizirati na nivou države, županija i lokalnih zajednica.

§    Organizacijskom: u rad treba uključiti političke organe, administrativne i operativne organe, sva tri teritorijalna nivoa.

§    Stručnom: rad na prometnoj sigurnosti zasniva se na stručnim dostignućima, u njemu sudjeluju stručno kvalificirani predstavnici pojedinih organizacija i udruga.

1.      Usvajanje jasne vizije -“Vizija nula”

Bez jasno definirane i općeprihvaćene vizije teško se mogu definirati i ostvariti željeni ciljevi u radu na prometnoj sigurnosti. Vizija ne predstavlja konkretan plan, ona je glavni cilj koji definira dugoročan pravac svih aktivnosti unutar rada na prometnoj sigurnosti. “Vizija 0” nije sama po sebi cilj u klasičnom smislu, već način razmišljanja kojim se određuje osnova za rad na prometnoj sigurnosti, u vezi organizacije i provođenja. Vizija se bazira na 3 premise:

§   Etika: svaki čovjek je jedinstven i nezamjenjiv i za društvo je neprihvatljivo da ljudi gube živote koristeći jedan umjetni (u biti tehnički) sustav.

§    Znanje: fizičke i psihičke osobine korisnika cestovnog prometnog sustava moraju se koristiti kao ishodište za planiranje, gradnju, održavanje i korištenje sustava. Cestovni sustav svojim izgledom i osobinama treba navoditi učesnike na sigurno ponašanje u prometu i omogućiti zaštitu od fatalnih posljedica eventualne nesreće nastale kao rezultat ljudske pogreške.

 §    Odgovornost: i učesnici u prometu i institucije vlasti imaju odgovornost za stanje cestovne prometne sigurnosti. Učesnici u prometu imaju odgovornost za svoje ponašanje i postupke koji moraju biti u skladu s važećim pravilima. Institucije vlasti imaju odgovornost da fizički izgled cestovnog sustava, kao i sustav propisa i kontrole bude takav da učesnike u prometu stimulira i navodi da svoje ponašanje usklade s propisima.

2.    Definirane realizacije zadatih ciljeva:

§      Donošenje potrebnih političkih odluka na državnom, županijskom i lokalnom nivou kojima se prometna sigurnost određuje za područje od prioritetnog značaja

§     Stvaranje baze podataka

§      Uvođenje GIS-a

§      Decentralizacija rada i prenošenja dijela odgovornosti na

lokalne uprave putem obveze izrade i praćenja realizacije

lokalnih planova prometne sigurnosti

§      Paralelno plansko, koordinirano i djelovanje unutar sva 3

elementa prometnog sustava;

1. Učesnici u prometu

2. Vozila i cestovna mreža s okolinom

3. Propisi za korištenje sustava i ponašanja u prometu

§     Određivanje nositelje odgovornosti na županijskom i

lokalnom nivou, s precizno određenim mandatom, pravima i

odgovornosti

*     Određivanje glavnog koordinatora aktivnosti na

nacionalnom i lokalnim nivoima

§     Usvajanje dugoročne “Vizije NULA”

§      Snažnije uključivanje struke i znanosti u konkretan rad

§      Mnogo aktivnije uključivanje medija i najšire javnosti

3.      Aktivnosti unutar najznačajnijih područja djelovanja:

4.1.1. Ponašanje sudionika u prometu

Može se smatrati najzahtjevnijim i najznačajnijim područjem djelovanja. Promjena ponašanja učesnika u prometu može značajno pridonijeti poboljšanju prometne sigurnosti, no treba imati na umu da se radi o dugotrajnom procesu.

-       Informacija i obuka : vrtići i škole, mladi

Istraživanja pokazuju da se najveći učinak postiže ako su informacije direktno povezane s nekom fizičkom mjerom ili mjerom kontrole prometa.

§       Obuka u vrtićima: u planovima aktivnost vrtića treba navesti da

će dio svakodnevnog vremena biti upotrijebljen za prometnu obuku

djece. Treba roditeljima koji dovoze djecu u vrtić na adekvatan način

naglasiti važnost pridržavanja prometnih propisa kada prevoze djecu,

posebno u vezi ispravnog korištenja dječjih sjedalica u automobilu,

§       Obuka u osnovnim školama: polaskom u osnovnu školu treba

nastaviti kontinuitet obuke iz vrtića. U školama treba nastaviti

sistematsku prometnu obuku. Program obuke podijeliti u tri nivoa:

       - do 4. razreda: djeca trebaju svladati osnovna prometna pravila i znati detaljno pravila koja vrijede za pješake, te prihvatiti korištenje reflektirajućih elemenata na putu za školu

       - do 6. razreda: djeca trebaju znati značaj korištenja zaštitnih pojaseva u automobilu, ispravan način korištenja javnog prijevoza, detaljna pravila za bicikliste i značaj kacige za biciklu

        - do 8. razreda: djeca trebaju dobiti osnovna znanja o prometnim nesrećama, pravila za korištenje mopeda, značaj zaštitne opreme za moped, utjecaj alkohola i opijata na prometnu sigurnost

§      Mladi / srednja škole: u tom uzrastu mladi žele biti samostalni

učesnici u prometu i statistika pokazuje da pripadaju najrizičnijoj

grupi. Značajno da se kroz cijelo srednjoškolsko obrazovanje u svim

školama stimuliraju na ispravno ponašanje u prometu putem

odgovarajućih programa. Škole trebaju temu prometne sigurnosti

pokušati uključiti u sve redovne nastavne programe i što češće imati

prometnu sigurnost, kao temu pojedinih projekata u kojima učenici

sudjeluju.

§     Ostali učesnici u prometu: cilj je upoznati širu javnost s “Vizijom

NULA” i prometnu sigurnost nametnuti kao značajnu temu u lokalnim

sredinama. Zaposleni u javnom sektoru trebali bi dobiti osnovnu

obuku iz oblasti prometne sigurnosti uz objašnjenje principa “Vizije

NULA”.  Slične aktivnosti mogu se organizirati i za ostale zaposlene u

gospodarstvu i drugim organizacijama.

     4.1.2. Vozačka obuka - autoškole

Nastojati da predavanja iz prometne sigurnosti postanu redovne dio

obuke u autoškolama. Potrebno je u suradnju s Udrugom hrvatskih

autoškola definirati obim i sadržaj obuke.

            4.1.3. Kampanje i druge promidžbene akcije

Kampanje su sredstvo da se određenim grupama učesnika u prometu prenese željena poruka ili informacija. Istraživanja su pokazala da se najbolji rezultati postižu kad se kampanje kombiniraju s kontrolnim mjerama, npr. kampanja protiv prebrze vožnje i policijska kontrolna mjerenja u toku kampanje.

4.1.4. Rad sa starijim vozačima (“65+”)

Statistika pokazuje da najniži rizik u prometu imaju učesnici starosti od 40 do 50 godina, nakon toga rizik postepeno raste sa svakom godinom života. Osnovni razlog je smanjenje psihofizičkih osobina, pogotovo nakon 65. godine. Osim što ova skupina vozača mora proći redovnu medicinsku kontrolu, poželjno je organizirati tečajeve na kojima bi se starijim vozačima obnovila znanja o pojedinim oblastima, za koje iskustvo pokazuje da mogu starijim vozačima biti teške. To se odnosi na pravilo prvenstva, ispravnu vožnju u kružnom toku, vožnju autocestom i sl.

4.2. Cestovna infrastruktura

“Sama cesta je rijetko jedini uzrok nesreće, ali je često značajan dodatni faktor, a pogotovo može nepovoljno utjecati na ishod nesreće. Primjer, vrlo česta kombinacija koja dovodi do smrtnog ishoda je: visoka brzina (vozač) i / ili alkohol (vozač), glatka kolovozna traka (cesta) i  nepravilno (sa stanovišta prometne sigurnosti) oblikovan teren uz rub ceste u kombinaciji s loše postavljenim stupovima, drvećem ili nekim drugim objektima (cesta i neposredna okolina)”.

Razlika željenog stanja izraženog kroz “Viziju NULA” i postojećeg stanja čini osnovni okvir rada na prometnoj sigurnosti i daje osnovu za definiranje osnovnih principa djelovanja, koji trebaju usmjeravati rad k stvaranju prometnog sustava bez poginulih i trajno ozlijeđenih.

Izdvaja se 5 značajnijih područja djelovanja:

1) sprečavanje nesreća sa pješacima i biciklistima na način da se pješački prijelazi i ostala mjesta moguće kolizije između pješaka i vozila učine sigurnijima;

2) provođenje mjera za razdvajanje pješačkog i motornog prometa;

3) provođenje mjera za sprječavanje čeonih sudara dva vozila;

4) provođenje mjera za sprječavanje izlijetanja vozila sa ceste;

5) sprečavanje teških nesreća u raskrižjima i priključcima.

    4.2.1. Prometno sigurnosne inspekcije

PS inspekcije obuhvaćaju sistematsko i detaljno analiziranje mreže, te iznalaženje potencijalno opasnih mjesta na kojima je potrebno primijeniti određene mjere kako ne bi došlo do prometne nesreće. Poželjno je provođenje PS inspekcija u gradovima i naseljenim mjestima gdje i nastaje preko 2/3 nesreća s nastradalima.

4.2.2. Fizičke mjere za sigurnost pješaka u gradovima i naseljenim mjestima

U gradovima i naseljenim mjestima bi dio prometnih površina namijenjenih motornim vozilima trebao biti usklađen s prometnim površinama namijenjenim pješacima. Svugdje gdje se ove dvije vrste površina dodiruju ili su u koliziji trebalo bi analizirati:

1) dozvoljenu brzinu vožnje vozila;

2) potrebu za uvođenje fizičkih mjera za zaštitu pješaka,

3) provođenje informativnih mjera u cilju razumijevanja provedenih mjera od strane vozača.

            4.2.3. Fizičke mjere u okolini škola

Područjima u blizini škola treba posvetiti posebnu pozornost. Treba izvršiti PS inspekciju za škole i sastaviti listu škola čija okolina ne zadovoljava kriterije, te predložiti potrebne mjere, kao i listu prioriteta provođenja mjera.

            4.2.4. Fizičke mjere za sprečavanje čeonih sudara 

Trebalo bi kao dugoročan cilj odrediti da se na dionicama mreže na području županija koje imaju veliko prometno opterećenje i visok nivo brzine provedu fizičke mjere za sprečavanje čeonih sudara. To se odnosi na sve dionice na kojima je brzina 70 km/h ili veća, PGDP (prosječni godišnji dnevni promet, u oba smjera) iznad 8.000, a koje nemaju fizički razdvojene smjerove vožnje. Moguće mjere su: fizičko razdvajanje smjerova vožnje i promjena produžne horizontalne signalizacije (štrafirano polje umjesto linija).

4.2.4. Fizičke mjere sa sprečavanje izlijetanja vozila

Mjere za sprječavanje izlijetanja vozila s kolnika na desnu stranu u odnosu na smjer vožnje. Tipične mjere su: omogućavanje preglednosti u pojasu ceste s desne strane, postavljanje odgovarajuće signalizacije, narebrena linija na desnoj strani kolnika, inspekcija i korekcija zaštitne odbojne ograde, kombinacije nekoliko navedenih mjera, mjere za umanjenje posljedica izlijetanja odnosno korekcija bočnog terena uz cestu i prilagođavanje njegovog oblika.

4.2.5. Korekcija “T” raskrižja i priključaka 

T raskrižja (bez svjetlosne signalizacije) i priključci na cestama s visokim prometnim opterećenjem su PS problem. Raskrižja ovog oblika imaju ili zastarjeli način oblikovanja ili nedovoljnu preglednost kao posljedicu pogrešne gradnje okolnih objekata i lošeg održavanja (zelenilo). Potrebno je obaviti PS inspekciju svih T raskrižja, onih koja se nalaze u zoni 70 km/h ili više i gdje PGDP prelazi 5.000. Potrebno je obaviti analizu, te sastaviti listu s određivanjem potrebnih mjera i prioriteta provođenja. Ukoliko se u zoni raskrižja nalaze pješački prijelazi, vrijede mjere koje su navedene za njih kao i mjere za osiguranje željenog nivoa brzine vozila u raskrižju.

4.3. Kontrole

Veliki potencijal za poboljšanje stanja prometne sigurnosti leži u kvalitetnoj kontrolnoj djelatnosti. To se odnosi i na policijske i druge kontrole. Mjere za realizaciju tog potencijala se moraju konkretizirati kroz godišnje/periodične planove.

            4.3.1. Policijske kontrole

Glavnu pozornost treba usmjeriti na dionice sa značajnim brojem nesreća, mjesta koja su se kroz PS inspekcije pokazala opasnim. Prioritet pri kontrolama treba dati: agresivnoj vožnji, nedozvoljenoj brzini, vožnji pod utjecajem alkohola i opijata, te korištenju zaštitne opreme (pojasevi, kaciga i sl.). Rad policije treba povezati s provođenjem određenih kampanja i kontrolnu djelatnost pojačati u periodima trajanja kampanja. To se pokazalo kao najučinkovitije u odnosu na rezultate kampanje.

            4.3.2. Ostale kontrole

Odnose se na kontrole tehničke ispravnosti vozila, one redovne i one na terenu. Posebnu pozornost treba posvetiti: teškim vozilima (poštivanje vremena za odmor, osiguranje tereta, kočnice), vozilima za prijevoz djece (ukupna tehnička ispravnost), starijim putničkim vozilima koja najčešće koriste vozači iz najrizičnije grupe (18-23 godine), motociklima i mopedima. Uspostavljanje automatske kontrole prometa (kamere) na opasnim mjestima i dionicama s velikim opterećenjem, trebalo bi pokrenuti kao temu, budući se u zemljama koje koriste tu vrstu kontrole postignuti dobri rezultati. Treba razmatrati i uvođenje kontrole brzine na nivou dionica.

4.4. Skrb neposredno nakon događanja nesreće

Često su prve minute nakon nesreće i presudne za ishod. Vrijeme do dolaska kola hitne pomoći smatra se najdragocjenijim za uspješno pružanje pomoći unesrećenima.

4.4.1. Educiranje učesnika u prometu za pružanje prve pomoći

Treba nastojati intenzivirati obuku ispravnog djelovanja neposredno nakon nesreće što podrazumijeva: osiguranje mjesta nesreće (generalno nedovoljno poznato), osnovni pristup unesrećenima i tretman do dolaska policije/hitne pomoći i pružanja prve medicinske pomoći.

4.5. Ostala područja djelovanja

            4.5.1. Edukacija i izobrazba stručnih kadrova

U suradnji sa srednjim i visokim školama treba vidjeti mogućnosti i načine organizirane izobrazbe kadra za ovu oblast, što podrazumijeva osposobljavanje kadra koji će moći da: učestvuje u izradi PS planova, provodi PS inspekciju, s drugim akterima učestvuje u izradi i realizaciji kampanja, koordinira rad na prometnoj sigurnosti, pruža potrebnu pomoć lokanim zajednicama, pomaže školama i ostalim institucijama u organizaciji obuke iz oblasti sigurnosti cestovnog prometa, učestvuje u izradi mjesečnih/periodičnih i godišnjih programa aktivnosti, značajnih aktera kao što su: Policija, HAK, HC HAC, tehničke službe, autoškole i sl.

            4.5.2. Suradnja s medijima

Jedna od najzahtjevnijih aktivnosti u radu na prometnoj sigurnosti je prenošenje jasne, pravovremene i razumljive poruke svim učesnicima u prometu i građanstvu. Mediji imaju nezamjenjivu ulogu. Njihova djelatnost unutar rada na prometnoj sigurnosti  može se podijeliti u 3 dijela:

a)      informativni

b)      obrazovni  

c)      propagandni 

Trebalo bi nastojati da se najznačajnije medijske kuće aktivnije uključe u rad na prometnoj sigurnosti. Pretpostaviti je da bi bilo moguće pronaći i sponzore (osiguravajuće kuće) koje bi bile voljne sudjelovati u troškovima izrade ovakvih programa i priloga. Ostale medijske kuće lokalnog karaktera (radio stanice) treba stimulirati na pokretanje redovitih programa na ovu temu i svakodnevno/često emitiranje informacija i priloga o tome.

4.5.3. Suradnja s gospodarstvom i sportskim organizacijama

Mnoge firme su veliki korisnici cestovnog sustava, što znači da bitno doprinose ostvarenom transportnom radu. Putem planova prometne sigurnosti trebalo bi predvidjeti organizaciju:

1) informativnih sastanaka iz prometne sigurnosti (uposlenicima pružiti osnovna znanja o uzrocima nastanka prometnih nesreća, riziku u prometu i mogućim posljedicama);

2) prenošenje osnovnih znanja iz ispravnog postupanja neposredno nakon događanja nesreće (osiguranje mjesta nesreće, pristupa unesrećenima i osnove prve pomoći).

Takve firme bi trebalo stimulirati da se aktivno uključe kao promotori ili pokrovitelji rada na prometnoj sigurnosti, adekvatnom stimulacijom uposlenika na ispravno ponašanje u prometu, u situaciji službenog puta ili putovanja na obavljanje službenog zadatka.

Zahvaljujući svojoj popularnosti sportski klubovi mogu imati značajnog utjecaja na mlade, i u velikoj mjeri predstavljati uzor za model ponašanja. To se odnosi na poznate sportaše koji su veoma često mladima idoli, posebno onima uzrasta do 23 godine. Upravo je za taj uzrast vezana nedovoljna informiranost u prometnom sistemu  i visoki rizik učešća u prometu. Tu leži veliki potencijal za promjenu načina ponašanja i prihvaćanja ispravnog stava o riziko faktorima u prometu. Poznate sportaše i klubove je potrebno stimulirati da preuzmu i javno deklariraju svoj klub kao organizaciju koja u svakoj prilici vodi računa o prometnoj sigurnosti. 

4.5.4.        Suradnja s prijevoznicima 

Javni prijevoznici imaju značajnu ulogu u kompletnoj prometnoj slici. Odnosi se i na one koji vrše prijevoz ljudi i na one koji transportiraju robu. Oni koriste vozila velikih gabarita i težine, tako da u slučaju kolizije s pješakom ili manjim vozilom posljedice uglavnom budu veoma ozbiljne.

Mada vozilima u posjedu prijevoznika upravljaju profesionalni vozači, i ta vrsta vozila (autobus, kamion i kombi vozilo) u ukupnoj statistici nesreća i nesreća s poginulima učestvuje razmjerno malo (oko 11 %) u odnosu na transportni rad, neophodno je nastojati da ova vrsta učesnika u prometu u potpunosti prihvati i provodi sve postavke “Vizije NULA”.  Na isti način treba uključiti i taksi službe u gradovima u kojima one postoje.

4.5.5.        Liječnički pregledi

Treba uvesti:

-          obvezu redovnih i periodičnih pregleda vozača (posebno vida)

-          obvezu komisijskih pregleda vozača koji su skrivili teške prometne nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima

-          a isto tako i za prometne recidiviste

-          obvezu obiteljskim liječnicima da obavijeste prometnu policiju o svojim pacijentima koji koriste zabranjene supstance (droga, alkohol, lijekovi), te bolestima koji ih čine potencijalno opasnima u vožnji.

4.5.6.        Pravosuđe

-    donijeti zakone kojima će se zaustaviti prometni recidivisti (one

s brojnim prekršajima ili višestrukim kaznenim djelima iz prometa)

-     ubrzati sudske procese

-     donijeti zakonske odredbe za bezuvjetnu zatvorsku kaznu

vozačima koji su nepoštivanjem zakonskih propisa oduzeli nečiji

život ili ga doveli u stanje trajnog invaliditeta

-       zakonske kazne materijalne naravi učiniti progresivnima prema

imovinskom stanju vozača

Nebojša Čelica                                                                                                            

predsjednik udruge Obitelji osobastradalih u prometu

Zagreb, 16.01.2012.                                                                                             

ZAGREB, 16.01.2012.

U organizaciji Hrvatske automobilske udruge i Udruženja obrtnika grada Zagreba održan je stručni skup na temu: SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU 2012., analiza stanja u 2011. godini s prijedlozima za poboljšanje. Predavači su bili:                                            

Boris Orlović, MUP, Odjel za sigurnost cestovnog prometa, s temom Prikaz i analiza stanja sigurnosti prometa na cestama u RH tijekom 2011.

mr. sc. Hrvoje Pauković, HUO: Udio neosiguranih vozila na hrvatskim prometnicama i prijedlozi za poboljšanje stanja

mr. sc. Goran Pejić, CVH: Prikaz i analiza stanja tehničke ispravnosti vozila u RH tijekom 2011.

Damir Budimir, dipl.ing., FPZ: Georeferencirani video sustav - inovacija za unapređenje sigurnosti i protočnosti prometa na cestama

dr. Slaven Babić, Klinika za traumatologiju: Važnost hitnog zbrinjavanja ozlijeđenih u prometu i prijedlog mjera za poboljšanje stanja

Nebojša Čelica, Udruga obitelji osoba stradalih u prometu: Prijedlog mjera za poboljšanje stanja u cestovnom prometu RH

prof. dr. sc. Željko Marušić, Hrvatska automobilska udruga: Udjeli odgovornosti vozača, vozila i prometnica na sigurnost prometa na cestama

9.12.2011. OBITELJSKI CENTAR ISTARSKE ŽUPANIJE

U organizaciji Obiteljskog centra Istarske županije održan je sastanak osam udruga, nositelja SOS  telefona Istarske županije sa ciljem koordinacije i dodatne edukacije.

Obiteljski centar želi pružiti pomoć udrugama i volonterima koje nastoje pružiti pomoć građanima u raznim oblastima života. SOS telefoni pružaju najčešće pomoć i podršku, zatim informaciju i savjet. Građani se javljaju zbog usamljenosti, nasilja, bolesti, potrebe za psihološkom pomoći, za podrškom u kriznoj situaciji, radi ostvarivanja svojih prava, te radi razmjene iskustava.

Organizacija koje djeluju s ciljem pomaganja onima kojima je pomoć potrebna su:

Dom za starije i nemoćne "Alfredo Štiglić"

Kreležina 33, 52100 Pula

tel. 052/392-448, fax. 052/392-449

Društvo distrofičara Istre

Maksimilijanova 23, 52100 Pula

tel. 052/665-222, fax. 052/217-242

ddi@pu.t-com.hr, www.ddi.hr

Društvo "Naša djeca"

Radićeva 22, 52100 Pula

tel./fax. 052/211-911

mob. 099/ 611 99 10

Otvoreni tel. 0800 33 44 00

dnd@hi.htnet.hr, www.maliportal.hr

Obiteljski centar Istarske županije

Vidikovac 7, 52100 Pula

tel. 052/391-425, fax. 052/391-302

ociz@ociz.hr, www.ociz.hr

Sigurna kuća Istra

tel. 052/500-148

sigurna.kuca.istra@inet.hr, www.sigurnakucaistra.hr

SOS telefon Istarske županije

tel. 0800 84 84

Udruga obitelji osoba stradalih u prometu

Ližnjanska cesta 33, 52203 Medulin

tel. 0800 444 449

Zeleni telefon - Zelena Istra

Gajeva 3, 52100 Pula

tel. 062-123456

tel/fax 052/506-065

20.12.2011. EKONOMSKA ŠKOLA Pula

Završen je još jedan ciklus interaktivnih radionica pod nazivom „Sekunda koja mijenja život“.

Radionicu je vodila Ljiljana Juričić, prof. mentor Tom prigodom učenicima su podijeljene diplome Udruge.

