Novosti

Večernji list, 17.8.2010.

Ni jednom divljaku još nije poništena vozačka dozvola!

 

Poništenju dozvole ispriječila se duga procedura i sporo sudstvo. Aktualni Zakon o sigurnosti prometa prema recidivistima je blaži od zakona iz 2004. g. Od lipnja 2008.g., od kad divlje vozače nastoji ukrotiti aktualni zakon, čak ni recidivisti s više od 100 prekršajnih prijava još nisu morali trajno predati vozačku dozvolu policiji, a nisu morali ni ponovno sjesti u klupu auto-škole. Zakon o sigurnosti prometa na cestama na snazi je više od 2 godine, pa iako je jasno da je zakonodavac napravio niz propusta, oni još uvijek nisu ispravljeni.

Divljim vozačima pomaže i hrvatsko sudstvo, koje tužbe i žalbe rješava puževom brzinom. Osim što je zakon iz 2008. g., u odnosu na onaj iz 2004.g., osjetno zakomplicirao postupak poništavanja vozačke dozvole, tu mjeru učinio gotovo nedohvatljivom, ni negativni prekršajni bodovi neće sjesti na vozačev "račun" dok god se o njegovoj krivnji, odnosno žalbi ne očituje sud.
Da bi vozaču mogla biti poništena vozačka dozvola, najprije mora u roku od 2 godine sakupiti 9 bodova. Ovisno o prekršajima, nakon toga treba "odguliti" oduzimanje dozvole na 9, odnosno 12 mjeseci. Kad mu vrate dozvolu, ima 5 godina da prikupi novih 9 bodova, tek tada mu se može poništiti dozvola, a on će biti poslan na ponovno polaganje vozačkog ispita, što može napraviti najranije 2 godine od poništenja dozvole. Ako se, dakako, vozač ne žali i time dobije na vremenu, a u međuvremenu mu se možda pokoji prekršajni bod poništi, budući se bodovi, nakon 2 godine brišu iz evidencije.

Iz toga je jasno da je zakonom iz 2008.g. zakonodavac išao na ruku vozačima koji isprobavaju brzinske limite svojih automobila, koji ne poštuju crveno svjetlo na semaforu, niti prednost prolaska drugog vozača, koji voze pijani i drogirani, te odbijaju testiranje na alkohol i droge.
Kad bi čudom divlji vozač bio poslan na ponovno polaganje ispita u auto-školu, opet bi mu se posrećilo. Zakonodavac je prilikom ublažavanja uvjeta za poništavanje dozvole propustio precizirati kako i gdje će ponavljači polagati vozački ispit. Nije precizirano niti trebaju li polagati ispit vožnje i prve pomoći ili samo onaj iz prometnih pravila.

Poništenju dozvole ispriječila se duga procedura i sporo sudstvo. Aktualni Zakon o sigurnosti prometa prema recidivistima je blaži od zakona iz 2004. g. Od lipnja 2008.g., od kad divlje vozače nastoji ukrotiti aktualni zakon, čak ni recidivisti s više od 100 prekršajnih prijava još nisu morali trajno predati vozačku dozvolu policiji, a nisu morali ni ponovno sjesti u klupu auto-škole. Zakon o sigurnosti prometa na cestama na snazi je više od 2 godine, pa iako je jasno da je zakonodavac napravio niz propusta, oni još uvijek nisu ispravljeni.

Divljim vozačima pomaže i hrvatsko sudstvo, koje tužbe i žalbe rješava puževom brzinom. Osim što je zakon iz 2008. g., u odnosu na onaj iz 2004.g., osjetno zakomplicirao postupak poništavanja vozačke dozvole, tu mjeru učinio gotovo nedohvatljivom, ni negativni prekršajni bodovi neće sjesti na vozačev "račun" dok god se o njegovoj krivnji, odnosno žalbi ne očituje sud.
Da bi vozaču mogla biti poništena vozačka dozvola, najprije mora u roku od 2 godine sakupiti 9 bodova. Ovisno o prekršajima, nakon toga treba "odguliti" oduzimanje dozvole na 9, odnosno 12 mjeseci. Kad mu vrate dozvolu, ima 5 godina da prikupi novih 9 bodova, tek tada mu se može poništiti dozvola, a on će biti poslan na ponovno polaganje vozačkog ispita, što može napraviti najranije 2 godine od poništenja dozvole. Ako se, dakako, vozač ne žali i time dobije na vremenu, a u međuvremenu mu se možda pokoji prekršajni bod poništi, budući se bodovi, nakon 2 godine brišu iz evidencije.

