prijedlog
- Objavljeno 20 Jan 2012 od admin
PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE STANJA U CESTOVNOM PROMETU REPUBLIKE HRVATSKE
1.Organizacija rada i procesa
Željeni ciljevi rada na prometnoj sigurnosti mogu se ostvariti jedino planskim, koordiniranim i dugoročnim aktivnostima usmjerenim k svim elementima koje čine cestovni prometni sustav. Neophodno je da se organizacija rada zasniva na 3 principa:
§ Teritorijalnom: rad treba organizirati na nivou države, županija i lokalnih zajednica.
§ Organizacijskom: u rad treba uključiti političke organe, administrativne i operativne organe, sva tri teritorijalna nivoa.
§ Stručnom: rad na prometnoj sigurnosti zasniva se na stručnim dostignućima, u njemu sudjeluju stručno kvalificirani predstavnici pojedinih organizacija i udruga.
Bez jasno definirane i općeprihvaćene vizije teško se mogu definirati i ostvariti željeni ciljevi u radu na prometnoj sigurnosti. Vizija ne predstavlja konkretan plan, ona je glavni cilj koji definira dugoročan pravac svih aktivnosti unutar rada na prometnoj sigurnosti. “Vizija 0” nije sama po sebi cilj u klasičnom smislu, već način razmišljanja kojim se određuje osnova za rad na prometnoj sigurnosti, u vezi organizacije i provođenja. Vizija se bazira na 3 premise:
§ Etika: svaki čovjek je jedinstven i nezamjenjiv i za društvo je neprihvatljivo da ljudi gube živote koristeći jedan umjetni (u biti tehnički) sustav.
§ Znanje: fizičke i psihičke osobine korisnika cestovnog prometnog sustava moraju se koristiti kao ishodište za planiranje, gradnju, održavanje i korištenje sustava. Cestovni sustav svojim izgledom i osobinama treba navoditi učesnike na sigurno ponašanje u prometu i omogućiti zaštitu od fatalnih posljedica eventualne nesreće nastale kao rezultat ljudske pogreške.
§ Donošenje potrebnih političkih odluka na državnom, županijskom i lokalnom nivou kojima se prometna sigurnost određuje za područje od prioritetnog značaja
§ Stvaranje baze podataka
§ Uvođenje GIS-a
§ Decentralizacija rada i prenošenja dijela odgovornosti na
lokalne uprave putem obveze izrade i praćenja realizacije
lokalnih planova prometne sigurnosti
§ Paralelno plansko, koordinirano i djelovanje unutar sva 3
elementa prometnog sustava;
1. Učesnici u prometu
2. Vozila i cestovna mreža s okolinom
3. Propisi za korištenje sustava i ponašanja u prometu
§ Određivanje nositelje odgovornosti na županijskom i
lokalnom nivou, s precizno određenim mandatom, pravima i
odgovornosti
* Određivanje glavnog koordinatora aktivnosti na
nacionalnom i lokalnim nivoima
§ Usvajanje dugoročne “Vizije NULA”
§ Snažnije uključivanje struke i znanosti u konkretan rad
§ Mnogo aktivnije uključivanje medija i najšire javnosti
Može se smatrati najzahtjevnijim i najznačajnijim područjem djelovanja. Promjena ponašanja učesnika u prometu može značajno pridonijeti poboljšanju prometne sigurnosti, no treba imati na umu da se radi o dugotrajnom procesu.
- Informacija i obuka : vrtići i škole, mladi
Istraživanja pokazuju da se najveći učinak postiže ako su informacije direktno povezane s nekom fizičkom mjerom ili mjerom kontrole prometa.
§ Obuka u vrtićima: u planovima aktivnost vrtića treba navesti da
će dio svakodnevnog vremena biti upotrijebljen za prometnu obuku
djece. Treba roditeljima koji dovoze djecu u vrtić na adekvatan način
naglasiti važnost pridržavanja prometnih propisa kada prevoze djecu,
posebno u vezi ispravnog korištenja dječjih sjedalica u automobilu,
§ Obuka u osnovnim školama: polaskom u osnovnu školu treba
nastaviti kontinuitet obuke iz vrtića. U školama treba nastaviti
sistematsku prometnu obuku. Program obuke podijeliti u tri nivoa:
- do 6. razreda: djeca trebaju znati značaj korištenja zaštitnih pojaseva u automobilu, ispravan način korištenja javnog prijevoza, detaljna pravila za bicikliste i značaj kacige za biciklu
- do 8. razreda: djeca trebaju dobiti osnovna znanja o prometnim nesrećama, pravila za korištenje mopeda, značaj zaštitne opreme za moped, utjecaj alkohola i opijata na prometnu sigurnost
§ Mladi / srednja škole: u tom uzrastu mladi žele biti samostalni
učesnici u prometu i statistika pokazuje da pripadaju najrizičnijoj
grupi. Značajno da se kroz cijelo srednjoškolsko obrazovanje u svim
školama stimuliraju na ispravno ponašanje u prometu putem
odgovarajućih programa. Škole trebaju temu prometne sigurnosti
pokušati uključiti u sve redovne nastavne programe i što češće imati
prometnu sigurnost, kao temu pojedinih projekata u kojima učenici
sudjeluju.