PULA, 21.11.2011.  KAZNIONICA VALTURA

Ministarstvo pravosuđa RH, Uprava za zatvorski sustav, već šestu godinu za redom provodi projekt resocijalizacije osoba koje su proglašene krivima i osuđene na kaznu zatvora radi počinjenja kaznenih djela iz prometa. U ovom programu sudjeluju još: MUP, HAK, Hrvatsko psihološko društvo, Sekcija za  prometnu psihologiju, a od 2009.g. i  Udruga obitelji osoba stradalih u prometu.

U sklopu programa, povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa, na poziv Kaznionice, predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, Nebojša Čelica; održao je interaktivnu radionicu, sa PP prezentacijom o temi posljedica prometnih nesreća. Upoznao je zatvorenike s razlogom osnivanja, radom i ciljevima Udruge, te psihološkim, duhovnim, demografskim i materijalnim posljedicama nesreća, teškoćama obitelji koje su izgubile svoje najmilije u prometu, kao i gubicima cijele društvene zajednice.

Prezentiran je i projekt Novog pristupa sigurnosti u cestovnom prometu, kojeg zagovara naša Udruga. Čelica je naveo da su i zatvorenici sami kao počinitelji, također žrtve prometnih nesreća, a posljedice njihovih djela trpe i članovi njihovih obitelji.  

Na radionici je prikazano i nekoliko video spotova o nastanku prometnih nesreća, te snimak s ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa, u Koprivničkom Ivancu.

Prisutnima su također prvi put pokazane naočale koje simuliraju učinak različitih stadija alkoholiziranosti, u što su se i praktično uvjerili kroz didaktičke vježbe, vidjevši koliko se pod utjecajem alkohola umanjuju psihomotorične sposobnosti.

Čelica je pozvao zatvorenike da nakon odsluženju kazne postanu primjereni vozači, te da se založe za povećanje sigurnosti prometa na cestama.

Pula, 17.11.2011. 

Savjet za sigurnost cestovnog prometa u Istarskoj županiji održao je svoju drugu sjednicu. Donesen je plan rada za 2012.g., te usvojen program rada 2012.-2015.g., koji je predložila udruga Obitelji osoba stradalih u prometu.

Ovo je prvi četverogodišnji program jednog Županijskog savjeta u RH, usklađen s iskustvima skandinavskih zemalja. Program obuhvaća:

- OSNOVE RADA NA PROMETNOJ SIGURNOSTI 

- STUPANJ SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI

1. P r o m e t n e   n e s r e ć e  -  s t a t i s t i č k i   p o k a z a t e l j i

2. E k o n o m s k e   p o s l j e d i c e   p r o m e t n i h   n e s r e ć a

- VIZIJA I CILJEVI ŽUPANIJSKOG PROGRAMA 

- NAČELA I PODRUČJA DJELOVANJA PROGRAMA

1.P r o m j e n a   p o n a š a n j a   s u d i o n i k a   u   p r o m e t u  

           1.1. Brzina kretanja  

           1.2. Sigurnosni pojas i zaštitna kaciga  

           1.3. Vožnja pod utjecajem alkohola ili droga ili lijekova  

           1.4. Edukacija u području sigurnosti cestovnog prometa 

           1.5. Najranjiviji sudionici u prometu  

2.  B o l j a   c e s t o v n a   i n f r a s t r u k t u r a

     2.1. Detekcija i saniranje opasnih mjesta   

   2.2. Povećanje sigurnosti prometa na gradskim prometnicama 

3. U č i n k o v i t i j a   m e d i c i n s k a   s k r b   n a k o n   p r o m e t n i h   n e s r e ć a  

    3.1. Hitna medicinska služba  

    3.2. Medicinska skrb o unesrećenima u zdravstvenim ustanovama 

    3.3. Edukacija građanstva u pružanju prve pomoći 

4.  O s t a l a   p o d r u č j a   d j e l o v a n j a  

           4.1. Građanske udruge i javnost  

           4.2. Osnivanje novih tijela 

           4.3. Mediji u funkciji sigurnosti prometa  

5. Financijsko planiranje, izvršenje i izvješćivanje o županijskom programu 

Svjetski dan sjećanja na stradale u prometu ove godine obilježen je 20.11.

Službena stranica Dana je - http://www.worlddayofremembrance.org/

U nastavku možete vidjeti izjavu glavnog tajnika UN-a, g. Ban Ki-moona, tim povodom - http://www.who.int/roadsafety/remembrance_day/un_remembrance_2011_en.pdf

Prigodnim programom u Koprivničkom Ivancu, održano je središnje obilježavanje Svjetskog dana sjećanja na žrtve cestovnog prometa u RH.

U Župi Sv. Ivana Krstitelja održana je sveta misa za sve poginule u prometu, nakon čega je kod Centralnog križa na mjesnom groblju od lampiona formiran logo Udruge i upaljene svijeće u znak sjećanja za 426 poginulih na hrvatskim cestama tijekom 2010.g. 

Prisutnima se obratio se vlč. Ninoslav Tkalec, a predstavnik Udruge i glavni organizator g. Josip Novoselec govorio je o značenju i cilju obilježavanja Dana sjećanja. Recitirane su pjesme iz knjige g. Nenada Marinca “I nebo je plakalo za tobom”, a tamburaši su odsvirali dirljivu “Pjesmu rastanka”.

Riječima potpore obiteljima čiji su članovi tragično stradalih u prometnim nesrećama, u ime Općine Koprivnički Ivanec obratio se načelnik g. Božo Vrabelj.

G. Stjepan Golubić recitirao je pjesme za poginule u prometu, a g. Miroslav Betlehem  pjesmu ”Brzina” Nenada Marinca.

U ime Postaje prometne policije Koprivnica prisustvovale su gđe. Ivanka Vusić i Aleksandra Krnjašić, koja se obratila prisutnima. Nastupio je i duo Demijan recitacijama. Završetak programa trubom je označio g. Mario Lončar sviranjem «Tišine».

Cijeli program popratila je HRT, o čemu su izvijestili 20.11.2011 u Vijestima u 17,00 sati, a reportaža je prikazana u emisiji Hrvatska uživo 21.11.2011.

Na gradskom groblju Monte Giro u Puli, kod Središnjeg križa članovi Udruge i građani Pule obilježili su u tišini Svjetski dan sjećanja. Predsjednik Udruge Nebojša Čelica upoznao je prisutne s počecima obilježavanja u svijetu te Hrvatskoj. Prisutni su upalili 426 svijeća za poginule u cestovnom prometu 2010.g. u RH. Trubač g. Aleksandar Misdaris odsvirao je Mirozov i Brahmsovu rapsodiju.

Obilježavanje je popratila Nova TV reportažom u Dnevniku. Povodom Dana sjećanja predsjednik Udruge dao je intervju za Radio Pula, Radio Istru i Radio Giardini.

Zahvaljujemo na financijskoj podršci HAK-u Zagreb. Iz pijeteta prema žrtvama objavljen je zajednički IN MEMORIAM HAK-a i Udruge za sve poginule u cestovnom prometu u RH.

U izlogu Kluba umirovljenika u Puli Udruga je postavila obavijesti i poruke povodom Svjetskog dana sjećanja.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana sjećanja, u ponedjeljak 21.11.

u Kaznionici Valtura održana je interaktivna radionica članova naše Udruge sa štićenicima Kaznionice, ljudima koji su počinili prekršaje u prometu.

Zašto je značajan Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća ? 

- nedostatak informacija o žrtvama prometnih nesreća stvara ravnodušnost i nebrigu cijelog društva

- sjećanje na stradale i razgovori o žrtvama prometnih nesreća imaju preventivni učinak

- dobivena pozornost predstavlja poziv vladi i državnim službama na provođenje nacionalnog programa sigurnosti

- zavjera šutnje o smrtno stradalima u prometu oblik je kolektivnog zlostavljanja, šutnja je dio kolektivnog zatvaranja očiju pred istinom, poručuje društvu da su posljedice prometnih nesreća nepromjenjive

- obilježavanje Dana povezuje žrtve prometnih nesreća u cijelom svijetu.

Od 1990. do 2010.g. u Hrvatskoj je, prema službenoj statistici, u prometu poginula 15.261 osoba (računa se smrtnost do 30-tog dana nakon nesreće). Nakon toga

od posljedica nesreća umrlo je više od 2000 osoba (što znači izbrisati cijeli jedan grad veličine Labina ili Pazina), teško je ozlijeđeno više od 200.000 ljudi (što znači cijelu populaciju Istre), te lakše ozlijeđeno još milijun ljudi (kao cijeli Zagreb).

Unatoč tome političari nisu još prepoznali problem, koji je osim obiteljske tragedije i opće društveni, demografski i ogromni materijalni gubitak od ukupno 250 milijardi kuna.

14.11.2011. PULA

U Ekonomskoj školi s učenicima četvrtih razreda, u organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, započeo je novi ciklus interaktivnih radionica „Sekunda koja mijenja život“. Cilj projekta je mlade vozače i one koji će to tek postati, upoznati s opasnostima i posljedicama neodgovornog ponašanja u prometu. Radionice se redovito provode već četvrtu godinu za redom. Projekt podupire Grad Pula, Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb.

Udruga Sigurnost u prometu 3.11. 2011.g. organizirala je javnu raspravu o prometu u mirovanju te načinima smirivanja prometa u gradu. Skupu su prisustvovali stručnjaci prostornog i prometnog planiranja, predstavnici Policijske uprave zagrebačke, Odjela za sigurnost cestovnog prometa, gradskog Ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Zagrebačkog holdinga – Podružnice Zagrebparking. Izlaganje na temu smirivanje prometa održao je dr. Mladen Gledec. Cilj skupa je analiza stanja te predlaganje mjera za povećanje učinkovitosti i sigurnosti prometa u Zagrebu te zaštitu najugroženijih sudionika (djece, starijih osoba, onih s posebnim potrebama) i poboljšanje kvalitete življenja. Tvrtka Koch parkirni sistemi prezentirala je nove tehnologije parkirnih sustava.

Realiziran je projekt udruge Obitelji osoba stradalih u prometu pod nazivom „Zidna prometna učilica“ u Dječjem vrtiću u Medulinu, Osnovnoj školi Tone Peruška u Puli te u Buzetu. Projektom se željelo djecu predškolske i školske dobi upoznati na novi način s cestovnim prometom (učesnicima, prometnim znakovima, pravilima, te mogućim opasnostima). Inicijativa je omogućila da djeca iz vrtića, a isto i učenici osnovnih škola u grupama sudjeluju i uče kroz interaktivne radionice na otvorenom. U realizaciji projekta sudjelovalo je više od 100 osoba (učenici, građani-volonteri, odgajatelji, nastavnici, prometna policija i članovi Udruge, koji su koordinirali cijeli projekt), a uloženo je 1000 sati rada. Realizacija projekta trajala je tri mjeseca. Inicijativu je financirala Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva, u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Članovi udruge Obitelji osoba stradalih u prometu uz pomoć odgajateljica i roditelja Dječjeg vrtića u Medulinu oslikali su unutarnji zid vrtića.

ZAGREB  24.10.2011.

U organizaciji Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu održana je prezentacija:

NACIONALNI PROGRAMI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U ZEMLJAMA SKANDINAVIJE, program „vizija nula“

Prezentaciju je otvorio predstojnik Zavoda za gradski promet dr. Davor Brčić, a stručnu prezentaciju održao je mr.sc. Nebojša Doder, vodeći inženjer u Državnoj upravi za ceste Kraljevine Norveške, član udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Prvi dio prezentacije odnosio se na teoretske osnove rada na prometnoj sigurnosti, a u drugom se govorilo o organizaciji rada na prometnoj sigurnosti u Skandinaviji. Mr. Doder  je uz ostalo istaknuo potrebu za multidisciplinarnim pristupom na povećanju sigurnosti u prometu, te potrebu da lokalna zajednica preuzme svoj dio odgovornosti i veću ulogu u povećanju prometne sigurnosti, što je predviđeno europskim akcijskim programom  «Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa 2011-2020». Prezentaciji su prisustvovali profesori i studenti Fakulteta prometnih znanosti, kao i stručnjaci (Grad Zagreb, MUP, Hrvatske ceste, HAK, “Hrvatski cestovni prijevoznici” G.I.U, udruga Sigurnost u prometu).

U  Beirutu, glavnom gradu Libanona, od 30.09. do 3.10.2011.g. održana je Generalna skupština FEVR-a (Europske federacije žrtava cestovnog prometa). Domaćin je bila libanonska udruga Yasa. Našu je Udrugu zastupala gđa. Biserka Vučenović.

FEVR je osnovan 1991.g. u Ženevi. Radi na zaštiti interesa žrtava prometnih nesreća i na smanjenju opasnosti na cestama; pružanjem besplatne emocionalne, praktične i pravne pomoći putem udruga članica, te doprinosi sigurnosti na cestama naglašavajući opasnosti i uzroke prometnih nesreća, kako bi se utjecalo na institucije i vlasti da provode učinkovitije mjere sigurnosti.

Aktivnosti  FEVR-a su - razmjena najbolje prakse među nacionalnim udrugama i jači  glas za njih, poštivanje zajedničkog Dana sjećanja na žrtve cestovnog prometa, od 1993.g., zastupanje interesa žrtava na međunarodnoj razini, zajednički rad sa partnerskim organizacijama.

FEVR ima savjetodavni status pri UN-u.

Članice FEVR-a su  iz 17 zemalja – Portugala, Belgije, Italije, Luksemburga, Rumunjske, Poljske, Francuske, Libanona, Grčke, Nizozemske, Irske, Španjolske, Švicarske, Britanije, Turske, Slovenije i Hrvatske.

Udruga obitelji osoba stradalih u prometu članica je od 2008.g.

Na generalnom sastanku raspravljalo se o aktivnostima organizacija kojih je FEVR član - o radu radne skupine za sigurnosti prometa na cestama (WP.1) Gospodarske komisije UN za Europu; radu Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC); radu Europskog parlamenta o sigurnosti na cestama u Europi; radu pravosuđa (kao organizacija koja zagovara prava žrtava. FEVR želi vidjeti kraj diskriminacije žrtava prometnih nesreća u odnosu na druge žrtve zločina ili kaznenih djela, i želi zakone koji se dosljedno primjenjuju); o suradnji za sigurnost na cestama UN (UNRSC); nacrtu vodiča za udruge (sadrži sažetak preporuka za "Desetljeće akcije"), preporuke vladama iz nevladinih organizacija koje zagovaraju prava žrtava.

Svibnja 2009.g. predstavnici 70 nevladinih organizacija iz 40 država prvi su se put susreli u Bruxellesu na sastanku s WHO. Sastavili su 33 preporuke za poboljšanje sigurnosti na cestama - o Svjetskom danu sjećanja; aktivnostima WHO. Udruge su razmijenile iskustva i pristupe zagovaranja za sigurnost na cestama i prava žrtava prometa.

Razgovaralo se i o stvaranju globalnog saveza nevladinih organizacija. Buduće aktivnosti su - smanjenje opasnosti na cestama (RDR): standard ISO 9001 i Smart trucks (sigurnija vozila). Standard sustava upravljanja sigurnosti na cestama ISO 39001 bit će objavljen krajem 2012.g., što će potaknuti interes za sigurnost na cestama i doprinijeti novim naporima kako bi se uklonili smrtnost i teške ozljede.

Razgovaralo se o podršci žrtvama prometa poslije prometne nezgode (EU poziv za dostavljanje projektnih  prijedloga, kod za spašavanje - rescue cod), o komunikaciji FEVR-a s medijima, te EU projektu za ozljeđene “Oporavak žrtava prometa”.

Slijedeće godine zemlja domaćin konferencije bit će  Luxemborug.

Europska asocijacija žrtava prometa obilježila je 20-tu godišnjicu osnivanja, što se u Europskom parlamentu poklopilo s donošenjem novih mjera u kažnajvanju prometnih prekršaja napravljenih u inozemstvu.

više na - www.fevr.org i www.etsc.eu (Europska komisija za sigurnost pometa)

PULA. 03.06.2011.

Članovi naše Udruge prezentirali su javnosti projekt „Zidna prometna učilica“, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Kompozicija je sastavljena od oslikanih prometnih znakova i crteža upozoravajućih situacija, pravila ponašanja u prometu, učesnicima, te slika opasnih radnji kojima se ugrožavaju vlastiti i tuđi životi.

Kompozicija je duga 25, visoka 3,5 m oslikana na dvorišnom zidu OŠ Tone Peruška.  Oslikavanje je trajalo mjesec i pol, a sudjelovali su članovi Udruge, učenici škole, korisnici Učeničkog doma i ekipa iz kvarta (više od 30 osoba).

Na dan kad je učilica stavljena u funkciju, prva su se s njom susrela djeca iz vrtića „Rožica“. Njih su pripadnici Prometne policije Pula, PU Istarske, poučili kako se ponašati u prometu i koje sve opasnosti vrebaju. Prethodno su im u prostorijama Škole prikazali edukativni film o prometu.

Na igralištu Škole, u organizaciji Udruge, postavljen je prometni poligon s pravim semaforima, prometnim znakovima i preprekama, na kojem je održana Biciklijada - ispit vožnje spretnosti za učenike I i II razreda. Učenici ove škole prvi su put imali priliku isprobati svoju vještinu vožnje biciklom.

Pripadnici Prometne policije sudjelovali su u ovoj akciji svojim vozilima, promotivnim materijalima, te poučili učenike o značaju tehničke ispravnosti bicikla, kaciga i opasnostima u prometu.

5.5.2011.g. radnici koprivničkog  poduzeća Komunalac na zelenoj su površini, uz iznimno frekventnu ulicu (ulaz i izlaz iz grada), posadili crvene i bijele trajnice u obliku srca - loga naše Udruge.
Policijska uprava Koprivničko-križevačka na ovaj je način željela odati počast svim poginulima u prometu na cestama, što je rezultat višegodišnje dobre suradnje naše udruge i PU Koprivničko- križevačke. Ideju za ovaj humani  projekt dala je djelatnica PU gđa. Ivanka Vusić.

NAŠA UDRUGA PREDLOŽILA MJERE ZA NADZOR BRZINE NA CESTAMA

Vozila sigurna samo do 65 km/h

Ako se vozi 92 kilometra na sat tamo gdje je ograničenje 80, udvostručuje se rizik za nesreću sa smrtnim ishodom

Na nedavno održanom stručnom skupu u Zagrebu udruga Obitelji osoba stradalih u prometu upozorila je nadležna ministarstva i institucije na utjecaj faktora brzine kao uzročnika prometnih nesreća, te su predložene mjere za povećanje sigurnosti na cestama koje bi se mogle ukomponirati u novi desetogodišnji Nacionalni program sigurnosti u cestovnom prometu Hrvatske od 2011. do 2020.g. Brzina je uzročnik svake druge smrti u prometu. Dovoljno je da je brzina samo malo viša od dozvoljene pa se uzrokuju tragične nesreće. Kod povećanja brzine za samo 15 % iznad 80 km/h, dakle ako se vozi 92 km gdje je ograničenje 80, udvostručuje se rizik za nesreću sa smrtnim ishodom, kazao je predsjednik Udruge Nebojša Čelica.
Posebno zabrinjava da u Hrvatskoj više od 55 % vozača vozi iznad dopuštene brzine, od kojih 90 % čini to svjesno. Jedan  razlog je što društvo još uvijek smatra prihvatljivim voziti brzo, a odgovornost snose i mediji, koji se fokusiraju samo na slučajeve ekstremne vožnje.
Problem je i što se ne govori dovoljno o činjenici da je sigurnost u vozilima, pa i onim najkvalitetnijima, testirana samo do brzine od 65 km/h, a da ljudski organizam pri brzinama većim od 80 km trpi velika oštećenja unutarnjih organa unatoč zračnim jastucima. Zbog zračnih jastuka osoba ne mora pretrpjeti nikakav vidljivi lom, a može poginuti zbog unutarnjih ozljeda. Automobilska industrija trebala bi upozoriti na taj podatak, no o tome se šuti, kazao je Čelica, navodeći rezultate istraživanja u skandinavskim zemljama koje prednjače po sigurnosti u prometu.
Kao pozitivan pomak istaknuo je da su prvi put nadležni za cestovni promet, tvrtka Zagrebačke ceste, zainteresirani prenijeti iskustva iz skandinavskih zemalja. Prezentirane su fizičke mjere za smanjenje brzine, sužavanje cesta na kritičnim točkama, postavljanje ležećih policajaca, otoka, suženje kolnika zelenilom, uzdizanje pješačkih prijelaza, stvaranje umjetnih krivina, povećanje broja nadzornih kamera, uređaja za mjerenje brzine i sl.
Dokazano je da represivne mjere same ne mogu dati željene rezultate, jer policija nema tolike kapacitete da kontrolira sve ceste, pa se uz edukaciju i prevenciju treba ulagati i u sigurnost te kvalitetu prometnica. Ravne prometnice potiču vozače na bržu vožnju, a stvaranjem zavoja, prepreka i sužavanjem cesta, potiče se na oprezniju i sporiju vožnju; što je važno uvesti posebice u naseljenim mjestima; upravo tamo događa se čak 74 % prekršaja brzine.

11.5.2011.g. bit će obilježen početak akcije Desetljeće sigurnosti prometa na cestama u cijelom svijetu; kod nas u Zagrebu, budući se i Hrvatska obavezala da će do 2020.g. prepoloviti broj žrtava u prometu. Za razliku od 2010.g., kad je na hrvatskim cestama život izgubilo 426 osoba, time bi se u 2020.g. broj žrtava smanjio na 211 osoba.

Razočarani odlukom župana
Savjet za sigurnost prometa na cestama Istarske županije, koji je odlukom župana Ivana Jakovčića nedavno osnovan, daleko je od onoga što je udruga Obitelji osoba stradalih u prometu tražila,  komentirao je Čelica. «Dogovor je bio da predsjednik Savjeta bude župan ili netko od vodećih osoba Županije, da bismo imali jamstvo da će Savjet imati izvršnu snagu i zaista funkcionirati. No, to se nije dogodilo. Ne spominje se niti naš četverogodišnji prijedlog rada Savjeta, te potreba i obveza izrade lokalnih planova, kao i

usklađivanje rada s Nacionalnim programom sigurnosti u cestovnom prometu», kaže, mada je sav potrebni materijal za rad Savjeta predao Županiji. Sad nije prvi put da župan donosi odluku o osnivanju Savjeta, dogodilo se to još 2004.g., no tijelo nikada nije funkcioniralo. U Udruzi su zatražili hitan sastanak s predstavnicima Županije, jer ne žele da se povijest ponovi. (M. Jerin, Glas Istre)

3.5.2011.  Medulin - Dječji vrtić

U organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, članovi udruge „Roda“ izvršili su pregled auto sjedalica za prijevoz djece, u vozilima roditelja dječjeg vrtića  „Medulin“. Gledalo  se ispravnost   auto sjedalica više od 40 vozila kojima su roditelji došli po djecu. „Rode“ su roditelje upoznale s time koje su sjedalice ispravne i odgovaraju uzrastu njihovog djeteta, te kako treba ispravno pričvrstiti auto sjedalicu i kako sigurno vezati dijete. Članovi naše Udruge dijelili su brošure s izvatkom iz novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako sigurno prevoziti djecu, te predviđene kazne za nepoštivanje tih odredbi.