§ Ostali učesnici u prometu: cilj je upoznati širu javnost s “Vizijom
NULA” i prometnu sigurnost nametnuti kao značajnu temu u lokalnim
sredinama. Zaposleni u javnom sektoru trebali bi dobiti osnovnu
obuku iz oblasti prometne sigurnosti uz objašnjenje principa “Vizije
NULA”. Slične aktivnosti mogu se organizirati i za ostale zaposlene u
gospodarstvu i drugim organizacijama.
4.1.2. Vozačka obuka - autoškole
Nastojati da predavanja iz prometne sigurnosti postanu redovne dio
obuke u autoškolama. Potrebno je u suradnju s Udrugom hrvatskih
autoškola definirati obim i sadržaj obuke.
4.1.3. Kampanje i druge promidžbene akcije
Kampanje su sredstvo da se određenim grupama učesnika u prometu prenese željena poruka ili informacija. Istraživanja su pokazala da se najbolji rezultati postižu kad se kampanje kombiniraju s kontrolnim mjerama, npr. kampanja protiv prebrze vožnje i policijska kontrolna mjerenja u toku kampanje.
4.1.4. Rad sa starijim vozačima (“65+”)
Statistika pokazuje da najniži rizik u prometu imaju učesnici starosti od 40 do 50 godina, nakon toga rizik postepeno raste sa svakom godinom života. Osnovni razlog je smanjenje psihofizičkih osobina, pogotovo nakon 65. godine. Osim što ova skupina vozača mora proći redovnu medicinsku kontrolu, poželjno je organizirati tečajeve na kojima bi se starijim vozačima obnovila znanja o pojedinim oblastima, za koje iskustvo pokazuje da mogu starijim vozačima biti teške. To se odnosi na pravilo prvenstva, ispravnu vožnju u kružnom toku, vožnju autocestom i sl.
4.2. Cestovna infrastruktura
“Sama cesta je rijetko jedini uzrok nesreće, ali je često značajan dodatni faktor, a pogotovo može nepovoljno utjecati na ishod nesreće. Primjer, vrlo česta kombinacija koja dovodi do smrtnog ishoda je: visoka brzina (vozač) i / ili alkohol (vozač), glatka kolovozna traka (cesta) i nepravilno (sa stanovišta prometne sigurnosti) oblikovan teren uz rub ceste u kombinaciji s loše postavljenim stupovima, drvećem ili nekim drugim objektima (cesta i neposredna okolina)”.
Razlika željenog stanja izraženog kroz “Viziju NULA” i postojećeg stanja čini osnovni okvir rada na prometnoj sigurnosti i daje osnovu za definiranje osnovnih principa djelovanja, koji trebaju usmjeravati rad k stvaranju prometnog sustava bez poginulih i trajno ozlijeđenih.
Izdvaja se 5 značajnijih područja djelovanja:
1) sprečavanje nesreća sa pješacima i biciklistima na način da se pješački prijelazi i ostala mjesta moguće kolizije između pješaka i vozila učine sigurnijima;
2) provođenje mjera za razdvajanje pješačkog i motornog prometa;
3) provođenje mjera za sprječavanje čeonih sudara dva vozila;
4) provođenje mjera za sprječavanje izlijetanja vozila sa ceste;
5) sprečavanje teških nesreća u raskrižjima i priključcima.
4.2.1. Prometno sigurnosne inspekcije
PS inspekcije obuhvaćaju sistematsko i detaljno analiziranje mreže, te iznalaženje potencijalno opasnih mjesta na kojima je potrebno primijeniti određene mjere kako ne bi došlo do prometne nesreće. Poželjno je provođenje PS inspekcija u gradovima i naseljenim mjestima gdje i nastaje preko 2/3 nesreća s nastradalima.
4.2.2. Fizičke mjere za sigurnost pješaka u gradovima i naseljenim mjestima
U gradovima i naseljenim mjestima bi dio prometnih površina namijenjenih motornim vozilima trebao biti usklađen s prometnim površinama namijenjenim pješacima. Svugdje gdje se ove dvije vrste površina dodiruju ili su u koliziji trebalo bi analizirati:
1) dozvoljenu brzinu vožnje vozila;
2) potrebu za uvođenje fizičkih mjera za zaštitu pješaka,
3) provođenje informativnih mjera u cilju razumijevanja provedenih mjera od strane vozača.
4.2.3. Fizičke mjere u okolini škola
Područjima u blizini škola treba posvetiti posebnu pozornost. Treba izvršiti PS inspekciju za škole i sastaviti listu škola čija okolina ne zadovoljava kriterije, te predložiti potrebne mjere, kao i listu prioriteta provođenja mjera.
4.2.4. Fizičke mjere za sprečavanje čeonih sudara
Trebalo bi kao dugoročan cilj odrediti da se na dionicama mreže na području županija koje imaju veliko prometno opterećenje i visok nivo brzine provedu fizičke mjere za sprečavanje čeonih sudara. To se odnosi na sve dionice na kojima je brzina 70 km/h ili veća, PGDP (prosječni godišnji dnevni promet, u oba smjera) iznad 8.000, a koje nemaju fizički razdvojene smjerove vožnje. Moguće mjere su: fizičko razdvajanje smjerova vožnje i promjena produžne horizontalne signalizacije (štrafirano polje umjesto linija).
4.2.4. Fizičke mjere sa sprečavanje izlijetanja vozila
Mjere za sprječavanje izlijetanja vozila s kolnika na desnu stranu u odnosu na smjer vožnje. Tipične mjere su: omogućavanje preglednosti u pojasu ceste s desne strane, postavljanje odgovarajuće signalizacije, narebrena linija na desnoj strani kolnika, inspekcija i korekcija zaštitne odbojne ograde, kombinacije nekoliko navedenih mjera, mjere za umanjenje posljedica izlijetanja odnosno korekcija bočnog terena uz cestu i prilagođavanje njegovog oblika.
4.2.5. Korekcija “T” raskrižja i priključaka
T raskrižja (bez svjetlosne signalizacije) i priključci na cestama s visokim prometnim opterećenjem su PS problem. Raskrižja ovog oblika imaju ili zastarjeli način oblikovanja ili nedovoljnu preglednost kao posljedicu pogrešne gradnje okolnih objekata i lošeg održavanja (zelenilo). Potrebno je obaviti PS inspekciju svih T raskrižja, onih koja se nalaze u zoni 70 km/h ili više i gdje PGDP prelazi 5.000. Potrebno je obaviti analizu, te sastaviti listu s određivanjem potrebnih mjera i prioriteta provođenja. Ukoliko se u zoni raskrižja nalaze pješački prijelazi, vrijede mjere koje su navedene za njih kao i mjere za osiguranje željenog nivoa brzine vozila u raskrižju.
4.3. Kontrole
Veliki potencijal za poboljšanje stanja prometne sigurnosti leži u kvalitetnoj kontrolnoj djelatnosti. To se odnosi i na policijske i druge kontrole. Mjere za realizaciju tog potencijala se moraju konkretizirati kroz godišnje/periodične planove.
4.3.1. Policijske kontrole
Glavnu pozornost treba usmjeriti na dionice sa značajnim brojem nesreća, mjesta koja su se kroz PS inspekcije pokazala opasnim. Prioritet pri kontrolama treba dati: agresivnoj vožnji, nedozvoljenoj brzini, vožnji pod utjecajem alkohola i opijata, te korištenju zaštitne opreme (pojasevi, kaciga i sl.). Rad policije treba povezati s provođenjem određenih kampanja i kontrolnu djelatnost pojačati u periodima trajanja kampanja. To se pokazalo kao najučinkovitije u odnosu na rezultate kampanje.
4.3.2. Ostale kontrole
Odnose se na kontrole tehničke ispravnosti vozila, one redovne i one na terenu. Posebnu pozornost treba posvetiti: teškim vozilima (poštivanje vremena za odmor, osiguranje tereta, kočnice), vozilima za prijevoz djece (ukupna tehnička ispravnost), starijim putničkim vozilima koja najčešće koriste vozači iz najrizičnije grupe (18-23 godine), motociklima i mopedima. Uspostavljanje automatske kontrole prometa (kamere) na opasnim mjestima i dionicama s velikim opterećenjem, trebalo bi pokrenuti kao temu, budući se u zemljama koje koriste tu vrstu kontrole postignuti dobri rezultati. Treba razmatrati i uvođenje kontrole brzine na nivou dionica.
4.4. Skrb neposredno nakon događanja nesreće
Često su prve minute nakon nesreće i presudne za ishod. Vrijeme do dolaska kola hitne pomoći smatra se najdragocjenijim za uspješno pružanje pomoći unesrećenima.
4.4.1. Educiranje učesnika u prometu za pružanje prve pomoći
Treba nastojati intenzivirati obuku ispravnog djelovanja neposredno nakon nesreće što podrazumijeva: osiguranje mjesta nesreće (generalno nedovoljno poznato), osnovni pristup unesrećenima i tretman do dolaska policije/hitne pomoći i pružanja prve medicinske pomoći.