Napomena svim roditeljima: upozorenje MUP-a RH

Česti su slučajevi da se djeca pogrešno, mimo propisa i savjeta stručnjaka, smještaju u vozila, pa se nerijetko nailazi na primjere vožnje djece na prednjem sjedalu, bez sigurnosnog pojasa ili pak na primjere prijevoza beba u neadekvatnim auto sjedalicama, koje ne zadovoljavaju niti osnovne uvjete sigurnosti. Posljednji statistički podaci MUP-a RH, za prva tri mjeseca, pokazuju da je u 2011.g. u prometnim nesrećama stradalo petero djece manje, njih 190 prema 195 u istom razdoblju 2010. g. Detaljnije, u prva tri mjeseca dvoje je djece poginulo, i to jedno u svojstvu putnika, a drugo kao pješak, dok je lani poginulo jedno dijete – putnik. Analizirajući u kojem svojstvu su djeca stradala, vidljivo je da je u prvom tromjesečju 2010.g. u svojstvu putnika ozlijeđeno 119 djece. Uz jedno poginulo, ta brojka uključuje i sedmero teže i 111 lakše ozlijeđene djece. Također je stradalo 70 djece – pješaka, od čega 15 teže, a 55 lakše. Do kraja ožujka 2011.g., u svojstvu putnika stradalo je 107 djece, jedno dijete poginulo, devetero ih je teže, a 97 lakše ozlijeđeno, dok je 73 djece stradalo u svojstvu pješaka. I tu je riječ o jednom poginulom djetetu, a ostatak se odnosi na 16 teže i 56 lakše ozlijeđenih maloljetnih pješaka.

Da se podsjetimo na zakonske odredbe.

Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosti pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sigurnosni  pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas. Ministar nadležan za zdravstvo propisat će  postupak, uvjete i način izdavanja uvjerenja iz stavka 2.ovog članka. Vozač motornog vozila može prevoziti dijete mlađe od 5 godina samo na stražnjim sjedalima i to u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama u vozilu. Vozač motornog vozila može prevoziti dijete starije od 5, a mlađe od 12 godina samo na stražnjim sjedalima, a dijete mora sjediti na posebnom postolju prilagođenom njegovoj visini tako da se može vezati sigurnosnim pojasom na  tri točke vezivanja. Ako se dijete veže sigurnosnim pojasom na dvije točke vezivanja nije potrebno koristiti posebno postoje za sjedenje. Vozač motornog vozila može prevoziti dijete do dvije godine starosti na prednjem sjedalu vozila, ako vozilo nema suvozački zračni jastuk ili ako je suvozački zračni jastuk isključen i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od pravca vožnje, koja je pričvršćena za vozilo pomoću sigurnosnog pojasa na tri točke vezivanja ili posebnim kopčama u vozilu. Dijete u posebnoj sjedalici u vozili mora biti vezano. Novčanom kaznom u iznosu  od 500,00 kuna  kaznit će se za prekršaj vozač i druga osoba ako postupi suprotno odredbama ovog članka.

Odlukom župana Savjet za sigurnost prometa osnovan je 26.4.2011. g. Predsjednik je Boris Siljan iz Auto kluba Pula-Rovinj, a među članovima su, uz predstavnike županijskih odjela i predstavnici MUP-a, inspekcije, Županijske komore, HAK-a, Prekršajnog suda, Hrvatskih cesta, Županijske uprave za ceste, BINA-Istre te Istarskih domova zdravlja i naše Udruge.

Savjet je osnovan radi promicanja i usklađivanja preventivnih aktivnosti s ciljem optimalne sigurnosti svih sudionika u prometu, kao i razvijanja solidarnosti te podizanja razine prometne kulture. Naglasak će biti na odgojno-obrazovnim aktivnostima, počevši od mališana u vrtićima da bi bili što sigurniji sudionici u prometu (Glas Istre).

Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu

Udruga obitelji osoba stradalih u prometu i Hrvatski autoklub organizirali su 20.4.2011. stručni skup. Skupu se odazvao veliki broj prometnih stručnjaka iz svih područja prometa koje je kroz program skupa vodio prof. dr. Hrvoje Baričević s Pomorskog fakulteta u  Rijeci. Predsjednik  HAK-a Ivo Bikić je rekao: „HAK ove godine obilježava 105. obljetnicu. Od početka se bavio smanjenjem stradavanja u cestovnom prometu i to je trajna zadaća, te davne 1906.g. i danas kad imamo 170.000 članova. Načini skrbi o sigurnosti u prometu bitno su evoluirali, no vizija je ostala ista - biti što mobilniji, a pri tom imati 0 poginulih i ozlijeđenih. Ovu godinu obilježit će međunarodna kampanja za smanjenje stradavanja u cestovnom prometu koju za par tjedana u cijelom svijetu pokreću Ujedinjeni narodi, Svjetska automobilistička organizacija FIA, Svjetska zdravstvena organizacija. Cilj kampanje, Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu je smanjiti stradavanje u prometu u svijetu za 50 % u sljedećih 10 g. Broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu približava se brojci od 1,3 milijuna godišnje te je veći razlog smrtnosti u zemljama u razvoju od malarije ili AIDS-a. Broj ozlijeđenih je oko 50 milijuna, što uzrokuje materijalne  štete više od 500 milijardi dolara godišnje. Stradavanje u cestovnom prometu narast će do 2030.g. na 2,4 milijuna poginulih svake godine. Potresno je što će danas, na dan održavanja skupa, u svijetu u cestovnom prometu poginuti 3.500 ljudi, od čega 350 djece. Srećom, brojke za našu zemlju  prošlih godina nisu tako loše, ali naš je stav da je i jedna poginula ili ozlijeđena osoba – previše. Utoliko je Hrvatska dio epidemije stradavanja na prometnicama. Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je Vlada RH usvojila prošli tjedan dobar je alat za borbu protiv te epidemije. Ideja za skup došla je od naših prijatelja i, sad već mogu reći i dugogodišnjih partnera iz udruge Obitelji osoba stradalih u prometu.  Iskazujem svoje duboko poštovanje, zadovoljstvo i divljenje prema aktivnosti svih članova ove Udruge, a posebno ljudima koji je vode, jer oni svojom hrabrošću, energijom i emocijama, tragičnim i traumatičnim iskustvima osobno svjedoče o dimenziji i opasnostima sudjelovanja u prometu“. Skupu se obratio predsjednik Udruge Nebojša Čelica, koji se zahvalio HAK-u na pomoći i organizaciji skupa, te istaknuo: „Kao Udruga se zalažemo da politika prepozna brojke koje donose prometne nesreće, te da sve političke stranke u svoje programe uvrste borbu protiv tih stravičnih brojki poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama“. Prikazan je i kratki potresni film o mladićima koji su poginuli 30. srpnja 2007.g. u Bošnjacima, koji predočuje problem alkohola i brzine u prometu. Prezentaciju „Osobno upravljanje rizikom“ održao je mr. Nenad Zuber. Uveo je razumijevanje pojma brzine i dao osvrt na sigurnosni pojam brzine i nesreća kao posljedica brzine u prometu. Prezentaciju „Organizacija policijskog rada u nadzoru brzine vozila  u cestovnom prometu“ održao je  mr. Ivan Matko iz MUP-a, opisavši organizaciju policijskog rada u nadzoru brzine vozila  u cestovnom prometu i zadaće policije u odvijanju prometa na cestama, nadzoru, sankcioniranju prekršaja i kazni, te planove. Zanimljivo predavanje održao je mr. Nebojša Doder, vodeći inženjer u Državnoj upravi za ceste Kraljevine Norveške i  član Udruge. U dvije prezentacije „Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa“ i „Fizičke mjere za ograničenje brzine - skandinavska praksa i iskustva“, pokazao je jasne primjere rješenja problema, koja bi u budućnosti Hrvatska trebala prihvatiti kako bi povećala sigurnost. Mr. Ljiljana Mikuš, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a održala je predavanje „Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu“, a Damir Novak iz HAK-a osvrnuo se na praksu EU u području upravljanja, kontrole i rješavanja problema brzine na prometnicama EU. Nakon izlaganja i rasprave, predloženi su zaključci koji će biti upućeni u nadležne institucije kao prijedlozi za poboljšanje stanja u cestovnom prometu i povećanje prometne kulture na prometnicama u RH. U predvorju zgrade HAK-a bila organizirana izložba fotografija „Crna strana ceste“ novinara Glasa Istre, Matea Sardelina.

Repozitorij sa www.hak.hr

Mr. sc. Nenad Zuber: "Osobno upravljanje rizikom" (PDF, 7.80 MB)

Mag. ing. Ivan Matko: "Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu" (PDF, 9.26 MB)

Mr. sc. Nebojša Doder: "Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa" (PDF, 3.36 MB)

Mr. sc. Nebojša Doder: "Fizičke mjere za ograničenje brzine - Skandinavska praksa i iskustva" (PDF, 4.31 MB)

Mr. sc. Ljiljana Mikuš: "Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu" (PDF, 974.27 KB)

Damir Novak: "Upravljanje brzinom u zemljama EU" (PDF, 1.05 MB)

„BRZINA U CESTOVNOM PROMETU !?“

Organizatori su bili Grad Buzet, MUP - policijska postaja Buzet i udruga Obitelji osoba stradalih u prometu. 18.4. 2011.g. u Vijećnici Narodnog doma raspravljalo se o brzini u cestovnom prometu i kako ona utječe na nastanak prometne nesreće i njezine posljedice.

Sudjelovali su Denis Merlić (MUP, PUI,  načelnik policijske postaje Buzet) s temom: „Brzina najčešći uzročnik prometnih nesreća“, doc. dr. Josip Rudež (umirovljeni neuropsihijatar i pročelnik Kliničkog zavoda za paroksizmalne, degenerativne i demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava,  Klinike za neurologiju, KBC-Rijeka): „Brzina percepcije i percepcija brzine“, dr. med. Daliborka - Dalija Bilić (voditelj hitne medicinske pomoći u Buzetu): „Utjecaj brzine na mehanizam tjelesne ozljede“, dr. med. Dragan Lovrović (liječnik u Psihijatrijskoj bolnici Lopača): „Brzina – zašto ?“, Deana Vrban mag. psych. (koordinator osposobljavanja i razvoja kadrova u P.P.C. Buzet): „Brzina – u vožnji nije vrlina !“,  mr. sc. Nebojša Doder (Državna uprava za ceste Kraljevine Norveške i član naše Udruge): „Brzina: teoretske postavke i praktična rješenja“.  Moderator je bio prof. dr. sc. Hrvoje Baričević, redoviti profesor Sveučilišta u Rijeci (predsjednik Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta te voditelj više projekata iz sigurnosti prometa).

14.-15. ožujka 2011.g. održana je u Vashingtonu D.C., u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), II. Globalna konferencija nevladinih organizacija (NGO) s područja sigurnosti u cestovnom prometu i organizacija za pomoć žrtvama prometnih nesreća.

Udruge se razmijenile primjere dobre prakse, raspravljale o ulozi i smjerovima djelovanja organizacija koje štite žrtve prometnih nesreća, aktivnostima u sljedećem desteljeću, za Decade of Action for Road safety 2011-2020., te pripremama za osnivanje globalne NGO organizacije za sigurnost u prometu i žrtve prometnih nesreća.

više na www.fevr.org

U sklopu radionice "Sekunda koja mijenja život", koju udruga Obitelji osoba stradalih u prometu treću godinu za redom provodi po pulskim srednjim školama, prvi su put sudjelovali zatvorenici koji zatvorsku kaznu izdržavaju u kaznionici u Valturi jer su skrivili smrt na cesti. Oni su svoja svjedočanstva u srijedu podijelili s učenicima trećih razreda Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna. Osim predstavnika zatvorskog sustava, policije i liječnika Hitne pomoći, u radionici su sudjelovali članovi udruge te osobe koje su teško stradale u prometnim nesrećama. Trebaju se uključiti svi koji su sudjelovali u nesrećama. Na žalost, žrtve ne mogu, ali zato su tu njihovi roditelji, očevici i prvi put oni koji su svojom greškom oduzeli nekom život. Vrlo je bitno da se sazna istina o tome kako je došlo do prometne nesreće jer se samo tako mogu poduzeti prave mjere za suzbijanje tragedija u budućnosti.  O oprostu možemo govoriti ako osoba iskreno kaže istinu o onome što se dogodilo, a ne kada se brani lažima ili samo deklarativno na suđenju izrazi žaljenje da bi dobila nižu kaznu. Obiteljima se sućut treba izraziti nakon isteka kazne, kazao je predsjednik Udruge Nebojša Čelica.
Ako se projekt pokaže uspješnim, namjera je da slični razgovori sa zatvorenicima postanu sastavni dio radionica u školama, ali i u auto školama jer je cilj učenike i buduće vozače upozoriti na opasnosti u vožnji i senzibilizirati na ostale sudionike i žrtve prometa.
Identitet dvojice zatvorenika koji su pristali sudjelovati na radionici nije otkriven iz razumljivih razloga. Riječ je o mladim osobama kojima je ova tragedija iz temelja promijenila život, a odluka da o tome progovore ne samo pred učenicima, već i pred onima koji su u prometu izgubili svoje najmilije, zasigurno nije bila jednostavna. Iako su novinari bili pozvani izvijestiti o radionici, na način da u potpunosti poštuju anonimnost zatvorenika, a želja im je bila istaknuti važnost ovog pilot projekta, morali su je napustiti na samom početku zbog strogih pravila zatvorskog sustava koja zabranjuju bilo kakav istup zatvorenika u medijima.

Bilo je jako emotivno, na kraju smo si pružili ruku
Po završetku radionice Čelica je izvijestio da je bila potresna za sve sudionike. Jedan od vozača prometnu nesreću skrivio je zbog prevelike brzine, a drugi je bio pod utjecajem alkohola. Mladići su upozorili učenike da ne misle pogrešno da su svemogući, jer su i oni smatrali da im se ništa loše ne može dogoditi. No, dovoljna je bila sekunda da im se život nepovratno promijeni.  Zatvorenici su iskreno pokazali da im je žao, kazali su da si oni sami ne mogu oprostiti, da su ostali bez svega i da pokušavaju živjeti s tim. Na upit učenika što misle o visini kazne, odgovorili su da je pitanje kako se uopće može odrediti primjerena kazna za izgubljen život. Mi smo ispričali naša iskustva kao roditelji, a oni su rekli da je njima teško, da ne mogu ni zamisliti kako je tek nama. Na kraju smo si pružili ruku, bilo je jako emotivno, kazao je Čelica. Nada se da će se ovaj projekt, jedinstven u Europi, nastaviti. Smatra da bi trebao biti otvorenog tipa da bi poruke počinitelja prometnih nesreća i obitelji došle do šire javnosti.

Maša Jerin, Glas Istre, 18.3.2011.

Nakon godinu dana apeliranja udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, o tome da je Istra pri samom državnom vrhu po broju poginulih u prometu, Istarska županija je odlučila prihvatiti prijedlog Udruge i osnovati Savjet za sigurnost cestovnog prometa.

Predsjednik Udruge Nebojša Čelica tijekom nedavnog prijema kod župana Ivana Jakovčića upozorio je da Istra zbog prometnih nesreća godišnje ne gubi samo ljudske živote koji su neprocjenjivi, već uz to ima između 820 milijuna i milijardu kuna materijalnih troškova. Cilj je kontrolu sigurnosti cestovnog prometa spustiti s nacionalne na županijski, lokalni nivo, u konačnici sve do mjesnih odbora, tako da svaki građanin može davati prijedloge za izradu operativnih planova u svom gradu, općini. Naime, građani najbolje znaju kakva je sigurnost prometa u njihovom kvartu i što se treba učiniti da se ona poboljša. Prema onome što je rečeno, osnivanje Savjeta bit će predloženo na prvoj sljedećoj županijskoj skupštini, a prva konstituirajuća sjednica savjeta najvjerojatnije će se održati u svibnju. Po osnivanju ovog savjeta Županija će preporučiti osnivanje gradskih i općinskih savjeta.
Na prijedlog Udruge na čelu savjeta sjedio bi župan jer smatraju da će to jamčiti provedbu programa. Prva sredstva koja će Županija namijeniti radu savjeta je 10.000 kuna, a u Udruzi se nadaju da će dio uspjeti povući iz europskih fondova.
U priopćenju iz Kabineta župana ističu da će Istarska županija na taj način biti primjer i model kako organizirati i operacionalizirati sustav za bolju sigurnost cestovnog prometa. Cilj je razinu sigurnosti cestovnog prometa podići na razinu zemalja Europske unije do najviših standarda.

U razgovoru sa županom predstavnici Udruge osvrnuli su se i na donošenje 10-godišnjeg Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu Hrvatske od 2011. do 2020.g. kojem je cilj, po uzoru na plan Europske unije, prepoloviti broj poginulih u prometu u idućem desetljeću. Time bi se u 2020.g. broj žrtava smanjio na 211 osoba, za razliku od 2010.g. kad je na hrvatskim cestama život izgubilo 426 osoba. Naglasili su da je u 26 od 27 zemalja EU-a nositelj odgovornosti za sigurnost cestovnog prometa resorno ministarstvo prometa, dok je kod nas to Ministarstvo unutarnjih poslova. Takvu bi raspodjelu resora trebalo mijenjati, smatraju u Udruzi i predlažu da, uz Ministarstvo prometa kao koordinatora, dio odgovornosti preuzme Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u smislu cjeloživotne edukacije, Ministarstvo zdravstva, osobito u dijelu ustroja sustava službe Hitne pomoći, te Ministarstvo pravosuđa, koje još nije pronašlo sustavan model za sankcioniranje recidivista prometnih prekršaja i kaznenih djela u prometu.

M. Jerin, Glas Istre

Iako je prošle godine broj smrtnih slučajeva u prometu bio najmanji u posljednjih gotovo pola stoljeća, podaci o žrtvama s početka godine ponovno su poražavajući, posebice u Istri. U samo mjesec i pol dana na istarskim je prometnicama poginulo 7 osoba, što je čak četvrtina u odnosu na ukupan broj žrtava lani. Time je Istra, koja je već godinama u samom državnom vrhu po broju prometnih nesreća s nastradalima, zauzela neslavno drugo mjesto među županijama. Jedino ju je Zagreb sa Zagrebačkom županijom za dlaku pretekao.

Odgovorni političari u Istri još uvijek nisu dovoljno prepoznali važnost ovog problema, a upravo je Istra jedna od vodećih županija po broju poginulih u Hrvatskoj. Ljudski život je neprocjenjive vrijednosti, a osim osobnog gubitka obitelji, to je i demografski, psihološki, moralni te materijalni gubitak, u što ulaze troškovi intervencije policije, hitne pomoći, svih nadležni službi, materijalnih šteta, pa sve do troškova liječenja i gubitka radne sposobnosti stradalih osoba i njihovih obitelji. Izračunali smo da ukupni gubici koje nesreće nanose Istarskoj županiji iznose između 820 milijuna i milijardu kuna godišnje, kazao je Nebojša Čelica, predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu. Najkritičnije je u Poreču, koji se u posljednje vrijeme po broju smrtno stradalih izjednačio s Pulom, iako ima daleko manje stanovnika. Na suprotnoj strani ljestvice je Buzet na čijem se području bilježi najmanje žrtava u prometu.

Dožupan ih načelno podržao
Upravo da bi smanjili broj tragedija na cestama koje Istri donose neprocjenjive gubitke, članovi Udruge već više od godinu dana pokušavaju senzibilizirati nadležne vlasti u Istri da osnuju Županijski savjet za sigurnost cestovnog prometa. Takav savjet već 11 g. djeluje pri Županiji primorsko-goranskoj, koja za to izdvaja 240.000 kuna godišnje. Savjeti su osnovani i u Međimurskoj i Koprivničko- križevačkoj županiji, ali još uvijek ne i u Istri.

Govore da smo vodeća županija. Ako je tako, onda u Istri ne smijemo zaostajati za onima koji skrbe za sigurnost osoba u prometu. Članovi Udruge ne traže to za svoju djecu, jer njima na žalost više ne možemo vratiti život, ali radimo to za svu ostalu djecu pa i djecu vladajućih političara koji to još uvijek ne prepoznaju, veli Čelica, koji je pozvao sve političke stranke da postignu konsenzus o ovom prevažnom pitanju.
Tražili su sastanak sa županom, a primio ih je dožupan Vedran Grubišić koji je načelno prihvatio njihov prijedlog. Prije 10 dana predali su u Županiji kompletnu dokumentaciju o osnivanju Savjeta za sigurnost prometa, s prijedlogom četverogodišnjeg programa rada koji poseban naglasak daje na edukaciju mladih. Odgovor još čekaju.

Sramotne presude za djecu bogatih
Povjerenje u pravosudni sustav totalno je izgubljeno kad su u pitanju prometni delikti. Razlog su sramotne presude pojedinih sudaca i sudskih vijeća, pogotovo kad su u pitanju djeca bogatih. Problem je i u nedorečenosti članka 272. Kaznenog zakona koji propisuje kazne zatvora od jedne do 10 godina, a odredbe tog članka nisu stupnjevane te svaki sudac može proizvoljno odrediti kaznu, čak i izvan postojeće sudske prakse, a da ona ipak bude u skladu sa zakonom. Nije nam jasno zašto se štite prometni kriminalci. Nitko ne nadzire rad sudaca koji često godinama ne donose presude.

Obitelj Nebojše Čelice svu je nepravdu suda osjetila na vlastitoj koži. Nakon pogibije kćeri Jasmine, koja je stradala na pješačkom prijelazu u Zagrebu, na prvo ročište čekali su godinu i pol dana da bi na kraju vozač Marko Leko, pripadnik zlatne mladeži, bio kažnjen samo s godinu dana uvjetno, iako mu je u potpunosti dokazana krivica, a i sam ju je priznao.

Suci su izgubili sve kriterije i narušili sustav vrijednosti, a dokaz tome su presude poput one kad je za tri stabljike marihuane za vlastite potrebe mladi muzičar dobio 2 godine zatvora, otac koji je provalio u ljekarnu da bi uzeo hranu i lijekove za svoje dijete dobio je 2 godine uvjetno, dok zbog grubog kršenja postojećih prometnih propisa i zakona, oduzimanja ljudskog života vozači prolaze samo s uvjetnim kaznama. To je pokazatelj koliko ljudski život vrijedi u očima takvih sudaca. Očito ništa. Pitanje je bi li takve presude donosili da su stradala njihova djeca.

Maša Jerin

09.03.2011. PULA

U Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna održana je druga od četiri radionice projekta “Sekunda koja mijenja život”. To su interaktivne radionice kojima se učenike 3. i 4. razreda želi upoznati i senzibilizirati za opasnosti koje ih čekaju u cestovnom prometu, te povećati nivo njihove prometne kulture. Radionice se u Istri provode već treću godinu za redom, a ovu radionicu financijski podupire Grad Pula.

08.03.2011. PULA

Predstavnici Udruge sudjelovali su na sjednici skupštine Vijeća mladih Istarske županije. U tijeku je Međunarodna godina mladih, što se želi obilježiti većom aktivnošću i učešćem mladih u zagovaranju i promicanju interesa, kao i uključivanja u život zajednice. Predstavljen je projekt udruge ZUM „PartnerSHIP for EU“. Jedan cilj je pojačati suradnju s lokalnim vlastima i Savjetom mladih županije. Mladi se žele uključiti u rješavanje problema, dati svoj doprinos među ostalim i povećanju sigurnosti u cestovnom prometu.

04.03.2011. BUZET

Predstavnici Policijske postaje Buzet, uprave tvornice Cimos te predstavnici naše Udruge razgovarali su u Buzetu radi organiziranja zajedničkih edukativnih prometnih akcija i radionica tijekom 2011.g. Članovi uprave Cimosa g. Franko Vižintin te Deana Vrban iskazali su interes za dodatnom edukacijom u cestovnom prometu svojih djelatnika i članova njihovih obitelji.

28.02.2011. PULA

Predstavnike Udruge primio je dr Robert Matijašić, rektor pulskog Sveučilišta, radi suradnje oko predškolskog i školskog odgoja djece i mladih na području prometne kulture. Predstavnici Udruge iznijeli su prijedloge projekata na lokalnoj i međunarodnoj razini,  radi povećanja edukacije odgajatelja u vrtićima i osnovnim školama.