4.5. Ostala područja djelovanja
4.5.1. Edukacija i izobrazba stručnih kadrova
4.5.2. Suradnja s medijima
Jedna od najzahtjevnijih aktivnosti u radu na prometnoj sigurnosti je prenošenje jasne, pravovremene i razumljive poruke svim učesnicima u prometu i građanstvu. Mediji imaju nezamjenjivu ulogu. Njihova djelatnost unutar rada na prometnoj sigurnosti može se podijeliti u 3 dijela:
a) informativni
b) obrazovni
c) propagandni
Trebalo bi nastojati da se najznačajnije medijske kuće aktivnije uključe u rad na prometnoj sigurnosti. Pretpostaviti je da bi bilo moguće pronaći i sponzore (osiguravajuće kuće) koje bi bile voljne sudjelovati u troškovima izrade ovakvih programa i priloga. Ostale medijske kuće lokalnog karaktera (radio stanice) treba stimulirati na pokretanje redovitih programa na ovu temu i svakodnevno/često emitiranje informacija i priloga o tome.
4.5.3. Suradnja s gospodarstvom i sportskim organizacijama
Mnoge firme su veliki korisnici cestovnog sustava, što znači da bitno doprinose ostvarenom transportnom radu. Putem planova prometne sigurnosti trebalo bi predvidjeti organizaciju:
1) informativnih sastanaka iz prometne sigurnosti (uposlenicima pružiti osnovna znanja o uzrocima nastanka prometnih nesreća, riziku u prometu i mogućim posljedicama);
2) prenošenje osnovnih znanja iz ispravnog postupanja neposredno nakon događanja nesreće (osiguranje mjesta nesreće, pristupa unesrećenima i osnove prve pomoći).
Takve firme bi trebalo stimulirati da se aktivno uključe kao promotori ili pokrovitelji rada na prometnoj sigurnosti, adekvatnom stimulacijom uposlenika na ispravno ponašanje u prometu, u situaciji službenog puta ili putovanja na obavljanje službenog zadatka.
Zahvaljujući svojoj popularnosti sportski klubovi mogu imati značajnog utjecaja na mlade, i u velikoj mjeri predstavljati uzor za model ponašanja. To se odnosi na poznate sportaše koji su veoma često mladima idoli, posebno onima uzrasta do 23 godine. Upravo je za taj uzrast vezana nedovoljna informiranost u prometnom sistemu i visoki rizik učešća u prometu. Tu leži veliki potencijal za promjenu načina ponašanja i prihvaćanja ispravnog stava o riziko faktorima u prometu. Poznate sportaše i klubove je potrebno stimulirati da preuzmu i javno deklariraju svoj klub kao organizaciju koja u svakoj prilici vodi računa o prometnoj sigurnosti.
4.5.4. Suradnja s prijevoznicima
Javni prijevoznici imaju značajnu ulogu u kompletnoj prometnoj slici. Odnosi se i na one koji vrše prijevoz ljudi i na one koji transportiraju robu. Oni koriste vozila velikih gabarita i težine, tako da u slučaju kolizije s pješakom ili manjim vozilom posljedice uglavnom budu veoma ozbiljne.
Mada vozilima u posjedu prijevoznika upravljaju profesionalni vozači, i ta vrsta vozila (autobus, kamion i kombi vozilo) u ukupnoj statistici nesreća i nesreća s poginulima učestvuje razmjerno malo (oko 11 %) u odnosu na transportni rad, neophodno je nastojati da ova vrsta učesnika u prometu u potpunosti prihvati i provodi sve postavke “Vizije NULA”. Na isti način treba uključiti i taksi službe u gradovima u kojima one postoje.
4.5.5. Liječnički pregledi
Treba uvesti:
- obvezu redovnih i periodičnih pregleda vozača (posebno vida)
- obvezu komisijskih pregleda vozača koji su skrivili teške prometne nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima
- a isto tako i za prometne recidiviste
- obvezu obiteljskim liječnicima da obavijeste prometnu policiju o svojim pacijentima koji koriste zabranjene supstance (droga, alkohol, lijekovi), te bolestima koji ih čine potencijalno opasnima u vožnji.
4.5.6. Pravosuđe
- donijeti zakone kojima će se zaustaviti prometni recidivisti (one
s brojnim prekršajima ili višestrukim kaznenim djelima iz prometa)
- ubrzati sudske procese
- donijeti zakonske odredbe za bezuvjetnu zatvorsku kaznu
vozačima koji su nepoštivanjem zakonskih propisa oduzeli nečiji
život ili ga doveli u stanje trajnog invaliditeta
- zakonske kazne materijalne naravi učiniti progresivnima prema
imovinskom stanju vozača
Nebojša Čelica
predsjednik udruge Obitelji osobastradalih u prometu
Zagreb, 16.01.2012.