24.02.2011. ZAGREB

Predstavnici Udruge sudjelovali su na Okruglom stolu koji je organizirala udruga Sigurnost u prometu. Tema je bila “Sigurnost u prometu 2011.g., tehnička  ispravnost  vozila”.         

24.02.2011. ZAGREB

Predstavnici HAK-a prihvatili su prijedlog naše Udruge o zajedničkoj organizaciji stručnog skupa u Zagrebu, 20.04.2011. u dvorani HAK-a, na temu „Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu“.

23.02.2011. PULA

Održan je sastanak udruga koje pružaju pomoć građanima putem besplatnog telefona. Na prijedlog Županije, cilj je formirati SOS mrežu Istre za besplatnu telefonsku pomoć i podršku građanima. Za sada 8 udruga pruža takvu pomoć. Planira se izdavanje brošure, te tiskanje letaka kako bi se građani bolje upoznali s djelatnostima mreže.

18.02.2011. PULA

Predstavnici Udruge sastali su se s predstavnicima udruge „Ladonja“, radi upoznavanja s postojećom prometnom problematikom, ciljevima te aktivnostima koje se poduzimaju radi povećanja nivoa sigurnosti i prometne kulture u županiji, RH, te na europskom i svjetskom nivou, jer je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila razdoblje 2011-2020.g. - Desetljećem akcije za sigurnost u prometu.

16.02.2011. ZAGREB

Predstavnici Udruge posjetili su Hrvatski auto klub. Razmijenjeni su stavovi o prijedlogu novog Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu RH za 2011-2020.g., te mogućnosti zajedničkih akcija na povećanju sigurnosti u cestovnom prometu za 2011.g.

U nastavku su prijedlozi mjera sa Okruglog stola udruge Sigurnost u prometu, održanog 24.2.2011. u Zagrebu -

16.2.2011. Udruga će se svojim prijedlozima uključiti u izradu prijedloga novog kaznenog zakona, kako bi se otklonile nelogičnosti vezane uz prometne delikte, koje se često kažnjava samo uvjetnom zatvorskom kaznom, čime se obezvrjeđuje ljudski život i javnosti šalje loša poruka. Predstavnici Udruge rekli su novinarima, nakon razgovora s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem u Zagrebu, kako im je ponuđena daljnja suradnja, te izrazili nadu da će većina njihovih primjedbi biti prihvaćena u prijedlogu novog kaznenog zakona, koji bi trebao biti gotov u ožujku.

Udruga je posebno ogorčena sudskom praksom, u kojoj se kazne za izazivanje prometne nesreće svode na minimum, umjesto da se kreću od minimuma do maksimuma predviđenih kazni. Predsjednik Udruge Nebojša Čelica naveo je nekoliko primjera neusklađenosti sadašnjeg zakona. Jedan je da ubojica u prometu prođe bez i jednog dana zatvora, bez oduzimanja vozačke dozvole, negativnog boda i bez kune kazne, dok vozač koji se nije vezao ili nije stavio kacigu plaća novčanu kaznu i dobije negativne bodove, iako nikome nije ugrozio život. Primjerice, u Puli je mladi muzičar za tri stabljike marihuane dobio dvije godine zatvora, uzgajao ih je za svoje potrebe a otac koji je provalio u ljekarnu da bi nahranio svoju djecu i uzeo lijekove dobio je dvije godine uvjetno, dok jedan ubojica u prometu prođe samo s uvjetnom kaznom. Riječ je očigledno o pogubljenim vrijednostima po kojima je ljudski život obezvrijeđen i praktično ne vrijedi ništa, što dokazuju niske presude koje sve više teže k uvjetnim kaznama i minimalnim kaznama do jedne godine, te se pretvaraju u rad za opće dobro.
Udruga ističe da po sadašnjoj praski, osobe u zatvorima otvorenog ili poluotvorenog tipa imaju četiri slobodna vikenda mjesečno, koji im se uključuju u odsluženje kazne, a što je još strašnije, mogu upravljati osobnim vozilima, jer im zbog previda u zakonu nisu oduzete vozačke dozvole. Nisu računali da će ljudi u zatvoru voziti. To se može usporediti sa slučajem u Zagrebu kad je grupa dok je bila u zatvoru, tijekom slobodnih vikenda vršila provale i pljačke.

Udruga smatra da su Hrvatskoj potrebni educirani i iskusni suci koji mogu rješavati složene predmete iz prometa, posebno kad su roditelji tih ubojica tajkuni, pa oni prolaze s jednogodišnjom uvjetnom kaznom.

Roditelji kažnjeni cijeli život

Godina dana uvjetne kazne je prošla za ubojicu Jasmine Čelica. On je sad na roku kušnje, ni jedan dan bez vozačke, a mi kao roditelji kažnjeni smo doživotno, isaknuo je Čelica. Osim strožih kazni Udruga se zalaže i za bolju edukaciju mladih, jer upravo mladi vozači najčešće izazovu prometnu nesreću.

Pročelnica sekcije za prometnu psihologiju Ljiljana Mikuš smatra da je riječ o moralnom problemu društva. 'Žele vjerojatno postići određeno uzbuđenje, užitak u vožnji. Istovremeno, nisu kognitivno zreli, ni emocionalno ni socijalno'.

HAK već niz godina surađuje s Udrugom. 'Koristimo njihova iskustva jer oni su ljudi koji su na svojoj koži osjetili što znači izgubiti nekog svog u prometu, kaže voditelj odjela preventive HAK-a, Damir Novak.

link- http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/obitelji-poginulih-u-prometu-sudjeluju-u-izradi-zakona.html

UBITI I SLOBODAN BITI!

Čudan naslov?
Nemoguća tvrdnja?
Prema jednoj definiciji (koriste je obrazovaniji pravnici), nemoguće je ono što se nije dosad nijednom dogodilo! Ali ovo o čemu pišem dogodilo se mnogo puta; i to ne u biblijska vremena, ne u srednjem vijeku, ne u nekoj nama neznanoj državi, već sada, u ovoj našoj državi u kojoj vlada zakon i koja ima „nultu toleranciju prema korupciji i nedodirljivima“, kako od političkih moćnika čujemo u kojekakvim prilikama i na svakakvim mjestima gdje je prisutna hrpa novinara, TV kamere i mikrofoni.
Je li ta „nulta tolerancija“ ili bezrazložno pogodovanje pojedincima zavisno od njihovog položaja, moći, statusa ili titule, istina ili puka farsa i pomodni govornički ukras? Čuvat ćemo se od navođenja osobnih podataka, ali se neke činjnice moraju točno napisati, kako ne bismo bili osumnjičeni da nešto izmišljamo, da bismo nekoga izvrgli moralnom ruglu, jer su druge kazne nemoguće ili već iscrpljene. To da se prometne nesreće događaju svakog dana, to da u njima svakodnevno smrtno stradavaju nevini (zakonski ne-krivi) ljudi, to nam je valjda jasno, to je notorno i to ne treba dokazivati!
Najveći dio krivaca za nesreće s teškim, (mislimo na smrtne) posljedice je u vrijeme tragedije na cesti bio pijan, neiskusan, bez ikakvog vozačkoga znanja, malodoban, nedovoljnog vozačkog iskustva, bez dozvole (jer mu je oduzeta), zanemario prometne znakove, vozio prebrzo, ili jednostavno posvojio cestu kao pistu za psihopatsko izživljavanje. Ili je – kao u slučaju o kojemu pišemo - bio umoran i nesposoban za vožnju u toj mjeri da je u, kako bi se pučki reklo „pola bijelog dana“, prešao na suprotni prometni trak, sudario se s vozilom čiji je vozač vozio propisnim smjerom i ispod propisane brzine. Rezultat: trenutna smrt vozača koji je poštivao sve prometne propise, a koju je izazvao čovjek koji je – dokazano!; uslijed nekih kvazi športskih napora prije vožnje (po vlastitom priznanju), bio medicinski trenutno nesposoban za vožnju, ako ni zbog čega, a ono bar zbog umora.
Da, bio je sud!
Da, izrečena je kazna od čitavih osam mjeseci zatvora! Da, odgađalo se izvršenje kazne dokle god je bilo moguće, pored inoga i zbirnom potporom radnih kolega osuđenika, koji ima obitelj, djecu, koji je valjda slučajno nesvjesno skrenuo i usmrtio mladića, koji je inače dobar, marljiv, miroljubiv – jednom rječju uvaženi i besprijekoran član društva!
A usmrćeni mladić? Kakav je on bio član društva?
A obitelj toga mladića? Kakvi su oni članovi društva?
No, sve ovo, vjerojatno, nije utvrđivano i sud (ni)je o tome vodio računa. Ono što želimo reći i na što želimo ukazati počinje tek sad!
Osuđenik je zapravo na slobodi!
Obitelj pokojnog mladića ne zna je li on ijedan jedini dan – misli se na puni dan od 24 sata – proveo u zatvoru.
On u zatvoru – ako je i to – samo prespava.
On je dr. B.H.-K., on je društvu toliko neophodan da mora nastaviti s radom, jer bi bez njega propala visokoškolska ustanova, koja je u sastavu Sveučilišta „ Josip Juraj Strossmayer“ u Osijeku. Kolege koje ga tako kolegijalno podupiru, ako su dosljedni, uče studente društvenih znanosti da život njihovog ubijenog vršnjaka ne zaslužuje sućut, njegova obitelj razumjevanje, a pravda štovanje.
Znamo da Uprava za zatvorski sustav RH ima zakonsko pravo (ako to niste znali!), odobriti osuđenom rad kod prijašnjeg poslodavca ili zasnivanje i novog radnog odnosa ili bavljenje svojim privatnim poslom (biznisom), ukoliko je izrečena kazna do jedne godine zatvora. To je izglasao Sabor – povisujući dotadašnju granicu od šest mjeseci, to su izglasali oni čije obitelji i njih same voze službeni vozači.
Čovjekov život je najveća vrijednost, piše u ustavima svih država na svijetu. Stvarnost (bar kod nas) svjedoči da čovjekov život često ne vrijedi ništa, a kazna – bar za prometne delikte, predstavlja izrugivanje žrtvi i njezinim najbližima. Možda se, uz ostalo, baš i zbog toga tako stravično gine u prometu u našoj državi?
Na ulicama grada Osijeka srest ćete i tog cestovnog ubojicu, on sad odgaja pokojnikove vršnjake, a srest ćete i mladićeve roditelje. I više nikoga njegovog!
Za Božićne i novogodišnje blagdane, za stolom obitelji V. i M.B., treći će pribor stajati ispred stolice na kojoj je do 5. kolovoza 2007. g. sjedio njihov jedinac.
Dr. B.H.–K. će objedovati sa svojom obitelji umjesto biti u zatvoru na izdržavanju kazne! To će učiniti i oni koji su mu to omogućili!

Neka im je na čast!

Ivan Vekić, Osijek

DVA  - NULA – JEDAN – NULA – KRENI!

Odmah na početku da kažemo – 2010.g. osjetno je manje smrtno stradalo sudionika u prometu nego godinu dana prije. To je dobra vijest. Loša je vijest to što je taj broj i dalje prevelik. Statističari koji barataju samo suhoparnim brojkama i koji su plaćeni da svaki pozitivan trend pripisuju isključivo Nacionalnom programu sigurnosti prometa na cestama, mogu odahnuti što je upravo zadnja godina aktualnog programa postigla isplanirani trend od 10 smrtno stradalih sudionika na 100.000 stanovnika predviđen prije 5 ili više godina. Na žalost, odahnuti sigurno ne mogu mnogobrojni članovi obitelji, prijatelji i rodbine osoba što su stradale u prometu zadnjih 10 godina. Oni i dalje žive sa sjećanjem na tragediju kojoj nema ravne i spoznajom da će do kraja svog života posjećivati grobove svojih najmilijih razočarani u sustav koji im je na početku Milenija obećavao sigurnost, prosperitet i zaštitu. Navest ću par primjera zašto je to tako…

NITI JEDAN SUSTAV NE MOŽE OSTVARITI ZAŠTITU I SIGURNOST AKO «UZORNI» SUDIONICI  TOG  SUSTAVA  NE  ČINE  ISTO.

Prošla je godina zapamćena (među ostalim) i po (najmanje) 2 prometne nesreće sa smrtnim ishodom koju su prouzročile javne osobe. Jedna od njih je «uzor» velikom broju gospodarstvenika i biračkog tijela, a drugi je «uzor» mladima osobama i osobama koje se duhom ili tijelom osjećaju mladi. Jedna od tih osoba je nakon prouzročene prometne nesreće javno izjavila da se takvo što SVAKOME može dogoditi ukoliko puno putuje, poslavši time direktnu pljusku svim vozačima Hrvatske koji imaju iza sebe daleko više i godina i prijeđenih kilometara, a da tijekom cijelog svog vozačkog staža, za razliku od dotičnog gospodina, nisu bile na cesti niti kažnjene, a kamoli da su prouzročile prometnu nesreću. Druga se osoba prije prouzročene prometne nesreće javno hvalila da je Hrvatskim (auto)cestama upravljala vozilom ne dvostruko, nego TROSTRUKO većim brzinama od onih predviđenih prometnim propisima, bez ikakvih pravnih ili moralnih posljedica. Pametnom dovoljno da u istom trenutku napusti «Lijepu našu» i nikad se više ne okrene prema njoj.

NITI  JEDAN  SUSTAV  NE  MOŽE OSTVARITI ZAŠTITU I SIGURNOST  AKO NADZORNICI  TOG  SUSTAVA  NE  ČINE  ISTO.

Prošle sam godine imao priliku u neslužbenim razgovorima pričati s policijskim djelatnicima raspoređenim u mobilnim jedinicama, tzv. «Kobrama». Sa žaljenjem mogu konstatirati da su to osobe koje ne drže puno do sigurnosti prometa na cestama. Kod njih su u svakodnevnom rječniku uobičajeni pojmovi poput «Ganjali smo ga do iznemoglosti!», «Nismo mu dali mira dok god nije ostao bez goriva!» i tome slično. Kao da slušam fanatike filmova «Pobješnjeli Max», a ne djelatnike Policije odgovorne za sigurnost i nadzor prometa. Takve osobe slušaju i stari i mladi; i eto problema. Svi bi htjeli biti na njihovom mjestu, da jure cestom pod zaštitom zakona! Ne može se uvijek agresiju napadati agresijom! Prevedeno – sigurnije je i jeftinije uz ceste ugraditi nadzorne kamere i sve te radnje snimiti, te prekršitelja uhvatiti kod kuće uz najveću moguću diskreciju. Puno je opasnije i skuplje, na užas svih ostalih vozača, cestom juriti debelo iznad ograničenja i sve te video-materijale staviti na web da im se klanja i staro i mlado. Ako netko čini prekršaje, te na taj način utječe nepovoljno na sigurnost prometa, makar i po službenoj dužnosti, on time direktno sije sjeme agresije među ostalim sudionicima u prometu koji ga vide, čuju ili mu zavide. «Ako može on, mogu i ja!» - parola je to koju će iskoristiti veliki broj vozača, te time najvjerojatnije uzrokovati još jednu tragediju na cesti.

NITI  JEDAN  SUSTAV  NE  MOŽE  OSTVARITI  ZAŠTITU  I  SIGURNOST  AKO  INFRASTRUKTURA  NE  PRATI  RAZVOJ  PROMETA.

Prošla je godina zapamćena po razotkrivenim aferama vezanih za izgradnju autocesta. Autoceste i objekti na njoj preplaćeni su velikim iznosima, dok je s druge strane kvaliteta istih vrlo upitna. Svodovi tunela popuštaju, kolnički zastor puca, prometna se signalizacija i oprema savijaju na jačem vjetru, dok zaštitne ograde popuštaju pri naletima vozila što udaraju u njih gotovo kao da ih ni nema. Najgore od svega je to što državne i županijske ceste, koje su daleko više opterećene prometom, ne prati tempo kvalitetnog održavanja i optimalnih rekonstrukcija na dovoljno visokom nivou. Uopće nisam iznenađen što je državna cesta D2 (Podravska magistrala) od strane EuroRAP-a ocijenjena lošim ocjenama. Betonski mostovi što vode u dvorišta (u Podravini ih zovu «Mali grobi»), njezino su glavno obilježje koje je stajalo glave već puno sudionika u prometu. Isto vrijedi i za stupove električne mreže koji se postavljaju sve bliže kolniku i zamjenjuju armirano betonskima, koji ne pucaju tako lako kao drveni, te time dodatno povećavaju rizik stradavanja, ukoliko vozilo udari u njih.

NITI  JEDAN  SUSTAV  NE  MOŽE  U  BUDUĆNOSTI  OSTVARITI  ZAŠTITU  I  SIGURNOST,  AKO  NA  ODGOVARAJUĆI  NAČIN  NE  EDUCIRA  BUDUĆE  NARAŠTAJE KOJI  DOLAZE  OD  MALIH  NOGU.

Moje osobno zanimanje i interesiranje za cestovni promet polazi od moje najranije mladosti. Krenuvši od osnovne škole, srednje, obveznog vojnog roka i fakulteta, do današnjeg profesionalnog i privatnog života, cijelo vrijeme u mom je životu utkan i isprepleten cestovni promet. Na žalost, jako je malo osoba koje su prošle životne škole poput mene, a sudjeluju u prometu ili odlučuju o prometu u istoj ili većoj mjeri, od mene osobno. Velika većina njih su osobe koje misle da znaju o prometu sve dovoljno dobro; i to samo zato jer u njemu sudjeluju - i ništa više. Policajci svih rodova misle da znaju sve o prometu, vatrogasci misle da znaju sve o prometu, profesori misle da znaju sve o prometu, pravnici misle da znaju sve o prometu, majstori misle da znaju sve o prometu, novinari misle da znaju sve o prometu, ekonomisti misle da znaju sve o prometu, doktori misle da znaju sve o prometu, itd., itd.; samo zato jer u njemu tobože, sudjeluju. To me jako brine, jer znam za sebe da još uvijek ne znam dovoljno dobro što sve promet donosi i koje sve društvene nepogode skriva. Što ga više proučavam, javlja mi se sve više nepoznanica. Mlade osobe koje dolaze u autoškolu misle da znaju sve o prometu, jer su ih tome već dovoljno podučili roditelji, prijatelji, braća, televizija, internet, novine, časopisi i sl. Autoškola je nešto što treba proći, položiti i zaboraviti jer se na cesti i ovako ne vozi «školski». Uopće ih ne krivim zbog toga. Greška je u sustavu koji ne potiče djecu da od malena organizirano i sustavno prate i primjenjuju prometne propise, već im dopušta da informacije traže u drugim, većinom nepouzdanim i neprovjerenim izvorima. Dokle god sudionici u prometu razdvajaju «školsku vožnju» od «normalne vožnje», neće biti sigurnosti na našim cestama. To je činjenica koja stoji i koja će u Hrvatskoj postojati (na žalost), još dugi niz godina – osim ako se nešto stubokom ne promijeni. 

NITI  JEDAN  SUSTAV  NE  MOŽE  U  BUDUĆNOSTI  OSTVARITI  ZAŠTITU  I  SIGURNOST,  AKO  NE  SHVATI  ILI  PRIHVATI  ČINJENICU  DA TEHNIKA  NE  MOŽE KOMPENZIRATI  LJUDSKI  FAKTOR.

Prosječna starost voznog parka osobnih automobila u RH premašuje 10 godina. Komercijalna i gospodarstvena vozila su još starija. Prosječna starost vozila kojima sudionici u prometu sudjeluju u prometnim nesrećama statistički je nepoznata, jer policija javno ne obznanjuje taj podatak. Međutim, prateći malo ilustracije polupanih automobila koje se pojavljuju u medijima, zaključio sam da su velika većina njih novog godišta. Štoviše, radi se o snažnim i skupim automobilima krcatim suvremenom opremom aktivne i pasivne sigurnosti. Očito nešto ne «štima» u zaključcima mnogih, da su sudionici u prometu sigurniji u novi(ji)m automobilima. Sigurniji jesu, ali samo pod jednim uvjetom, da se vozači u tim automobilima ponašaju na isti način kao i sa starijim automobilima, što na žalost nije tako. U prvoj polovici 1991.g. u Hrvatsku je, zahvaljujući ukinuću carina uvezeno preko 100.000 novih automobila! Veliki broj njih japanskog su porijekla i tehnički dva-tri desetljeća napredniji, od automobila za koje su ih tadašnji vlasnici zamijenili. Što se dogodilo? Drastično je porastao broj stradalih vozača u prometu, kao i njihovih putnika. Nije to slučaj samo u Hrvatskoj. Njemački proizvođač automobila Audi isto je došao do saznanja da korisnici njihovih vozila više stradavaju u novijim i skupljim automobilima, obogaćenih elektronskim sustavima i integralnim pogonom, nego što stradavaju u starijim i opremom siromašnijim automobilima. Prvi razlog leži u tome što ugrađena tehnika povećava samouvjerenost vozača i potiče ga na nerazumnu vožnju. Drugi je razlog što ta vozila dugo zadržavaju dinamičku stabilnost, ali kad je izgube, gube je naglo, nepredvidivo i nepovratno. Kad god mi se neki vozač pohvali da mu automobil drži cestu kao na tračnicama uvijek ga upitam: «Dobro, a gdje su ti te tračnice?». Zaboravlja se da automobil svom svojom gomilom elektronike i mehanike može održavati stabilnost samo do granica fizike određene silom prianjanja između guma i podloge. Kad nju probijete, nema vam spasa! Pri brzini od 100 km/h put kočenja novog automobila sigurno je kraći od puta kočenja 5 ili 10 godina starog automobila. Ali ako povećate brzinu novog automobila za samo 10 % , put kočenja će vam biti kudikamo duži nego starom automobilu pri 100 km/h. Ako sa starim automobilom prolazite kroz zavoj sigurno brzinom od 50 km/h, sa novim ćete pri istoj brzini u tom zavoju biti puno sigurniji. Ali ako povećate brzinu prolaska novim automobilom kroz taj zavoj na 60 km/h, daleko ste u većoj pogibelji nego kada taj zavoj prolazite sa starim automobilom brzinom od 50 km/h. Tračnice (koje se često navode u promidžbenim materijalima prodavatelja ili komentarima test-vozača automobilističkih revija) izbijte iz glave, jer ih nema.  

POZIV NA SURADNJU S CILJEM STVARANJA PLATFORME STRANAČKOG PROGRAMA SIGURNOSTI U  CESTOVNOM   PROMETU

Nakon prošlogodišnje konferencije u Moskvi na temu cestovne prometne sigurnosti, koja je održana na svjetskoj razini na ministarskom nivou, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naredno je razdoblje proglasila desetljećem akcije za sigurnost u cestovnom prometu, a EU je donijela akcijski program za razdoblje 2011.-2020.g. s ciljem smanjenja broja poginulih u cestovnom prometu za 50 %.

Kako je u tijeku izrada prijedloga novog Nacionalnog programa za sigurnost u cestovnom prometu, pozivamo vas da kao predstavnici  kluba nezavisnih zastupnika, pokrenete akciju za stvaranje platforme za izradu tog  programa vezanog  za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu, te na taj način date svoj doprinos za donošenje i provođenje novog  Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu za razdoblje 2011.-2020.g., na nacionalnom i lokalnom nivou.

Zašto Vam ovo pišemo?

Upravo zato jer smo nakon 3 godine djelovanja došli do spoznaje da niti jedna politička stranka u RH nema vlastiti program rješavanja tako bitnog pitanja, te da politika kao najodgovornija za stanje u Hrvatskoj, nije u dovoljnoj mjeri prepoznala svu težinu tog problema, a time niti poduzela sve moguće mjere.

Stradavanja u prometu vodeći su uzrok nasilne smrti u RH, kako djece tako i odraslih. To nije samo obiteljska tragedija, već ogroman, demografski, javno zdravstveni, psihološki i ekonomski gubitak, nenadoknadiv za cijelu zajednicu. Ljudski život je u biti neprocjenjiv i nezamjenljiv. Ipak materijalni gubici se daju izračunati; iznose 10-15 milijardi  kuna godišnje.

Ogorčeni neadekvatnom zaštitom temeljnog ljudskog prava - prava na život, kojeg naši voljeni nisu mogli ostvariti, u ime svih poginulih u cestovnom prometu želimo vam poručiti  «I mi smo imali pravo na život», te upitati «Koliko vrijedi ljudski život?» i «Koliko naše društvo istinski o tome brine?».

Smatrajući da se prometni problemi neće riješiti sami od sebe, već da smo svi odgovorni i vjerujući da sami trebamo pokrenuti promjene koje želimo vidjeti, nadamo se da ćete nam i vi u tome pomoći.

Mi, neutješne obitelji osoba stradalih u prometu svjesni smo da ničim ne možemo vratiti živote naše poginule djece, ali smo sigurni da zajedničkim naporima možemo spasiti mnoge živote. Zato vas  pozivamo na daljnju zajedničku suradnju, te dostavljamo osnovne prijedloge naše Udruge za „Novi pristup sigurnosti u cestovnom prometu - 10 koraka do sigurne ceste“, što smo spremni i detaljno obrazložiti.

predsjednik Udruge Nebojša Čelica

Pula, 20.12.2010.

Snimke divljanja po hrvatskim prometnicama koje vozači objavljuju na internetu legalan su dokaz protiv njih na sudu. Stav je to Ustavnog suca Davora Krapca iznesen na savjetovanju za kaznenopravnu znanost u Opatiji. Brze vozače u takvim situacijama odvjetnici savjetuju da se brane šutnjom. Ostaje otvoreno pitanje identiteta osobe koja je postavila snimku, ako sama nije objavila svoj identitet na internetu.

www.dnevnik.hr 7.12.2010.

STRUČNI SKUP U RIJECI  24.11.2010 U SREDNJOJ PROMETNOJ ŠKOLI

Tema skupa bila je utjecaj alkohola na vozačke sposobnosti, te problemi koje alkoholizirani vozači uzrokuju u prometu, u organizaciji Policijske uprave primorsko-goranske. Moderator predavanja bio je Dražen Panža, kriminalist Odsjeka prevencije PU Primorsko-goranske, Rijeka.

Auto klub Rijeka održao je prezentaciju  crtanog filma «Minuta»  na temu „Mladi i alkohol u prometu“. Predavač Jure Jurković, službenik Odjela za sigurnost PU Primorsko-goranske je iznio je statističke podatke o prometnim nesrećama na svom području. Zabrinjavajući podatak je da su od ukupnog broja smrtno stradalih u prometu preko 60 % slabiji učesnici u prometu, oni nezaštićeni, motociklisti, biciklisti, pješaci. Prikazao je i upozoravajuće filmove koji realistično prikazuju posljedice prometnih nesreća zbog raznih uzroka (brzina, mobitel, alkohol, droga). U filmovima je vidljivo kako se ponaša vozilo i tijela učesnika u prometu tijekom nastanka prometne nesreće, te posljedice po učesnike.

Dr. Suzana Janković, voditeljica Odjela socijalne medicine u Zavodu za javno zdravstvo PGŽ, govorila je o utjecaju alkohola na psihofizičke sposobnosti učesnika u prometu, te nemogućnost njihove pravovremene reakcije na sprečavanje prometnih nesreća, te probleme koji nastaju kao posljedica prometnih nesreća po same učesnike u prometu (smrt, trajni invaliditet, ozljede, psihičke traume), a isto tako posljedice po ostale članove obitelji stradalih kao i velike materijalne troškove zbrinjavanja ozlijeđenih. Smrt u prometu je osim za obitelj poginulih i veliki moralni, demografski i materijalni gubitak za cijelu državu.

Mr. Nebojša Doder (iz Državne uprave za ceste Kraljevine Norveške i član udruge Obitelji osoba stradalih u prometu) govorio je na temu «Organizacija prometne sigurnosti u Kraljevini Norveškoj, Skandinaviji i Europskoj uniji». Naveo je primjere organizacije od državnog do lokalnog nivoa, učesnike i odgovorne institucije, te način koordinacije. Upečatljivo je što svaka regija, veći i manji gradovi imaju svoje četverogodišnje planove za smanjivanje broja prometnih nesreća, kao i rokove u kojima to treba ostvariti.

Iznio je teorijske postavke prometne sigurnosti, s konkretnim prijedlozima kako bi i što trebalo postaviti kod nas. U tom su kontekstu iznešeni prijedlozi Udruge o Novom pristupu sigurnosti u cestovnom prometu pod nazivom „10 koraka do sigurne ceste“.

Nakon predavanja na poligonu Srednje prometne škole u Rijeci održana je pokazna vježba vožnje «pod utjecajem alkohola», sa četiri tipa naočala koje simuliraju razna stanja alkoholiziranosti vozača, tzv. „pijane naočale“. Svi koji su probali voziti, kao i promatrači zorno su uvjereni u nemogućnost pravovremenih i koordiniranih reakcija u takvim uvjetima.

Uz to, članovi Udruge su raznim didaktičkim pomagalima (igrama) predočili mladima nesposobnost i usporenost reagiranja pod utjecajem alkohola.

Skupu su prisustvovali i predstavnici Kaznionice Lipovica-Popovača, te Kaznionice Valtura Pula, HAK-a, predstavnici Grada Rijeke i županije, te nastavnici i instruktori sa učenicima Srednje prometne škole.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa novinarka Glasa Istre razgovarala je s Nebojšom Čelicom, predsjednikom udruge Obitelji osoba stradalih u prometu koja provodi brojne aktivnosti, poglavito usmjerene na edukaciju mladih i senzibiliziranje javnosti o problemu stradavanja u prometu. Godišnje tako strada 1,2 milijuna ljudi, a još 50 milijuna ih biva ozlijeđeno.
Unatoč neizmjernoj boli zbog gubitka, vaša je obitelj, kao i brojne druge hrabre obitelji, svoju snagu usmjerila u djelovanje da naše ceste postanu sigurnije za sve nas. Prošlo je tri godine od osnutka udruge, je li se situacija u Hrvatskoj u međuvremenu imalo popravila po pitanju sigurnosti u prometu?

U 2008.g. Hrvatska je bila na prvom mjestu u Europi po broju poginulih u prometu, 15,3 na 100.000 stanovnika. Te su godine u prometnim nesrećama život izgubile 664 osobe. U 2009.g. je smrtnih slučajeva bilo 548, a 2010.g. poginulo stotinu osoba manje u odnosu na jednako razdoblje lani. U Istri su u prometnim nesrećama ove godine život izgubile 22 osobe, a prošlih se godina broj smrtno stradalih u prometu kretao oko 45.

ISPADA DA JE KRIV ONAJ KOGA VIŠE NEMA

Dakle, ti podaci ulijevaju nadu da vozači postaju odgovorniji?
Situacija je bolja, čemu je pridonio i novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, ali i širenje svijesti o ovom problemu u zajednici. S druge strane, na smanjenje broja žrtava djelomično utječe i ekonomska kriza, jer ljudi manje voze. Po podacima sa stanica za tehnički pregled, u 2009.g. 6 % je manje prijeđenih kilometara u odnosu na godinu dana ranije.
Vaša kći Jasmina poginula je u lipnju 2007.g. na pješačkom prijelazu u Zagrebu. Sud je nedvojbeno utvrdio krivicu vozača, ali određena mu je samo uvjetna kazna. Time ste doživjeli dvostruki udarac, no ne posustajete s djelovanjem u udruzi. Dapače, sudjelujete u projektu Ministarstva pravosuđa za resocijalizaciju zatvorenika koji su skrivili smrt u prometu.
Nekoliko nas roditelja koji smo izgubili djecu u prometnim nesrećama pristalo je sudjelovati u projektu, pod uvjetom da zatvorenicima kažemo sve što proživljavamo. Zbog ovakvih tragedija mi smo emocionalno, zdravstveno i na sve druge načine uništeni, živimo život bez radosti. Obitelji se razilaze, dolazi do svađa s djecom, jer žališ za djetetom kojeg nemaš, a drugo se osjeća zanemareno. Mnogi od nas teško su se razboljeli i više ne mogu raditi. Jedan je naš član izvršio samoubojstvo jer više nije mogao izdržati.
Ipak ste pristali razgovarati s vozačima koji su krivi za patnje slične onima koje i sami proživljavate?
Susret sa zatvorenicima bio je zaista vrlo težak. Oko 90 % vozača koji su kažnjeni zatvorom bilo je pod utjecajem alkohola i većina ih se ni ne sjeća što su učinili. Ulogu igra i obrambeni mehanizam zaborava. No, neki su plakali i izrazili nam sućut. Čuli smo i njihove strane priče, jedan je vozač usmrtio svoja dva najbolja prijatelja, jedan je otac kriv za smrt vlastitog djeteta. Projekt se zasad provodi u zatvoru Lipovica -Popovača, a namjera je da se proširi i na kaznionicu u Valturi.
Ali, što kad osoba koja je kriva za nečiju smrt nikada ne završi u zatvoru?
Za teške prometne prekršaje ne bi smjela postojati uvjetna kazna, već obavezno zatvorska. Međutim, u Hrvatskoj svega 10 % vozača koji su skrivili nečiju smrt završi u zatvoru. Takva loša sudska praksa nepojmljiva je u zemljama Europske unije. Kakva se to poruka šalje društvu? Ispada da je kriv onaj koga više nema. Ovakvim presudama suci po drugi put "ubijaju" našu djecu.

S JEDNIM PROMILOM 100 PUTA OPASNIJE
Koji su najčešći uzroci stradavanja u prometu?
Od ukupnog broja stradalih u prometu u Hrvatskoj, 10 % ih pogine na autocestama, a 70 % strada u urbanim sredinama. Nedostatak prometne kulture je na prvom mjestu, dakle brzina, a zatim alkohol i razni opijati, koji se danas sve češće koriste u kombinaciji. Problem je što policajci ne raspolažu dovoljnim brojem uređaja kojima bi testirali vozače na opijate. Da stvar bude gora, policija kod teških prometnih nesreća analizom utvrđuje samo prisustvo alkohola u krvi, a prisustvo narkotika utvrđuje se samo po nalogu suda. To je nezamislivo u drugim europskim zemljama, ali kod nas nedostaje novca i opreme. Osim toga, imamo neadekvatne zakone, koji omogućuju da vozači s 200-300 prekršaja i dalje mogu voziti! U Norveškoj vozač završi iza rešetaka zbog vožnje brzinom od 140 kilometara na sat na autocesti, a dozvolu pak gubi proveze li se kroz grad sa 75 kilometara na sat. Kod nas takvog vozača policija ni ne zaustavlja.
Policija, dakle, ne može riješiti problem prometne nekulture?
Osim represije važna je i edukacija, uvođenje cjeloživotnog obrazovanja, i to počevši od vrtića. Na tome najviše radimo, u istarskim srednjim školama provodimo radionice "Sekunda koja mijenja život". Nabavili smo naočale koje simuliraju stanje alkoholiziranosti, tzv. "pijane naočale", a naš je prijedlog da one uđu u obavezan program autoškola. Svatko bi trebao na poligonu barem 15 minuta probati vožnju s ovim naočalama, da shvati što se događa kada se vozi pijan. Već s 0,5 promila alkohola u krvi mogućnost da dođe do prometne nesreće raste 10 puta, a kod jednog promila - čak 100 puta!
Stječe se dojam da se o stradanju u prometu u javnosti ne bi uopće govorilo da ne postoji ova udruga.
Najodgovorniji su oni koji i dalje šute, a to su političari i političke stranke koje još nisu prepoznale ozbiljnost ovog problema, kao što su to učinili političari u drugim europskim državama. I dalje se u Hrvatskoj smrt u prometu uzima kao nešto prirodno, a novac je ispred ljudskog života. Dokaz je tome da niti jedna politička stranka nema program za smanjenje broja teških stradavanja na našim cestama. U kojoj ste političkoj kampanji mogli čuti da se netko brine o sigurnosti na cestama? Smrt na cesti nije prirodna pojava, to je nasilna smrt i zato je neprihvatljiva!
Kao primjer dobre prakse često ističete skandinavske zemlje.
Te zemlje već 30 godina sustavno rade na smanjivanju broja stradalih u prometu, a cilj im je dostići brojku od 0 poginulih. No, ne moramo otići u tako daleke zemlje. Za početak bi bilo dovoljno ugledati se na Primorsko-goransku županiju, gdje već 11 godina djeluje županijski savjet za sigurnost u cestovnom prometu. Razvijaju geografsko-informativni sustav koji se bazira na ortofoto dokumentaciji, satelitskim kartama u koje unose koordinate prometnih nesreća, crnih točaka, opasnih mjesta, čime je lakše provoditi analizu i konkretno utjecati. Od Istarske županije tražili smo da osnuje slično tijelo, ali osim obećanja nadležnih, značajnijeg pomaka još nema.

Afera teška 26 milijuna kuna

Često upozoravate da je dosadašnja nacionalna strategija o sigurnosti u cestovnom prometu mrtvo slovo na papiru.
Primjena tog dokumenta istječe ove godine, a nije imao operativne planove i nositelje programa niti rokove, sve je napisano samo kao plan želja. Čak ne postoji ni web-stranica, broj telefona ili e-mail na koji bi se mogla kontaktirati odgovorna institucija. Sredstva iz Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu trošila su se netransparentno. O tome govori i istraga koja se vodi protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina i tvrtke Fimi-media, gdje je navodno otišlo oko 26 milijuna kuna za ovaj program.
Udruga je postala članicom radne skupine za izradu novog nacionalnog programa za sigurnost u cestovnom prometu, čija je izrada u tijeku. Jeste li zadovoljni načinom na koji se sada pristupilo izradi programa?
Dosadašnja percepcija državnih institucija, političara, ali i običnih građana bila je da je jedino policija odgovorna za stanje u prometu. Međutim, europske zemlje naglasak ne stavljaju na policiju, već na ministarstvo prometa kao mogućeg koordinatora. Stalno smo isticali nužnost povezivanja više čimbenika, a to je sada prepoznala i država, tako da su u izradu programa uključeni predstavnici ministarstva zdravstva, unutarnjih poslova, prometa te školstva, zatim HAK-a, osiguravateljskih kuća i nevladinih udruga. No, problem je što još ne postoji tijelo koje bi sve koordiniralo.

Maša Jerin, Glas Istre

na linku - http://videoteka.novatv.hr/multimedia/iz-vijesti-u-17-svijece-za-548-poginulih-u-prometu.html  možete vidjeti vijest sa obilježavanja Svjetskog dana sjećanja

PREDSJEDNIKU SABORA RH

PREDSJEDNICI VLADE RH

PREDSJEDNIKU RH

MEDIJIMA

Kao oni koji su u prometu izgubili svoje najmilije, a povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa koji se ove godine obilježava diljem svijeta 21.11., pozivamo Vas da, kao najodgovorniji u državi, svojim djelovanjem i autoritetom potaknete nastojanja smanjenja stradanja u prometu RH.

Smrtnost i ozljede u prometu epidemija su svjetskih razmjera, koja će se, kako predviđa Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), povećavati tijekom slijedećeg desetljeća, ukoliko se ne poduzmu odlučni koraci.

Svakih 6 sekundi, u svijetu netko umire ili biva ozbiljno ozlijeđen, svake tri minute pogine jedno dijete, većinu tih ozljeda doživljavaju pješaci i vozači bicikla nemoćni u neravnopravnoj borbi s automobilima. Godišnje u nesrećama stradava 1,3 milijuna ljudi, dok ih 50 milijuna biva ranjeno, a sudari u prometu su najveće ubojice mladih ljudi u Europi i SAD-u. Zbog toga je WHO razdoblje 2011.-2020.g. proglasila Desetljećem akcije za sigurnost u prometu.

Iako je crni trend rasta poginulih u prometu RH smanjen, 2009.g. poginulo je 548 osoba, a teško ih je stradalo 3.905. Glavni uzroci nesreća neprilagođena su brzina u 56 %, te mladi i alkohol u 40 % slučajeva.

Iako je ljudski život u svojoj biti neprocjenjiv i nezamjenjiv, a patnje stradalih i rodbine nemoguće je objektivno procijeniti i izraziti brojevima, materijalni gubici koje naše društvo godišnje trpi zbog prometnih nesreća (intervencije hitne pomoći i policije, troškova bolničkog/ambulantnog liječenja, sudskog procesa, transporta uništenih vozila, troškova sahrane ili pak rehabilitacije, gubitka radne sposobnosti, eventualne prekvalifikacije za novi posao), prema podacima kojima mi raspolažemo iznose od 10 do 15 milijardi kuna. Potrebno je dakle, prepoznati smrt u prometu kao bitan društveni problem, jer sve češća stradavanja u prometu nisu «samo» obiteljska tragedija, već i ogroman ekonomski, demografski, javno zdravstveni, psihološki ... gubitak za cijelu zajednicu, zbog kojih naše društvo gubi neprocjenjive ljudske živote i zdravlje unesrećenih, ali i ogromna materijalna  dobra.

Nevladine udruge udružene u FEVR (Europsku federaciju žrtava prometa) obilježavaju Dan sjećanja od 1993.g., a UN je proglasila taj dan Svjetskim danom sjećanja 2005.g., pozivajući sve države svijeta da ga obilježe treće nedjelje u studenom.

Naša Udruga obilježava Dan sjećanja od 2007.g. s ciljem senzibiliziranja javnosti za probleme (ne)sigurnosti u prometu, prisjećajući se svih poginulih na cestama, te ukazujući na poteškoće obitelji osoba stradalih u prometu, kojima je ta tragedija iz temelja izmijenila živote. Glavni cilj je potaknuti nadležne da tom ogromnom društvenom problemu pristupe ozbiljnije i kontinuirano rade na njegovom rješavanju.

Stoga Vas molimo da se pridružite obilježavanju i da našoj javnosti pošaljete adekvatnu poruku za ovogodišnji Dan sjećanja na žrtve prometa, koja bi mogla biti objavljena u svim medijima u zemlji, te na međunarodnoj web stranici Svjetskog dana – www.wdor.org, te svojim autoritetom, u skladu s Vašim nadležnostima potaknete:

1)  proglašenje Svjetskog dana sjećanja nacionalnim Danom sjećanja na žrtve prometa,

2)    pokretanje Nacionalne kampanje za povećanje sigurnosti u prometu, cjelovitim sagledavanjem te značajne problematike, s naglaskom na prevenciju i edukaciju,

3) usvajanje Novog pristupa sigurnosti u prometu RH, s osnovnim ciljem «Vizije 0» (0 poginulih i teško stradalih),

4)    osnivanje državnog tijela za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za sigurnost u prometu,

5)   prihvaćanje preporuka nevladinih udruga za Desetljeće akcije za

sigurnost u prometu.                                                                     

6)   uspostavljanje prepoznatljivog mjesta nacionalnog spomena na žrtve prometa, pr. Parka sjećanja (čije je ostvarenje već započeto u Puli).

Ogorčeni neadekvatnom zaštitom temeljnog ljudskog prava – prava na život, kojeg naši voljeni nisu mogli ostvariti, te čestim komentarima izrečenim na suđenju osobama koje su uzrokovale smrt u prometu (npr. da su oni «mladi i da predstavljaju budućnost RH»), želimo Vam poručiti u ime poginulih u prometu: «I mi smo imali pravo na život, i mi smo imali pravo biti budućnost RH», te upitati koliko vrijedi ljudski život i koliko naše društvo istinski brine o tome.

Smatrajući da se prometni problemi neće riješiti sami od sebe, već da smo svi za njih odgovorni; i vjerujući da sami trebamo pokrenuti promjene koje želimo vidjeti, nadamo se da ćete nam i Vi u tome pomoći, te Vam unaprijed u ime neutješnih obitelji osoba stradalih u prometu, od srca na tome zahvaljujemo.

«Spasimo li jedan život, spasili smo cijeli svijet!»

u ime Udruge, prva predsjednica:

Teodora Beletić, prof.

Pula, 18.11.2010.

Četvrtu godinu za redom naša je Udruga obilježila Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa, i ove godine u sklopu svjetske kampanje (web stranica www.wdor.org).

Svjetski dan sjećanja u organizaciji nevladinih udruga (ujedinjenih u FEVR, Europsku federaciju žrtava prometa) počeo se obilježavati u Velikoj Britaniji od 1993.g., a UN je 2005.g. donio Rezoluciju kojom se pozivaju vlade svih zemalja da na nacionalnom nivou, obilježe taj dan treće nedjelje u studenom.

Smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera (prepoznatu i od WHO, Svjetske zdravstvene organizacije) koja svake 3 minute odnosi jedno dijete, a svakih 6 sekundi netko umire ili postaje invalid u sudaru automobila, stoga je WHO razdoblje 2011.-2020.g. proglasila Desetljećem sigurnosti na cestama, čijem obilježavanju se pridružila i naša Udruga.

Iako se crne brojke smanjuju, 2009.g. na cestama RH 548 osoba izgubilo je život, a teško stradalo 3.905.

Stoga se i ove godine naša Udruga, sa ciljem zaštite temeljnog ljudskog prava, prava na život, pridružuje apelima diljem svijeta, da se (ne)sigurnost u prometu prepozna kao bitan problem društva, koji nije "samo" obiteljska tragedija, već i ogroman gospodarski, demografski, javno zdravstveni, psihološki gubitak za cijelu zajednicu.

16.11.2010.

Ubacite oprez u brzinu“ - Edukativna akcija Bina-Istre za mlade vozače

Iako mediji svakodnevno izvješćuju o žrtvama brze i nesmotrene vožnje, s druge strane mladi su izloženi marketinškim kampanjama i filmskim produkcijama koje ulažu ogroman napor i novac da bi prikazali brzu vožnju kao izazov i zabavu. Svjesni činjenice da je potrebno napraviti nešto više za povećanje sigurnosti u prometu, naročito među mladim vozačima, Bina-Istra je osmislila edukativnu akciju „Ubacite oprez u brzinu“.
Nakon što je 2009.g. organizirala i pokrenula edukativnu akciju za mlade vozače; i ove godine nastavlja s projektom podizanja svijesti o opasnostima s kojima se mladi vozači sreću na cesti. 2009.g. akcija „Ubacite oprez u brzinu“ predstavljena je u gotovo svim  auto-školama u Istri,  gdje je sudjelovalo više od stotinjak mladih vozača.
Kako je akcija dobro prihvaćena od strane polaznika auto-škola, Bina-Istra i ove godine provodi ciklus predavanja. Prvo predavanje održano je 16.11. 2010. u Auto-klubu Pazin, održavat će se redom iz tjedna u tjedan u drugim auto-školama u Istri.

Riječ je o edukativnoj akciji koja ima za cilj podizanje znanja i svijesti o rizicima s kojima se mladi vozači susreću na cesti.

Prezentacija koja će biti predstavljena polaznicima auto-škola sastoji se od informacija o rizicima s kojima se suočavaju mladi vozači te je zamišljena kao interaktivno predavanje, dijalog s polaznicima i diskusija. U projektu poseban naglasak je upravo na pristupu koji se razlikuje od uobičajnog, ex cathedra izlaganja. Polaznike se nastoji animirati i uključiti u diskusiju. Bit će prikazani i kratki promo filmova o sigurnosti te podijeljeni testovi, jedan za mlade vozače i jedan za roditelje, te edukativni materijali na CD-u. U prostorima auto-škola  bit će izvješene i fotografije prometnih nesreća koje su se dogodile na cestama u Istri, a koje je snimio fotoreporter crne kronike Glasa Istre, g. Mateo Srdelin.
Cilj akcije je pobuditi svijest mladih vozača, kroz opušteni razgovor, te prikaz eksplicitnog video materijala o posljedicama prometnih nesreća.
Škole koje sudjeluju su: Autoklub Pazin, APY Maja Poreč, Auto klub Pula-Rovinj, Auto SL 91 Pula/ Rovinj, Auto škola Milotić Pazin, Imar Pula, Madcar Umag/ Novigrad/ Buje, NV-Club Rovinj, Pino Pula, Zeleni signal Poreč te Zeleni val Umag/ Buje.

Uz auto-škole u akciji sudjeluje i udruga Obitelji osoba stradalih u prometu. Akciji daje  podršku Ravnateljstvo Policije, Odjel za cestovni promet i  Policijska uprava istarska.

04.11.2010. PULA

U srednjoj Ekonomskoj školi Pula završena je četvrta radionica „Sekunda koja mijenja život“.

Učenici su imali priliku isprobati „pijane naočale“, naočale koje simuliraju razne stupnjeve i koncentracije alkohola u organizmu. Svim učenicima su podijeljene diplome.

06.11.2010.

Povodom prometne nesreće u kojoj je učestvovao poznati vozač Marin Čolak, a u kojoj je poginula mlada suvozačica I.O. (20 god.)  objavljujemo u cijelosti pismo koje nam je uputio Goran Tratnjak, ing. prometa iz Virovitice. Obavješćujemo javnost da je prema našim zapisima automobilistički as Marin Čolak u svibnju 2008. g. u emisiji „Hrvatska uživo“, na pitanje voditeljice kojom je najvećom brzinom vozio po hrvatskim cestama, lakonski odgovorio da je na autocesti  Zagreb - Lipovac vozio maksimalnom brzinom od 320 km/h. Na tu izjavu, na žalost, nitko od odgovornih nije reagirao, iako su imali zakonske ovlasti i priznanje samog vozača. Da je tada netko reagirao možda se sada ta strašna nesreća ne bi dogodila i jedan bi život bio spašen. Ovo je još jedno upozorenje mladim vozačima da biti uspješan i poznat  sportski vozač, ne znači i biti dobar i primjeren vozač (opaska: Nebojša Čelica).

Da široka autocesta, trkaći auto i profesionalni vozač donose tugu i jad na najgori mogući način doživjeli su roditelji, prijatelji i poznanici 20-godišnje Ivane Obad. Njena smrt ne leži samo na duši Marina Čolaka. Za njenu smrt, kao i za smrt svih prošlih, sadašnjih i budućih suvozač(ic)a odgovorni su svi vozači koji mišlju, riječju, djelom i propustom pridonose nemiru i nesigurnosti na hrvatskim cestama i šire.

To su vozači koji više cijene lagane (ali hladne) metalne legure i skupa (ali mrtva) kompozitna vlakna od kojih je sačinjen automobil nego Toplo Živo Biće koje samo čeka da strada na suvozačkom mjestu.

To su vozači koji se dive visokoulaštenim metalik lakovima, ispoliranim usisnim cijevima, samoventilirajućim diskovima i aerodinamičkim karoserijama, a uopće ne primjećuju te Prekrasne, Žive oči svojih suvozač(ic)a što jasno pokazuju nelagodu, strah, tjeskobu i neizvjesnost.

To su vozači koji vlastito uho truju skupim i glasnim audio sustavima, reskim zvukovima  visokoturažnih motora, škripom niskoprofinih guma i pucketajućim ispušnim sustavima umjesto da ih liječe mirnim boravcima u prirodi uz prisutnost pjeva ptica, šuštanja lišća ili žubora vode.

To su vozači koji uživaju u dodiru kožnih upravljača, metalnih ručica mjenjača, mahagonija na središnjoj konzoli vozila i alkantarom prekrivenih instrumentnih ploča, a zaboravljaju na Nježnost i Toplinu ruke Bližnjega svoga koja ga upozorava da ne vozi prebrzo ili da ne žuri.

To su vozači opčinjeni mirisom spaljenih guma, pregrijanih kočnica, visokooktanskih benzina i ispušnih plinova, ignorirajući pri tom Bogom dane mirise procvjetale livade i uzburkane morske vode.

To su vozači koji samo radi vlastitih osjećaja bahato, arogantno, sebično i neodgovorno čine sve kako bi potakli izlučivanje adrenalina, serotonima, dopamina i drugih kemijskih spojeva u svom organizmu ne misleći pri tom na razum, savjest, moral i štetu koju pritom donose ostalim sudionicima u prometu.

Ako poznate takvog vozača, izbjegavajte ga ili ga upozorite!

Ako ste sami takav vozač, promijenite se!

Još nije kasno za Vas i za one koji bi radi Vas mogli stradati ...

Generalna skupština UN donijela je rezoluciju o Desetljeću akcije za sigurnost cestovnog prometa 2011.-2020.g. -http://www.un.org/News/Press/docs/2010/ga10920.doc.htm

Plan aktivnosti možete vidjeti na linku -http://www.who.int/roadsafety/decade_of_action/plan/en/index.html

U subotu 16.10.2010. u Narodnom domu u Buzetu održan je Okrugli stol o vozačima i alkoholiziranosti, a na igralištu Srednje škole u  zainteresirani su mogli isprobati vožnju autom (uz instruktora auto-škole) s naočalama koje simuliraju alkoholizirano stanje.

Tom je prilikom Udruga donirala Policijskoj postali Buzet komplet "pijanih naočala", te je zahvaljeno načelniku postaje g. Denisu Merliću na ukazanoj pomoći.

Udruga zahvaljuje i poduzeću Bina Istra na doniranoj opremi, mobilnom poligonu za isprobavanje vožnje.

U nastavku je članak iz Glasa Istre - izvještaj s Okruglog stola --

Članica Udruge iz Zagreba, mr sc. Renata Dossi, sudski tumač za engleski i talijanski jezik, sudjelovala je od 8. do 10. listopada 2010. na godišnjoj skupštini FEVR, Europske federacije žrtava cestovnog prometa, u Rimu.
Na sastanku predstavnika više od 20 zemalja članica postignuti su značajni dogovori, kojima će se na europskoj pa i svjetskoj razini moći izboriti pravo na dignitet ubijene žrtve u prometu, te utjecati na nacionalne i međunarodne institucije da to pravo prepoznaju i valoriziraju na način koji je najviše moguće prihvatljiv za ožalošćene obitelji.

9.10.2010. Požega, IX. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva

Predstavnici Udruge koji su sudjelovali u radnoj skupini za izradu prijedloga Nacionalnog programa sprečavanja ozljeda kod djece, na Okruglom stolu koji je održan na temu sprečavanja ozljeda, prezentirali su dio koji se odnosi na ozljeđivanje djece u prometu, te iznijeli svoje prijedloge za poboljšanje stanja prometne sigurnosti.

30.09.2010.Pula

U Ekonomskoj školi u Puli započeo je novi ciklus interaktivnih radionica  "SEKUNDA KOJA MIJENJA ŽIVOT". Radionice se provode s razredima maturanata. Cilj radionica je prometna preventiva i povećanje prometne kulture. Provođenje projekta omogućio je Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Pule, Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb.

28.09.2010. Rijeka

Članovi Udruge sastali su se s predstavnicima Auto kluba Rijeka te Policijske uprave Primorsko-goranske, Odjela za prometnu prevenciju. Postignut je dogovor o daljnjoj suradnji na području prometne preventive do kraja godine.

17.9.2010. Zagreb

U Europskom tjednu mobilnosti, koji je obilježen 16-22.9.2010., održan je u organizaciji HAK-a, stručni skup na temu „SIGURNOST PROMETA I ODRŽIVA MOBILNOST“, kojem su prisustvovali i predstavnici Udruge.

Hrvatski auto-klub, kao nacionalna udruga vozača, ima svoje mjesto, ulogu i zadaće u smanjenju emisije stakleničkih plinova te je odlučan aktivno sudjelovati i dati svoj doprinos u ostvarivanju globalnih ciljeva po principu misli globalno – djeluj lokalno. HAK sudjeluje kroz  kampanje poput one «Učinimo aute zelenima», koju je pokrenula FIA (Svjetska automobilistička organizacija), s ciljem promocije novih tehnologija vozila, goriva i dijelova, poboljšanja dizajna i menadžmenta cestovnih mreža, pogotovo u gradovima, poticanja potrošača i davanja informacija/ edukacije vozača o potrebi korištenja «zelenih automobila» i prakticiranja eko-vožnje, te korištenja učinkovitijih vidova prijevoza kao što je javni prijevoz, pješačenje i biciklizam.

16.09.2010. Zagreb

U Školi narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar, predstavnici Udruge prisustvovali su prezentaciji priručnika "Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi", namijenjenog obiteljskim liječnicima, pedijatrima, patronažnim sestrama, ginekolozima, odgajateljima, te roditeljima. Priručnik sadrži upozorenja te savjete vezane i za sprečavanje stradavanja djece u prometu. Gošća iz SAD-a je istaknula da će i u budućnosti promet biti glavni uzrok stradavanja djece. Zaključak skupa je da se mnoge nesreće mogu prevenirati, ali da medicina i ostale struke još uvijek imaju reaktivan pristup.

30.08.2010. Kopar, Slovenija

Predstavnici Udruge posjetili su Policijsku upravu u Kopru, odjel prometne policije. Zajedno su obišli grad, gdje su ih domaćini upoznali s rješenjima prometne problematike u organizacijsko-represivnom pogledu, te s konkretnim tehničkim rješenjima. Posebna pažnja posvećena je zaštiti slabijih učesnika u prometu, pješacima (posebno su dizajnirani i obilježeni pješački prijelazi), biciklistima, a uočljiva je i briga za djecu, odnosno zaštita u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola. U posljednjih 14 g. na području PU Kopar smanjen je broj poginulih za 50 %.

17.06.2010.

Predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, roditelji kojima su djeca poginula u prometu, posjetili su Kaznionicu Lipovica-Popovača. Prvi put u povijesti Hrvatske došlo je do susreta roditelja kojima su djeca poginula u prometu i osoba osuđenih na zatvorske kazne za kaznena djela iz prometa. Do posjeta je došlo na inicijativu Ministarstva pravosuđa, Odjela za zatvorski sustav, u sklopu projekta resocijalizacije osoba osuđenih na kazne zatvora zbog kaznenih djela iz prometa. Projekt se provodi petu godinu za redom, u njemu učestvuje MUP (prometna policija), te HAK Zagreb. Voditelj projekta je g. Želimir Franjić, socijalni pedagog,  voditelj odjela za zatvorske tretmane.

Ove godine u projekt se aktivno uključila i naša Udruga. Posjet je pažljivo pripreman više od godinu dana i može se reći da su u potpunosti ostvareni planirani rezultati. Održana je interaktivna radionica pod nazivom „Dvije različite skupine s istim ciljem„. Prisustvovalo joj je 25 zatvorenika i 3 člana Udruge. Osnovni cilj radionice bio je upoznati počinitelje prometnih nesreća, koji su svojim djelima prouzročili nečiju smrt, s posljedicama koje takve tragedije ostavljaju na članove obitelji poginulih, prvenstveno roditelja.

U sklopu radionice članovi Udruge prikazali su prezentaciju svog dosadašnjeg rada, ciljeva i budućih planova. Tri člana Udruge ispričala su svoje tužne priče, te upoznali kažnjenike s posljedicama koje proživljavaju osobno, a isto tako i posljedicama koje tragedije ostavljaju na cjelokupnu obitelj. Iskazi članova Udruge duboko su dojmili prisutne. Uslijedili su iskazi zatvorenika o nesrećama koje su prouzročili, što oni proživljavaju nakon toga, kao i  posljedicama na njihove obitelji. Mnogi su izrazili žaljenje, neki su se rasplakali, a jedan od zatvorenika je u ime ostalih izrazio sućut prisutnim roditeljima. Na kraju je rekao „mi smo mislili da je nama u zatvoru teško, ali sada kad vidimo kako je vama roditeljima, ne možemo ni zamisliti vašu bol„.  

Radionice će se nastaviti na jesen, osim u Kaznionici Lipovica-Popovača, planiraju se provoditi i u Kaznionici Valtura kod Pule.                                                                                                                          

Isto tako planira se da i zatvorenici učestvuju u edukativnim interaktivnim radionicama za promet, koje Udruga provodi za učenike srednjih škola. Svojim iskazima trebali bi upozoriti mlade buduće vozače da ne počine tragične pogreške kakve su oni počinili.                                                                              

Večernji list, 6.6.2010. - Marina Borovac

Godinama sam tražio razlog. Sve dok nisam shvatio što je uzrok .. Alkohol .. Imao sam preko dva promila. Dečko, star tek 18, umro je nekoliko dana nakon što sam te 2000. g. naletio na njega. Osuđen sam na dvije godine zatvora. Kaznu smatram primjerenom – izgovorio je u dahu muškarac u četrdesetim dok ga je u prepunoj prometnoj radionici šutke slušala grupa osuđenika, sličnih životnih priča.

Žužić nije došao
Tu, u kaznionici u Lipovici-Popovači gdje je zatvoren, on je jedan od njih 41 osuđenih za kaznena djela iz prometa. U kaznionici u kojoj je za našeg posjeta bilo 258 zatvorenika (a stane ih 260) „prometnjaci“ čine 17 posto zatvorske populacije. I svi su uključeni u poseban tretman koji se već petu godinu ovdje provodi i u koji je dosad bilo uključeno četiristo zatvorenika. Iza rešetaka ih uče poznavanju prometnih propisa, uzrocima nesreća, posljedicama te prometnoj kulturi. Zatvorenici su strpljivi, pažljivo prate nastavu, sudjeluju u individualnim terapijama i kažu da im sve što čuju na predavanjima jako koristi. Opet, otac koji je skrivio smrt vlastitog djeteta uvijek će reći da mu je svejedno koliko i kako traje kazna jer će s krivnjom živjeti ostatak života, kaže načelnica Odjela tretmana Vesna Grečan, prisjetivši se takvog slučaja od prije nekoliko godina. I danas je u Lipovici osuđenik koji je zbog vlastite pogreške izgubio dijete. Njegova žena držala je na prednjem sjedalu u naručju tromjesečno dijete ...
Tu je i mladić koji je bio među prvim polaznicima tretmana, kada je 2005. pokrenut. Nakon odsluženja kazne, opet je skrivio nesreću: - Prvu sam nesreću imao 2001., vraćali smo se s proslave Martinja. Bilo je 22,45 sati, a ja sam imao 1,31 promila. Podletio sam pod šleper i poginuo je moj prijatelj. U komi sam bio 15 dana. Osudili su me na godinu i pol. I onda, kad sam izašao, na istom mjestu na cesti opet sam imao nesreću. Čak je i vrijeme bilo isto – 22,45 sati. Tad je poginuo moj kolega, a ja sam u komi bio 18 dana. I sad sam opet ovdje, osuđen na dvije godine – priča jedan od pet zatvorenika, mladić koji se po evidencijama kaznionice ubraja u specijalne povratnike. Za razliku od osuđenika s početka priče, koji se ubraja u 40 posto onih što imaju osjećaj krivnje i kajanja, i kritični su prema sebi pa će on zato sudjelovati u programu prevencije što će se provoditi u zajednici te će srednjoškolcima, budućim vozačima, pričati o nesreći koja je u sekundi promijenila i njegov i život obitelji čijeg je sina ubio, ovaj zatvorenik krivnju i kajanje ne spominje. Tretman traje koliko i kazna i obvezan je za sve koji su ovdje zbog prometa – bilo kao krivci nesreća, bilo da se radi o onima koji su izigrali izrečenu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima. Zatvorenici su podijeljeni u dvije grupe i edukacije su jednom tjedno po sat vremena. Ujutro dolaze oni koji ne rade dok izdržavaju kaznu, poslijepodne su radno angažirani – objašnjava autor ovog u nas jedinstvenog projekta, Želimir Franjić, viši stručni savjetnik za tretman, po struci defektolog-socijalni pedagog, po čijem se programu od prošle godine radi i u Kaznionici u Valturi kod Pule, a od ove i u zatvoru u zagrebačkom Remetincu. Prva je faza programa poznavanja prometnih propisa i tu rezultati nisu baš sjajni. Od 37 testiranih iz jedne grupe nitko nije položio testove za B kategoriju. A među njima, bilo je i pet profesionalnih vozača: - Nemaju dovoljno znanja. Najveći problem su im križanja, tu je i najveći postotak negativnih bodova. A svaki njihov netočan odgovor može značiti katastrofu na cesti – objašnjava Franjić dok se s projektora na ploči učionice, koju je znakovima upozorenja oslikao jedan bivši zatvorenik, izmjenjuju točni i netočni odgovori. U Lipovici se radi po priručniku HAK-a, koji je kaznionici donirao i simulator vožnje i čiji su stručnjaci, uz psihologe, profesore s Fakulteta prometnih znanosti, stručnjake iz MUP-a i pravosuđa te članove Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, vanjski suradnici programa. I dok Franjić objašnjava da se u drugoj fazi tretmana govori o uzrocima nesreća pa su i među zatvorskom populacijom alkohol i brzina najveći krivci ( njih 31 bilo je pijano, a 10 je prebrzo vozilo), upitali smo dvadesetak zatvorenika koji su došli na predavanje tko je od njih dobio najveću kaznu: - Žužić. On jedini ima pet godina. Al´ nema ga sad – uzvratiše dok su pogledom tražili Hrvoja Žužića, osuđenog jer je pijan u Velikoj Gorici skrivio prometnu u kojoj je poginula 19-godišnja Ružica Pavić. Taj dan nije došao na terapiju. Troje je osuđenih na godinu manje od Žužića, a jedan od njih kaže da mu je nakon nesreće izmjereno 2,15 promila: - Ograničenje je bilo 80. Ja sam vozio 115 na sat. Poginuo je vozač automobila s kojim sam se sudario. Nisam se žalio na kaznu. Ja ću svoje odležati.

1. 6.2010. g. Odjel za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba i Auto klubom Siget, po 14. put organizirao je preventivnu akciju „Dan ljubaznosti u prometu“, koja se održava povodom dana Grada Zagreba.

Tad je 60-tak učenika Škole za cestovni promet na 20 pješačkih prijelaza pratilo poštuju li vozači prednost pješaka na obilježenim pješačkim prijelazima.

Od ukupno 21.091 evidentiranog vozača, 62,25 % propustilo je pješake, što je u odnosu na akciju iz 2009.g. povećanje broja savjesnih vozača za 1,32 %. Tako je nastavljena tendencija povećavanja broja savjesnih vozača. Prve godine održavanja akcije broj savjesnih vozača bio je 36 %, a svake godine taj se postotak povećavao. Jedini izuzetak bila je 2008.g. kad je broj savjesnih vozača bio 5 % manji u odnosu na 2007.g. (51 u odnosu na 56 %).

Vozači su najviše propuštali pješake, odnosno, postupali u skladu s važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Krajnji cilj akcije je u gradu Zagrebu osjećati se sigurnije i ugodnije, a rezultati više nego zorno dočaravaju trenutno stanje prometne kulture na našim cestama.

Primjerena medijska pozornost kod dodjele nagrada savjesnim vozačima te objavljena izvješća o rezultatima akcije pozitivno i preventivno utječu na ponašanje svih sudionika u prometu, odnosno, na povećanje kulture i ljubaznosti u prometu.

U suradnji s drugim europskim nacionalnim auto klubovima, HAK je i ove godine napravio tradicionalno testiranje dječjih autosjedalica u različitim težinskim kategorijama. Strogim testiranjima u kojima se posebna pozornost posvećuje sigurnosti, praktičnosti ili težini korištenja, udobnosti i lakoći održavanja ovom je prilikom podvrgnuto 27 dječjih auto sjedalica u svim težinskim razredima (0-10 kg, 0-13 kg, 0-18 kg, 9-18 kg, 9-36 kg, 15-36 kg)

Dobiveni rezultati su zanimljivi, jer ukupno gledano niti jedna dječja auto sjedalica nije zaslužila najbolju ocjenu ili ostvarila maksimalan rezultat u obje najvažnije kategorije: sigurnosti i praktičnosti. To je izvrstan pokazatelj da se još mnogo toga može učiniti po pitanju prijevoza najmlađih sudionika u prometu.
Većina testiranih auto sjedalica, njih 15, na kraju testiranja prošla s ukupnom ocjenom dobar koju se moglo osvojiti jedino u slučaju da je takva bila i minimalna ocjena u pogledu sigurnosti i praktičnosti. U takvom odnosu snaga najboljom se pokazala KIDDY Maxyfix pro s kiddyfixom (0-13 kg), jedina auto sjedalica koja je dobila maksimalnu ocjenu u pogledu sigurnosti. Riječ je o auto sjedalici školjkastog tipa namijenjenoj novorođenčadi i djeci starosti do otprilike godinu i pol dana, koja se postavlja na Isofix bazu u smjeru suprotnom od smjera vožnje. Kod nje su ozlijede u slučaju frontalnog i bočnog sudara vrlo male, potpora glavi izvrsna, a pohvalno su okarakterizirani i izvrstan položaj vodiča pojasa, kvaliteta učvršćenja za sjedalo automobila, te lako prilagođavanje djetetovoj veličini. Nedostataka u pogledu sigurnosti kod ove auto sjedalice nema, a maksimalna ocjena za sjedalicu koja se postavlja u smjer suprotan od smjera vožnje samo je još jednom potvrdila vrlo dobar zaštitni potencijal tako okrenutih sjedalica. One vrlo dobro podupiru cijelo tijelo, gotovo potpuno sprječavaju pomicanje glave i torza djeteta pa su na taj način ozljede glave i vrata u njihovom slučaju relativno male. Kako je dječja ili glava novorođenčeta proporcijama veća od ostatka tijela, a vrat još uvijek slabašan zbog nerazvijenih vratnih mišića, prerana „selidba“ u sjedalicu okrenutu u smjeru vožnje u slučaju nesreće može uzrokovati teške ozljede.

Ostatak auto sjedalica s ukupnom ocjenom „dobar“ kao da se u najvećem broju slučajeva specijalizirao za kategoriju praktičnosti u kojoj je maksimalnu ocjenu dobilo čak 7 kandidata (MAXI COSI Pebble + FamilyFix, MAXI COSI Cabriofix + FamilyFix, KIDDY Energy Pro, MAXI COSI Pearl + FamilyFix, CONCORD Transformer T, MAXI COSI Rodi Airprotect, CYBEX Free-fix). Sve su to kvalitetne auto sjedalice solidne sigurnosti, čije su najveće prednosti laka i brza montaža, ali i zadovoljavajuća udobnost, materijali i lakoća održavanja.  
I dok se za gore spomenute dječje auto sjedalice može ustvrditi solidna kvaliteta, postoje i one kojima se mnogo toga može prigovoriti. Jedina auto sjedalica koja je doslovno pala na testiranju i zaradila ocjenu „loše“ je CAM Viaggiosicuro S157 (9-18 kg). Ona ne zadovoljava sigurnosne standarde prije svega zbog velikih slabosti pri frontalnom sudaru. Osim toga, njene su mane i vrlo komplicirana montaža, odnosno opasnost od pogrešnog postavljanja, te otežano održavanje zbog činjenice da se presvlaka može prati jedino ručno.
Skupinu sjedalica koje su se jedva provukle s ocjenom tek nešto višom od minimalne čine CASUALPLAY Prima FIX, BREVI Grand Prix T2, Safety 1st Tri Safe + i CHICCO Key 2-3 Ultrafix. U slučaju prve tri loši su rezultati u izravnoj vezi s praktičnošću (komplicirano postavljanje, „loš“ pogled djeteta na okolinu, obvezno ručno pranje presvlake), dok je kod CHICCA lošu ocjenu uzrokovala izuzetno slabo ocijenjena sigurnost (slabosti pri frontalnom i bočnom sudaru, nemogućnost kvalitetnog učvršćenja za sjedalo automobila).
Kakvi god bili konačni rezultati, svaka od testiranih auto sjedalica bolja je od nikakve. One su jedini prihvatljivi način postizanja dječje sigurnosti, a u najvećem broju nesretnih slučajeva (prema nekim istraživanjima i do 70 posto), spasit će život djeteta i smanjiti ozbiljne posljedice. Osim toga, na njihovo vas korištenje obvezuje i Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je po tom pitanju više nego jasan. Zaključak je stoga jasan i sigurno ste ga već mnogo puta čuli: „Autosjedalica – uvijek i bez iznimke!“

20.05.2010. Zagreb (Novinarski dom)

U organizaciji udruge Sigurnost u prometu održan je okrugli stol na temu - Analiza stanja, s prijedlogom aktivnosti i mjera za smanjenje stradavanja motociklista u prometu. Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva prometa, Ministarstva zdravstva kao i predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Rad skupa popratili su brojni mediji. 

"Pravi se prijatelji nikada ne zaboravljaju jer oni su naše najveće bogatstvo. Miralem i Tomislav bili bi ponosni na vas, a današnjom manifestacijom želimo poručiti da nismo zaboravili na njih i naše bližnje koji su tragično izgubili život u prometu. Oni će zauvijek ostati u našim srcima i mislima", kazao je u subotu 5.6.2010. prilikom otvorenja prvog memorijalnog malonogometnog turnira za Miralema Slomića i Tomislava Tatića te sve poginule u prometu predsjednik udruge Obitelji osoba stradalih u prometu Nebojša Čelica.
Na turniru je sudjelovalo sedam ekipa koje je sačinjavalo 50-tak učenika škole Tone Peruško u Puli te prijatelja poginulih. U sklopu manifestacije bila je postavljena izložba fotografija Matea Sardelina pod nazivom "Crna strana ceste", a izložene su i poruke upozorenja kojima se apelira na odgovornije ponašanje u prometu. Također, upućen je poziv odgovornim institucijama radi uvođenja dodatnih mjera kojima bi se smanjio broj tragično poginulih na hrvatskim cestama. Turniru je prethodilo polaganje vijenaca te posjet parku sjećanja žrtvama prometa na pulskom groblju. Manifestaciju su organizirali prijatelji iz kvarta u kojemu se škola nalazi, a pod pokroviteljstvom Udruge.

(Glas Istre, I. N. T.)

Potrebno je žurno realizirati zaključak Vlade RH o potrebi realiziranja programa razvoja sustava helikopterske medicinske pomoći i spašavanja iz Programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku 2009. g., s ciljem smanjenja broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama te ostvarivanja strateškog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006.-2010.g., od 10 poginulih na 100.000 stanovnika.

Vladi RH predlaže se osnivanje Povjerenstva za izradu organizacijskog, materijalno-tehničkog i financijskog prijedloga uspostave sveobuhvatnog i učinkovitog sustava hitne helikopterske medicinske pomoći (HEMS), sastavljenog od predstavnika tijela državne uprave te službi, organizacija i institucija civilnog društva. U izradi prijedloga organiziranja, djelovanja i financiranja HEMS-a potrebno je iskoristiti potencijale HAK-a i iskustva europskih autoklubova (ADAC, OAMTC, ANBW...), odnosno zemalja EU. Do početka slijedeće turističke sezone potrebno je uspostaviti pilot projekt sustava HEMS za područje srednje Dalmacije.

predsjednik udruge Sigurnost u prometu, Boris Šprem, dipl. iur.

UJEDINJENI NARODI PROGLASILI DESETLJEĆE AKCIJE CESTOVNE SIGURNOSTI

Generalna Skupština Ujedinjenih naroda 2.3.2010.g. usvojila je Rezoluciju kojom razdoblje 2011.-2020. g. proglašava Desetljećem akcije cestovne sigurnosti. Rezolucija je usvojena nakon višegodišnjih brojnih aktivnosti Svjetske automobilističke organizacije (FIA), Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, nacionalnih auto-klubova, te nevladinih organizacija koje se zalažu za sigurnost u prometu.

Svake godine u svijetu u cestovnom prometu pogine 1,3 milijuna ljudi, a očekuje se dramatično povećanje brojki zadrže li se postojeći negativni trendovi. Procjene govore da značajna koordinirana aktivnost u cestovnom prometu u svijetu ima potencijal spašavanja 5 milijuna života tijekom 10 godina i prevencije još 50 milijuna ozljeda. Uspjeh će se u sljedećih 10 godina mjeriti samo spašenim životima.

Naša Udruga pozdravlja ovu odluku Ujedinjenih naroda, te je doživljava i kao svoj uspjeh, jer je za to dala svoj doprinos aktivnim učešćem predstavnice na Globalnom susretu nevladinih organizacija koje zagovaraju sigurnost u prometu, svibnja 2009.g. u Briselu.

Rezolucija opisuje stradavanje u prometu kao „veliki javno zdravstveni problem koji može utjecati na održivi razvoj zemalja i usporiti napredak u ostvarivanju Milenijskih ciljeva“. Rezolucija zahtijeva od UN-a pripremanje plana aktivnosti za "Desetljeće akcije" te poziva države članice na implementiranje aktivnosti za povećanje cestovne sigurnosti, posebice u području upravljanja cestovnom sigurnošću, cestovnoj infrastrukturi, sigurnosti vozila i ponašanju cestovnih korisnika. Pozvane su odrediti svoje nacionalne ciljeve za smanjivanje žrtava na prometnicama, koje bi bile ostvarive do kraja sljedećeg desetljeća i u skladu s planom Desetljeća akcije cestovne sigurnosti.

FIA je prema rezoluciji, obvezna na aktivnu ulogu u provedbi plana desetljeća kroz akcije na međunarodnoj i nacionalnoj razini u svojim klubovima članovima.

Odluka UN predstavlja snažnu podršku radu svih autoklubova, FIA-e i drugih nevladinih organizacija koje su dugo pozivale na akciju i poduzimanje mjera s kojima bi se povećala cestovna sigurnost. Time se daje priznanje kampanji „Make Roads Safe“ koju je HAK u Hrvatskoj provodio pod nazivom „Učinimo ceste sigurnima“.

Povijesna odluka UN-a očekivana je nakon prve Globalne ministarske konferencije za cestovnu sigurnost održane u studenom 2009.g. u Moskvi i tada donesene "Moskovske deklaracije" koja podržava osnivanje globalnog državnog okvira za cestovnu sigurnost.

PROJEKT "INVALID PLUS"

Osobama s invaliditetom iz Istre napokon je omogućeno polaganje vozačkog ispita na prilagođenom automobilu i u posebnoj učionici zbog čega je 25.1.2010. ispred takve učionice u sklopu objekta pulskog Auto-kluba održana svečanost, kojoj su prisustvovali i predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, istaknula je da se ovom akcijom šalje poruka invalidima da nisu izostavljeni te da nije uvijek sve u profitu. Slično misle Aleksandar Pavlović, predsjednik pulskog Društva osoba s tjelesnim invaliditetom te Davor Komar, predsjednik Udruge distrofičara Istre, koji Denisa Pelozu, direktora autoškole Auto SL 91 smatraju najzaslužnijim za uspjeh ovog projekta. Projekt se provodi pod radnim nazivom "Invalid plus", uz suradnju autoškole Auto SL 91 i Autokluba Pula-Rovinj. Peloza je rekao da obuka za upravljanje automobilom za osobe s invaliditetom košta 6.280 kuna s uključenim PDV-om. Radi se o pozitivnoj diskriminaciji. U suprotnom bi cijena bila veća od deset tisuća kuna, a to je za osobu s invaliditetom u ovo vrijeme previše, tvrdi Peloza, koji se nada pomoći Grada i Županije. Ako se vožnji uči pet invalidnih osoba godišnje, izdvojiti za njih 30 tisuća kuna i nije puno. Za Grad ili Županiju to je prava sitnica, a tom sitnicom ste osobi s invaliditetom osigurali mobilnost, što u konačnici i nije mala stvar.

Novi list, 25.1.2010.

Spora sudska praksa tolerira vozače odgovorne za smrt na cesti

Sud 'ubija' drugi put i baca u očaj obitelji žrtava

Mnoge obitelji poginulih u prometu nisu na sudovima pronašle pravdu. Lidija Orlić u prometnoj nesreći izgubila je sina Duška, a zatim i supruga koji je, shrvan od boli zbog postupanja sudstva, počinio samoubojstvo

Sa svakim novim suđenjem ponavlja se bol

Često osoba koja je skrivila prometnu nesreću sa smrtnim ishodom ubrzo sjeda za volan i postaje normalni sudionik u prometu, što je, prema mišljenju mnogih iz policije s kojima smo neslužbeno razgovarali, velika greška te bi po njihovom mišljenju takav vozač trebao ostati u pritvoru do početka suđenja. U sudskim krugovima kažu, pak, da presuda ovisi o brojnim »detaljima«, kao što je, primjerice, prijašnja osuđivanost, općenita sklonost kaznenim djelima, godine starosti, brzina, alkohol, itd. Sama suđenja ponekad počnu tek za nekoliko godina od prometne nesreće, a nakon izricanja nepravomoćne presude obično slijedi žalba, što rješava Županijski sud, koji može slučaj vratiti na početak. U najbolju ruku, slučaj se riješi nekoliko godina nakon samog događaja, a cijelo to vrijeme obitelji žrtava prisiljene su slušati detalje nesreće u kojoj im je draga osoba poginula.

Suci toleriraju do jednog promila alkohola u krvi

Zakon razlikuje prometnu nesreću iz nehaja, za koju se kazna kreće u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora, te nesreću sa smrtnim ishodom izazvanu s namjerom za koju je minimalna kazna tri, a maksimalna deset godina. Pod namjerom se podrazumijeva da je vozač svjesno ugrožavao sigurnost u prometu vozeći u alkoholiziranom stanju ili prebrzo. Međutim, nije dovoljno da je vozač pio ili vozio brže pa da automatski bude optužen za teži oblik nesreće. U praksi suci toleriraju do jednog promila alkohola u krvi, a i brzina mora biti mnogo veća od dozvoljene da se vozača tereti za kaznu zatvorom od tri godine na više. Većinom su vozači koji su skrivili nečiju smrt optuženi za prometnu iz nehaja, posebice ako su mladi i ako priznaju krivnju, a što im u startu smanjuje visinu kazne. K tome suci kod presude izriču sankcije blizu ili čak ispod zakonskog minimuma.

Iako je zakonodavac predvidio zatvorsku kaznu do deset godina za vozača koji je skrivio smrt te je odgovoran za prometnu nesreću jer je, primjerice, vozio iznad dozvoljene brzine, pod utjecajem alkohola ili kršeći prometne propise, u Hrvatskoj do sada ni u jednom slučaju nije dosuđena maksimalna kazna.

Istovremeno je upravo naša država s oko 650 poginulih godišnje visoko rangirana po broju žrtava u prometu. Bez obzira na ove porazne činjenice, suci vozačima propisuju toliko niske kazne, na rubu, a često i ispod zakonskog minimuma, da presude više sliče na oprost nego na kaznu.U najvećem broju slučajeva, u oko 62 posto, suci izriču kazne zatvora u rasponu od godinu do dvije, a nerijetko se propisuje samo uvjetna kazna pa vozač koji je skrivio smrt neće provesti ni jedan dan u zatvoru. Iako zvuči nevjerojatno, postoje i slučajevi u kojima se čak ni ne pokreće prijava protiv vozača koji je skrivio smrt osobe, pa obiteljima poginulog ne preostaje drugo nego da sami podignu optužnicu te na vlastiti trošak traže pravdu.

Upravo se to dogodilo obitelji Orlić. Prvog svibnja 2005. godine 20-godišnji mladić Duško Orlić vraćao se motorom iz Pule Vodnjanskom cestom kada je na njega oko 20.30 sati naletio automobil koji je pretjecao kolonu. Udarac je bio toliko snažan da je nesretni mladić podlijegao ozljedama na putu do bolnice. Protiv vozača, pulskog liječnika M. J., nije podignuta optužnica s opravdanjem da prometnog prekršaja nije bilo jer motor navodno nije imao upaljena svjetla pa ga vozač nije mogao vidjeti. Stoga je umjesto Državnog odvjetništva, obitelj pokrenula kazneni progon. Tragedija koja je pogodila obitelj Orlić time nije bila gotova. Žrtvin otac Davor početkom studenog prošle godine oduzeo si je život ostavivši za sobom ženu Lidiju i starijeg sina Davora. Shrvan od boli više nije mogao podnijeti postupanje sudstva, koje ni nakon gotovo pet godina slučaj njihova sina nije priveo kraju. Do danas se izmijenilo čak pet sudaca, odgođena su tri ročišta, a čitavu prošlu godinu nije održana niti jedna rasprava, što je psihički dotuklo oca Davora. Bili smo u šoku, u prvih mjesec dana nakon prometne nesreće nismo shvaćali što nam se događa. Umrlo nam je dijete, trebamo ga pokopati, a istovremeno moramo biti toliko prisebni da pokrenemo tužbu jer u protivnom gubimo pravo da krivac odgovara za smrt našeg sina, kaže nam Lidija Orlić. Dodaje da je nemoguće prihvatiti da ti je umrlo dijete, a da nitko za to nije kriv. Da bi najzad utvrdila istinu, obitelj Orlić je od suda u nekoliko navrata tražila rekonstrukciju događaja, ali ona do danas nije obavljena.

Već pet godina otac Enver i majka Fatima Slomić iz Pule čekaju da sud donese presudu protiv osobe koja je vozeći 132 kilometara na sat na Šijanskoj cesti, gdje je ograničenje 60, te s 0,97 promila alkohola u krvi, ubila njihovog sina suvozača Miralema, a s njim je poginuo i njegov prijatelj Denis Mujanović. Iako je u nekoliko vještačenja nedvosmisleno utvrđena krivnja vozača A. S., predmet se i dalje vuče na sudu, a optuženik u međuvremenu i dalje vozi. Miralem je stradao 30. siječnja 2005. godine, veli otac Enver dok nam pokazuje sliku svog sina koji bi danas imao 31 godinu. I na slučaju prometne nesreće gdje je stradalo njihovo dijete promijenilo se čak četvero sudaca, mnoge su rasprave odgođene bez obrazloženja.

Tijekom svih ovih godina imali smo možda tri rasprave, ili se odgađaju, ili se netko ne pojavi, ili nije došao vještak. Svaki put kad dođe novi sudac prođe barem godina dana dok se ne uvede u predmet. Prvo je u Puli bilo vještačenje, pa su tražili vještaka iz Rijeke koji je potvrdio nalaz, pa su iz Zagreba htjeli vještaka… Sve je dokazano, da je moj sin bio suvozač i da je poginuo na licu mjesta, dok mu je prijatelj stradao u kolima hitne na putu do bolnice, govori Slomić. Dodaje da je u njegovom slučaju policija odradila svoje, kao i vještaci, ali da je sudstvo zakazalo. Smrt njegova sina ostaje otvorena živa rana po kojoj se stalno iznova kopa. Bojim se noći jer kada dođe onda ne mogu spavati, dolaze mi svakakve misli. Kako je moguće da kad Thompson tuži Grad Pulu, sud za mjesec dana riješi slučaj, a meni je sin mrtav već pet godina, a oni ništa, veli Enver suznih očiju gledajući sliku svoga sina.

Kako se osjećaju roditelji koji nakon godina provedenih u bolnom iščekivanju na kraju dočekaju presudu po kojoj vozač koji je vozio brže od dozvoljenog i ubio njihovo dijete dok je prelazilo cestu na pješačkom prijelazu neće trebati ni jedan dan odležati u zatvoru? Upravo je takvu presudu prije dva mjeseca izrekao Županijski sud u Zagrebu u slučaju Jasmine Čelice iz Medulina. Na nju je 16. lipnja 2007. godine dok je odlazila na posao prelazeći pješačkim prijelazom u Zvonimirovoj u Zagrebu u punoj brzini naletio Marko Leko, tada 22-godišnji student koji je vozio »jeep cherokee«. Premda je vozaču u potpunosti dokazana krivica te prvo dobiva godinu dana zatvora, nakon žalbe sudsko vijeće s predsjedavajućom sutkinjom Lepom Singer kaznu preinačuje u uvjetnu iako je imalo zakonsku mogućnost odrediti kaznu u visini do pet godina zatvora, a Državno odvjetništvo je tražilo minimalno tri.

Kad sam čuo presudu, prvih mjesec dana nisam imao snage ni izaći iz kuće! Mnogi su vozači platili i plaćaju novčane kazne za razne prekršaje jer nisu imali pojas ili kacigu. Mnogi su otišli i na par dana u zatvor iako nikom nisu oduzeli život. Ubojica moje kćerke nijedan dan neće provesti u zatvoru i neće platiti ni jednu kunu kazne, veli otac Jasmine Nebojša Čelica, koji se nakon tragedije povezao s drugim obiteljima žrtava te osnovao Udrugu obitelji osoba stradalih u prometu. Vozač Marko, sin imućnog poduzetnika Josipa Leke, prethodno je u samo godinu dana imao čak pet prometnih prekršaja. Nakon policijskog očevida ubojici je omogućeno da se sam odveze svojim vozilom, kao da se ništa nije dogodilo. Na mjestu na kojem je usmrtio Jasminu, stoji znak ograničenja brzine na 40 kilometara na sat, a vještaci su dokazali da je njegova brzina bila minimalno 57, napominje otac Jasmine.

Često objašnjenje sudaca da se prometna nesreća svakome može dogoditi, što se uzima kao opravdanje za blage kazne, Čelica smatra neprimjerenim i neprihvatljivim i za obitelj žrtava i za društvo. Time se šalje kriva poruka da je ubiti nekoga na cesti normalno i prirodno te da nitko ne mora za to ni odgovarati, kaže Čelica. Kao roditelji nemaju se pravo ni žaliti na skandaloznu presudu županijskog suda. Pravo žalbe nema čak ni Državno odvjetništvo koje zastupa žrtvu, već samo vozač koji je skrivio smrt njihova djeteta. No, Čelica na kraju poručuje: Nikada neću dozvoliti da moje dijete postane samo još jedan zaboravljeni slučaj.

Maša JERIN

18.12.2009. BUJE

Uspješno je završen ciklus interaktivnih radionica u Srednjoj strukovnoj školi Buzet, u organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, a uz financiranje Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva  Pula. Diplome je dobilo 28 učenika.

15.12.2009. ZAGREB, HAK

Predstavnici Udruge prisustvovali su objavi rezultata „EPCA“ za 2009., testiranja 310 pješačkih prijelaza u 31 europskom gradu, od kojih su u Hrvatskoj testirani gradovi Zagreb i Dubrovnik. Više na web stranici HAK-a

15.12.2009. ZAGREB, hotel  „ANTUNOVIĆ“

Žiri Zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva proglasio je dobitnika prestižne titule HR AUTO 2010.g. „ZLATNI VOLAN“ i dodijelio 15 pojedinačnih  priznanja. Tom prigodom Udruzi obitelji osoba stradalih u prometu dodijeljeno je posebno priznanje na sigurnost u prometu.

08.12.02009. PULA

U organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu u Medicinskoj školi završen je ciklus radionica „Sekunda koja mijenja život“. Radionice ja financirao Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Pule. Diplome je dobilo 28 učenika. 

03.12.2009. hotel Sheraton Zagreb

Automobilskim novinarom godine u izboru Hrvatske automobilske udruge jučer je proglašen Edi Prodan iz Novog lista Rijeka. Uredniku priloga “Auto, moto, yacht“ i autoru brojnih tekstova u kojima već godinama donosi aktualnosti sa svjetske i domaće automobilske scene, godišnju je nagradu i Zlatnu plaketu dodijelio stručni žiri Udruge, sastavljen od stručnjaka i znanstvenika iz specijalističkih područja automobilske tehnologije i cestovnog prometa. Prodan je istaknuo da mu je to veliko priznanje za dosadašnji rad. Kao i svakom drugom novinaru, prvenstveno mu je drago da se njegovi tekstovi čitaju, a drago mu je što je za te svoje tekstove dobio i  priznanje, posebice što u žiriju sjede ugledna imena koja su pretežno izvan automobilske industrije, uglavnom sveučilišni profesori i stručnjaci HAK-a.

Stručni žiri Hrvatske automobilske udruge dodijelio je titulu „Hrvatski automobil 2010.g. Wolkswagenovom Polu, kao i nagradu Zlatni kotač. Zlatnom plaketom za sigurnost u prometu nagrađen je i Nebojša Čelica, predsjednik pulske udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, a za odnose sa javnošću Jasna Stilinović iz GM Southeast Europe.

01.12.2009. PULA hotel  „HISTRIA“

Predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu prisustvovali su radionici programa cjeloživotnog učenja COMENIUS, namijenjenog ustanovama i pojedincima u sektoru predškolskog odgoja, osnovnog i općeg obrazovanja. Radionice je organizirala Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Više na web stranici agencije:  www.mobilnost.hr

01.12.2009. ZAGREB

U palači Hrvatske akademije zanosnosti i umjetnosti  održan je znanstveni skup - Medicinski, tehnički i pravni aspekti sigurnosti prometa. Skup pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora organizira Znanstveno vijeće za promet Akademije, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba i Institutom prometa i veza. Tom je prigodom izdan bilten koji sadrži podatke vezane za promet u RH za posljednjih 15 g.  Skupu su prisustvovali i članovi Udruge iz Zagreba.

01.12.2009. HAK Zagreb 

U organizaciji Hrvatskog auto-kluba i Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, održan je stručni skup o  problematici osoba s invaliditetom u prometu. Skupu su prisustvovali predstavnici Udruge obitelji osoba stradalih u prometu - Zagreb. Više na web stranici HAK-a.

Zastrašujuće brojke  stavile cestovnu sigurnost na dnevni red UN-a

Predstavnici HAK-a sudjelovali su u radu I. globalne ministarske konferencije o cestovnoj sigurnosti održane u Moskvi 19-20.11.2009., na kojoj je odobrena Moskovska deklaracija, koja poziva na „Desetljeće akcije za cestovnu sigurnost“.

U radu konferencije sudjelovalo je više od 1.000 sudionika zainteresiranih za cestovnu sigurnost, predstavnici međunarodnih, regionalnih i nacionalnih vladinih i nevladinih organizacija više od 120 zemalja. Broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu približava se brojci od 1,3 milijuna godišnje, te je veći razlog smrtnosti u zemljama u razvoju od malarije ili AIDS-a. Broj ozlijeđenih je 40 puta veći, što uzrokuje štete više od 500 milijardi dolara godišnje. Na kraju konferencije, čije je održavanje prihvatila Generalna skupština UN-a, 70 ministara koji su u njoj sudjelovali odobrili su zajednički dokument – Moskovsku deklaraciju i dogovorili održavanje slijedeće ministarske konferencije za pet godina, radi praćenja napretka. Konferencijom je prvi put pokrenuta koordinirana i usmjerena međunarodna aktivnost na području cestovne sigurnosti. Očekuje se kako će Generalna skupština UN-a usvojiti deklaraciju na jednom od sljedećih zasjedanja. Predsjednik Ruske federacije Dimitrij Medvedev naglasio je opasnost od globalne krize cestovnog stradavanja. Pozvavši na razinu međunarodnog angažmana koji je prisutan u rješavanju drugih globalnih problema, Medvedev je podržao „Desetljeće akcije za cestovnu sigurnost“, prijedlog kampanje „Učinimo ceste sigurnima“. Cestovna sigurnost jedan je od najozbiljnijih problema međunarodnog razvoja, koji traži neposrednu akciju. Lord George Robertson, predsjednik kampanje Učinimo ceste sigurnima i predsjednik Komisije za globalnu cestovnu sigurnost rekao je kako razmjeri krize nisu prepoznati jer kad bi se u svijetu rušilo 10 zrakoplova danas, sutra, prekosutra i svakog sljedećeg dana – sigurno bi uslijedila reakcija, dodavši: realnost iza brojki shvatit ćemo zamislimo li svoje sedmogodišnje dijete koje svakodnevno putuje u školu prelazeći preko brze ceste sa šest traka.

Ambasadorica kampanje Učinimo aute sigurnima, glumica Michelle Yeoh pozvala je okupljene na borbu protiv smrtonosne epidemije koja tiho ubija u svim zemljama svijeta. Međunarodna zajednica i donatori većinom ignoriraju problem, a angažman organizacija poput WHO, Svjetske banke, regionalnih komisija UN-a ili Svjetske automobilističke organizacije FIA-e na povećanju cestovne sigurnosti je nedostatan. Efikasnije javne politike i praktična rješenja neophodna su za zaustavljanje globalnog rasta broja stradalih u cestovnom prometu, u protivnom do 2030.g. bit će 2,4 milijuna poginulih godišnje u prometu u svijetu – čulo se na Konferenciji.

Više informacija o konferenciji na: www.1300000.net/  i  //www.fiafoundation.org/

27.11.2009. u Puli u prostorijama bivše vojarne Rojc održana je redovna Skupština udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, na kojoj je podnesen izvještaj o dosadašnjem radu, financijskom poslovanju te program za 2010.g.
Zbog bolesti dosadašnja predsjednica Udruge Teodora Beletić, dala je ostavku na svoju funkciju, a za novog predsjednika izabran je g. Nebojša Čelica, dok je za dopredsjednicu Udruge i člana Upravnog odbora izabrana gđa Anita Merlić.

U nastavku je članak iz Glasa Istre -

BUZET - Autosjedalica – uvijek i bez iznimke, moto je akcije održane 22.11.2009. ispred Dječjeg vrtića “Grdelin”, tijekom koje su u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova – Prometne policije i udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, članovi pulskih RODA prezentirali pravilnu uporabu autosjedalica za djecu različitog uzrasta. Akcija je pobudila interes mladih buzetskih obitelji koje su iskoristile priliku za besplatnu kontrolu ispravnosti dječjih autosjedalica, te pokazali da vode računa o sigurnosti djece u prometu.

Ne idemo nikamo na put bez autosjedalica i ako nismo vezani, kažu supružnici Aleks i Leda Frantal koji su na prezentaciju stigli sa svoje četvero djece - Kevinom (7), Valentinom (4), Leonardom (3) i Vitom (1). Mlada i brojna obitelj zadovoljna je što je dobila mogućnost provjeriti ispravnost autosjedalica. Članice Udruge RODA dijelile su jučer promotivne materijale

za ispravno korištenje autosjedalica, članovi udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, materijale o projektu “Novi pristup sigurnosti u prometu”, a Prometna policija letke s izvadcima iz Zakona o sigurnosti cestovnog prometa koji se odnose na prijevoz djece u osobnim vozilima i autobusima. U sklopu akcije, pripadnici prometne policije će u ovom i idućem tjednu pojačano kontrolirati korištenje dječjih autosjedalica u vozilima.

Dosadašnja iskustva govore da većina roditelja koristi autosjedalice, no ima još uvijek onih koji ne poštuju propise. Do sada smo prvenstveno išli preventivno, no ukoliko se nastave takvi prekršaji, primjenjivat će se kazne koje iznose 500 kuna za prijevoz djece u vozilima bez odgovarajućih sjedalica, kaže policijski službenik za sigurnost i preventivu u cestovnom prometu Boris Bahunek.

(G.Č.Š. Glas istre)

Udruga je ove godine obilježila Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa, 14.11.2009. u Zagrebu na groblju Mirogoj (kod Križa), u Rijeci na groblju Kozala, te u Koprivnici, Županji i Omišu, a u Puli ispod pulske Arene, na parkiralištu Karolina - paljenjem 664 svijeće, što je broj osoba poginulih u prometu u 2008.g. u Hrvatskoj, te uz zvuk sirena policijskog, vatrogasnog i vozila Hitne pomoći.

U spomen na sve poginule, svijeće su zapalili obitelji i prijatelji stradalih, predstavnici Udruge, pripadnici Prometne policije, vatrogasci, djelatnici Hitne medicinske pomoći, moto-klub Twin Horn, pulski biciklisti, djelatnici Pulaparkinga i Auto-kluba Pula-Rovinj.

Dopredsjednik Udruge Nebojša Čelica istaknuo je kako se Hrvatska u 2008. g. sa 664 smrtno stradale osobe u prometu popela na sam vrh crne liste u Europi.

Obilježavanjem ovog dana želimo dodatno senzibilizirati javnost, ali i sve sudionike prometa, te im ukazati na neprihvatljivost crne statistike. Ne možemo prihvatiti ni činjenicu da su žrtve većinom najslabiji sudionici u prometu - pješaci, motociklisti i biciklisti. U godini iza nas poginulo 136 pješaka, 127 motorista i 48 biciklista. Ove svijeće poruka su svima da se zamisle. Danas se pale za one kojih više nema, a već sutra mogu za nas.

Svijeću u spomen na poginule u prometu, ali i kao zahvala za 'drugu priliku', zapalio je i 25-godišnji Puljanin koji je prije 4 godine jedva preživio tešku prometnu nesreću kad je u njegov motocikl udario automobil koji mu je oduzeo prednost.

Uz paljenje svijeća, na Karolini je inscenirano i mjesto prometne nesreće, a okupljeni su velikim pljeskom nagradili pulske vatrogasce koji su za ovu priliku izveli simulaciju spašavanja ozlijeđenih iz automobila. No, zvuk rezanja lima i pucanja stakla vidno je potresao okupljene, mahom roditelje, braću, sestre i prijatelje stradalih.

Kratki film snimljen na Karolini je na linku - http://www.youtube.com/watch?v=-ss7NQac3bg

Link na stranicu Svjetskog dana  -http://www.worlddayofremembrance.org/2009/europe/croatia-pula-a-nationwide

Poruku javnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana, predsjednice hrvatske Vlade, gđe. Jadranke Kosor možete vidjeti u nastavku -

Slijede fotografije koje je ustupio portal www.regionalexpress.hr -

Dalje - u nedjeljnem govoru na Trgu Svetog Petra papa Benedikt XVI govorio je i o Svjetskom danu -

U nastavku je i poruka udruge Obitelji osoba stradalih u prometu za Primorsko-goransku županiju, te izvještaj iz Omiša.

Peticiju "Učinimo ceste sigurnima" možete potpisati na web stranici - http://www.makeroadssafe.org/

Kao oni koji su u prometu izgubili svoje najmilije, a povodom Svjetskog dana sjećanja, te uviđajući da crni trend povećanja broja poginulih na našim cestama posljednjih pet godina ponovno raste (vidjeti prilog – Koliko košta ljudski život), pozivamo Vas da  svojim djelovanjem potaknete nastojanje smanjenja stradanja u prometu.

Smrtnost i ozljede u prometu epidemija su svjetskih razmjera, koja će se, kako predviđa Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), povećati tijekom slijedećeg desetljeća, ukoliko se ne poduzmu ozbiljni koraci. Stoga, pitanje sigurnosti u prometu i njegove posljedice doživljavaju veću pozornost svjetske javnosti nego dosad.

1)  Zbog duboke patnje i pomanjkanja potrebnog priznanja društva i vlada, nevladine organizacije žrtava prometa i srodne organizacije u Europi, povezane u Europsku federaciju žrtava prometa (FEVR), obilježavaju Dan sjećanja na žrtve prometa svake treće nedjelje u studenom.

Budući FEVR ima status savjetnika pri UN, to je dovelo do odluke da je UN usvojio taj dan kao Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa 2005.g., te pozvao na prepoznavanje tog Dana među svim državama članicama.

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa obilježit će se ove godine diljem svijeta 15.11., stoga Vas molimo da se i Republika Hrvatska priključi obilježavanju tog dana, tako da prepozna, prihvati i proglasi Svjetski dan sjećanja, kao nacionalni Dan sjećanja na žrtve prometa, te da bude jedna od prvih koja će dati formalno priznanje ovom važnom Danu sjećanja. Informirani smo da je Kongres SAD već priznao taj Dan, a detaljnije informacije o svim državama koje su već odgovorile na poziv UN, mogu se naći na službenoj web stranici www.wdor.org

2)  U Moskvi će se 19-20.11.2009. održati Prva svjetska ministarska konferencija za sigurnost u prometu, a domaćin ove povijesne konferencije bit će ruska Vlada. Vjerujući da ste i Vi dobili poziv njihovog Ministarstva vanjskih poslova, poslanog svim zemljama svijeta, te nadajući se da će i naša država imati svog predstavnika, molimo Vas da nas izvijestite koji će naši ministri sudjelovati na ovom bitnom globalnom događanju.

3)  U privitku šaljemo sažetak preporuka nevladinih udruga za – Desetljeće akcije za sigurnost u prometu (vidjeti prilog), sastavljenom na sastanku 70 nevladinih udruga za žrtve prometa i sigurnost u prometu, iz 40 zemalja, koji je održan pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svibnju 2009.g. u Briselu. Predsjednica naše Udruge, jedina iz RH, sudjelovala je tom događaju, prezentirajući rad Udruge (prezentacija je na web

stranici WHO:                                                                                                                  

http://www.who.int/roadsafety/nongovernmental_network/participants/

croatia_beletic_improvingservicesforvictims.ppt     

te pridonijela pisanju prijedloga koji će biti prezentirani u Moskvi i koji će, ako se prihvate, zasigurno pridonijeti poboljšanju sigurnosti u prometu. Molimo Vas da svojim autoritetom potaknete prihvaćanje te preporuke kao i pokretanje Nacionalne kampanje za povećanje sigurnosti u prometu, te usvajanje Novog pristupa sigurnosti u prometu RH, koji je osmislila naša Udruga.

4) Također Vas molimo da našoj javnosti pošaljete adekvatnu poruku za ovogodišnji Dan sjećanja na žrtve prometa, koja bi mogla biti objavljena u svim medijima u zemlji, te na međunarodnoj web stranici Svjetskog dana – www.wdor.org

Nadajući se da ćete prepoznati ozbiljnost ovog problema, jer sve češća stradavanja u prometu nisu «samo» obiteljska tragedija, već i ogroman ekonomski, demografski, javno zdravstveni, psihološki ... gubitak za cijelu zajednicu, zbog kojih naše društvo gubi neprocjenjive ljudske živote i zdravlje unesrećenih, ali i ogromna materijalna dobra, srdačno Vas pozdravljamo u ime žrtava prometa i zahvaljujemo na razumijevanju.

«Spasimo li jedan život, spasili smo cijeli svijet!»

Nastavak - apel nevladinih udruga za desetljeće akcije za sigurnost u prometu                                                                                                           

3.11.2009.g. u Ekonomskoj školi u Puli počela je serija radionica Sekunda koja mijenja život. Vodi ih prof. Ljiljana Juričić, a financirane su od strane Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Pule.

9.11.2009.g. radionice počinju u pazinskom Kolegiju - Klasičnoj gimnaziji, što financijski prati Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Istarske županije.

11.11.2009.g. edukativne radionice započinju i u Medicinskoj školi u Puli.

U organizaciji Udruge u Srednjoj školi Buzet 14.10.2009.g. počela je provedba projekta “Sekunda koja mijenja život”. Namijenjen je maturantima srednjih škola,  osmislio ga je Autoklub Rijeka te donirao Udruzi, dok njegovo provođenje financira Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva za Istru. Cilj je upozoriti mlade koji uskoro postaju vozači na opasnosti u prometu i pozvati ih na odgovornije ponašanje, izjavio je dopredsjednik udruge Nebojša Čelica. Projekt je do sada proveden u Puli, u Gimnaziji i Ekonomskoj školi, a prvom radionicom u Buzetu nastavlja se i njegova istarska turneja koja obuhvaća i Pazin, Buje te Labin. Uz Čelicu, u buzetskoj radionici sudjelovale su predstavnice riječkog autokluba Ivna Ćulum i Aleksandra Milanović. Srednjoškolci su uvodno ispunili anonimni anketni listić. Dosadašnji rezultati anketa provedenih u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji pokazuju da preko 30 % srednjoškolaca vozi automobil i prije nego što stekne vozačku dozvolu. Za srednjoškolce su organizirane radionice od 4 ciklusa po 2 nastavna sata. Prikazuje im se dokumentarni film sa stvarnim sudionicima prometnih nesreća, a u trećoj radionici sudjelovat će gosti iz Prometne policije, Vatrogasne jedinice te Hitne medicinske pomoći. Na prijedlog pulske Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, Buzet bi mogao postati prvi grad u Istri i Hrvatskoj koji bi, po uzoru na skandinavske zemlje imao četverogodišnji plan sigurnosti u prometu. Prije dva mjeseca predali smo gradonačelniku Valteru Flegu kompletnu metodologiju pristupa izradi tog plana, rekao je Čelica. Na pitanje kako su se odlučili predložiti da upravo Buzet postane pilot-projekt u Hrvatskoj, Čelica je odgovorio da u Buzetu imaju članove Udruge, ali i da su gradonačelnik i načelnici Policijske postaje te Javne vatrogasne postrojbe vrlo senzibilizirani za ovu problematiku.

G. Čalić Šverko, Glas Istre

3.10.2009. u Rijeci na Filozofskom fakultetu, Odsjek za psihologiju, održan je 8. sastanak Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva.

dr Ivanka Živčić Bećirević predstavila je projekt Zaklade Sveučilišta u Rijeci i Studentskog savjetovališnog centra: Psihološke posljedice i intervencije nakon prometnih nesreća. Nakon prezentacije provedena je diskusija o ulozi psihologa, sustavu psihološke pomoći i iskustvima obitelji osoba stradalih u prometu. Sastanku su prisustvovali predstavnici Sekcije za prometnu psihologiju, Hrvatskog auto-kluba Zagreb, Hrvatskih auto-škola i udruge Obitelji osoba stradalih u prometu.
 

1. Dugoročne mjere :

1.1. Donošenje potrebnih političkih odluka na državnoj razini o usvajanju novog cjelovitog pristupa sigurnosti u prometu na svim razinama, nosilac kojeg bi bilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uz suodgovornost ostalih nadležnih ministarstava (unutrašnjih poslova, pravosuđa, znanosti, zdravstva i socijalne skrbi).

1.2. Usvajanje dugoročne nacionalne Vizije „0“, te ciljeva zasnovanih na realnim procjenama, s naglaskom na prevenciji i edukaciji.

1.3. Osnivanje državne agencije koja bi:

- pomagala u organizaciji i koordinaciji rada na svim razinama,

- organizirala edukacijske, informativne i marketinške aktivnosti,

- bavila se savjetodavnom djelatnošću.

1.4. Određivanje nositelja odgovornosti i aktivnosti u ovoj oblasti na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, s konkretnim zaduženjima i mandatima, te obvezno osnivanje/aktiviranje Nacionalnog, te županijskih i lokalnih savjeta/centara za sigurnost u prometu.

1.5. Usvajanje zakonske obveze izrade, praćenja i revizije nacionalnog, županijskih i lokalnih planova sigurnosti u prometu.       

1.6. Usklađivanje, dopuna i izmjena postojećih zakonskih i podzakonskih akata vezanih za sigurnost u cestovnom prometu, te brže procesuiranje i izmjena postojeće sudske prakse.

1.7. Uspostavljanje Nacionalnog  registra prometnih nesreća s poginulima i ozlijeđenima,  kao analitičke osnove za određivanje politike i pravaca djelovanja.

1.8. Donošenje odluka i programa obvezne edukacije o sigurnosti u prometu za sve odgojno-obrazovne ustanove, obrazovanje adekvatnih kadrova i osiguranje sredstava za rad u tom području, uz poboljšanje rada u auto-školama.

1.9. Pokretanje osmišljene sveobuhvatne i dugoročne nacionalne kampanje (po uzoru na kampanju protiv ovisnosti i nasilja nad ženama):

- uključivanjem svih medija,

- uključivanjem najšire javnosti.

1.10. Veće uključivanje znanosti (psihologa, pedagoga, psihijatara – psihoterapeuta, sociologa, filozofa …).

1.11. Uspostava registra materijalnih gubitaka RH kao posljedica prometnih nesreća (materijalne štete na vozilima, prometnicama, intervencija hitne pomoći, vatrogasaca, liječenje, posljedice invalidnosti ...)

2. Srednjoročne mjere :

2.1. Analiza  postojećeg Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu 2006.-2010.g., te izrada prijedloga i dopuna za njegovu reviziju. Dopuna radne skupine (Nacionalnog savjeta) s predstavnicima nevladinih udruga te predstavnicima Sekcije za prometnu psihologiju  i drugima.

2.2. Decentralizacija sredstava iz Nacionalnog programa na županijski nivo.

2.3. Definiranje uloge i zadaća lokalne zajednice županija, gradova i općina u poslovima sigurnosti cestovnog prometa.

2.4. Na lokalnim razinama razrada modela suradnje medija, svih odgovornih za sigurnost u  cestovnom prometu, te učesnika.

2.5. Analiza stanja sigurnosti u prometu u odnosu na postojeću prostorno-plansku situaciju (odnos prometnica - javnih  i drugih objekata – sigurnost djece).

2.6. Osmisliti programe edukacije budućih edukatora (učitelja, odgajatelja i roditelja).

2.7. Izrada edukacijskih priručnika za radnike u sustavu predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, s ciljem promicanja i povećanja prometne kulture.

2.8. Uvođenje samostalnog predmeta prometne kulture.

2.9. Tijela lokalne zajednice trebaju povećati suradnju s nevladinim udrugama koje su zainteresirane ili već i provode određene aktivnosti ovog područja. Ovisno o situaciji i potrebama kao i ponuđenim aktivnostima tijela lokalne zajednice trebaju financijski, organizacijski i kadrovski potpomoći provjerene i stručno i znanstveno utemeljene aktivnosti civilnog društva s ciljem povećanja sigurnosti i sprečavanja nesreća djece.

2.10. Osnivanje 5 centara u RH  za sustav treninga sigurne vožnje (po uzoru na postojeći u Varaždinu).

3. Kratkoročne mjere:

3.1. Analiza postojećih programa iz oblasti prometne sigurnosti i kulture koji se trenutno provode u vrtićima i osnovnim školama (s ciljem ujednačavanja programa, te njegovom dogradnjom).

3.2. Oformiti komisiju koja će pregledati sve pristupe, postojeću horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, ulaze i ograde na prilazima vrtića i škola (te  tako utvrditi najkritičnija mjesta).

Sastav komisije:

- prometna policija

- Auto-klub

- Udruga Obitelji osoba stradalih u prometu

- ravnatelji vrtića i škola ili zamjenici

- predstavnik savjeta za sigurnost u prometu Županije

 3.3. Na kritičnim mjestima (prilazima vrtićima i školama) do sanacije (ili barem jedno određeno vrijeme) utemeljiti učeničke i roditeljske patrole (prometna policija) /skandinavski model/.

3.4. Postojeće kvalitetne projekte vezane za povećanje sigurnosti u prometu  (koje ne treba dorađivati), a koji su se dosad provodili na lokalnoj razini, postaviti na nacionalni nivo.   

3.5. Doraditi i tehnički obraditi postojeće projekte kako bi se mogli postaviti na nacionalni nivo (one projekte koji se već provode). 

3.6. Uvođenje edukacije iz prometne kulture kroz sate razredne nastave (tehničkog odgoja, prirode i društva, tjelesnog odgoja i vjeronauka).

3.7. Osmisliti obavijest kojom  bi se dalo do znanja svim odgajateljima, učiteljima, ravnateljima i roditeljima o osnovnim potrebnim mjerama za smanjivanje prometnih nesreća, te o njihovom djelu odgovornosti u tome.

3.8. Izrada plakata, brošura i letaka kojima će se različitim uzrastima odaslati potrebne poruke.

3.9. Popularizacije već postojećeg sustava treninga sigurne vožnje (po uzoru na Varaždin).

3.10. Osmisliti kontinuiranu medijsku  kampanju. Dogovoriti mjesečne i tjedne emisije o sigurnosti u prometu (prometna kultura) i to s različitim strukturama učesnika. 

3.9.1009. u Zagrebu je održana konferencija "Sigurno u prometu".

više u nastavku -

Biranjem broja Udruge  0800-444-449  čuje se slijedeća poruka: 

dobili ste udrugu Obitelji osoba stradalih u prometu,

za psihološku pomoć ponedjeljkom od 16 do 18 sati, birajte - 1,

za psihološku pomoć petkom od 16 do 18 sati, birajte - 2,

za pravni savjet svakim radnim danom od 10 do 14 sati, birajte - 3, 

za kontakt sa članovima Udruge svakim radnim danom od 10 do 14 sati,

birajte - 4  *** (zvoni 4 puta na fiksnom telefonu a onda počne zvoniti mobitel) ***

Za duhovnu pomoć svakim radnim danom od 17 do 20 sati birajte - 5.

Osnovana je UDRUGA ZA BESPLATNU PRAVNU POMOĆ.
Udruga je ovlaštena od strane Ministarstva pravosuđa za pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Detaljnije informacije na web stranici http://pravo.pondi.hr

Za udrugu rade pravnici, a imaju i odvjetnika s kojim surađuju. Stranke se najavljuju na tel. 099/7974735 ili mailom na:
pomoc.pravna@gmail.com

Pravna pomoć utvrđuje se kao primarna i sekundarna.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

- opću pravnu informaciju,

- pravni savjet,

- pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti,

- zastupanje u upravnim stvarima,

- zastupanje u mirnom izvansudskom rješavanju sporova,

- zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

- zastupanje pred sudovima,

- pravnu  pomoć za mirno rješavanje spora,

- sastavljanje pismena u sudskim postupcima.

Krvavi oglasi šokirali su vozače na Novom Zelandu

U prostoru Hrvatskog auto-kluba u Zagrebu 20.06.2009.g. održana je osnivačka Skupština Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Grada Zagreba. Skupštini se obratio glavni tajnik HAK-a g. Tomislav Družak, izražavajući punu podršku Udruzi. A pisma podrške poslali su u ime Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog društva psihologa mr. Ljiljana Mikuš,  gđa. Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Zaklada Ivan Apostolovski, te brojni građani.

Za predsjednicu Udruge Grada Zagreba izabrana je gđa. Zrinka Kireta Ciglenečki. Članovima Udruge obratila se mr. med. Mirjana Dobranović, predsjednica HSUTI  Zagreb. 

U svečanom djelu skupštine dodijeljene su zahvalnice na dosadašnjoj pomoći članovima i Udruzi, te promicanju prometne sigurnosti:

- Alanu Vojvodiću - HAK Zagreb

- Denisu Latinu  -  HTV Zagreb

- Jagodi Bastalić - HTV Zagreb

- Dijani Uljarević - Udruga RODA