Iz toga je jasno da je zakonom iz 2008.g. zakonodavac išao na ruku vozačima koji isprobavaju brzinske limite svojih automobila, koji ne poštuju crveno svjetlo na semaforu, niti prednost prolaska drugog vozača, koji voze pijani i drogirani, te odbijaju testiranje na alkohol i droge.
Kad bi čudom divlji vozač bio poslan na ponovno polaganje ispita u auto-školu, opet bi mu se posrećilo. Zakonodavac je prilikom ublažavanja uvjeta za poništavanje dozvole propustio precizirati kako i gdje će ponavljači polagati vozački ispit. Nije precizirano niti trebaju li polagati ispit vožnje i prve pomoći ili samo onaj iz prometnih pravila.

 

 

24.8.2010.

Zakon bi trebao omogućiti da se najteži prekršaji brže i strože kazne

Norveška vozače šalje u zatvor za 140 km/h na autocesti

 

Spoznaja kako zbog rupe u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama još ni jednom divljaku s naših cesta nije poništena vozačka dozvola, kao i poziv da se u zakon unese odredba o visini kazne ovisno o prihodima prekršitelja, izazvale su buru reakcija. Većina zainteresiranih diže ruku za kazne ovisno o visini prihoda, a smatraju i da se vozačka dozvola treba oduzeti recidivistima, odnosno vozačima koji uporno ponavljaju teže prometne prekršaje, poput prolazaka kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnje u pijanom stanju, ili jurnjave kroz naselje brzinom za 50 km/h većom od dopuštene. Na dan 15. kolovoza 2010. g., u Hrvatskoj je evidentirano 98.679 vozača s negativnim prekršajnim bodovima. Jedan bod ima 33.825 vozača, dva boda ima 35.346 vozača. Tri boda ima 18.104 vozača, dok ih 3620 broji četiri, a 3120 pet bodova. Sa šest bodova evidentirano je 2106 vozača, sa sedam 619, osam 612 vozača. Devet bodova ima 450 vozača, a više od devet bodova prikupilo je 887 vozača.

Javnost je gotovo pa složna u zahtjevu da se vozače uhvaćene pri suludim brzinama većim od 200 km/h primjereno kazni, neovisno o njihovoj poziciji u društvu. Vozači zadnjih dana uhvaćeni pri spomenutim brzinama vozili su redom automobile skuplje od 500.000 kuna. Automobil prosječnog hrvatskog vozača niti ne može postići brzinu 248 km/h, dok vozačima skupih jurilica kazna od 6-7 tisuća kuna ne znači ništa. Jasno je da zakon mora prijeći na novu razinu, želi li se doista hrvatske ceste učiniti sigurnijima.

No, najniža kazna za određeni prekršaj ipak mora biti fiksno utvrđena - jer to što je netko bez ikakvih primanja ne daje mu pravo da pijan vozi, ili da zanemari crveno svjetlo na semaforu, ili da vozi u smjeru suprotnom od dozvoljenog. Ako nema novac za kaznu, uvijek može kaznu odraditi u zatvoru, a država može zaplijeniti automobil. Zvuči preradikalno? Ne za većinu europskih zemalja. U Norveškoj vozač završi iza rešetaka zbog prekršaja za koji kod nas policija ne bi niti zaustavljala – brzine 140 km/h na autocesti. Dozvolu gubi proveze li se kroz grad sa 75 km/h.

 

Osim medijski popraćenih trkača, ove godine na našim autocestama još je šest stranih državljana, vozača skupih auta, kažnjeno zbog brzine veće od 200 km/h. Tako je deset potencijalnih ubojica za upravljačem ostavilo za hrvatski državni proračun svega 30.000 kuna. Kolika je to njima hipotetička ušteda, govore podaci o visinama kazni u europskim državama. Finska prometna policija izriče kazne proporcionalne imovinskom stanju prekršitelja. Slično postupaju u Danskoj, Švicarskoj, Islandu i Norveškoj. Poznata je priča o Fincu Jussiju Salonoji (27), nasljedniku lanca mesnica, kojeg su u njegovoj domovini oglobili s točno milijun kuna, kad su ga prometnici snimili da vozi 80 km/h u naseljenoj zoni, gdje je dopušteno upola sporije.

Norvežani su najoštriji prometni policajci. U stanju su izreći i do deset godišnjih plaća za suludu jurnjavu u kojoj su bili ugroženi životi ili je nastala smrtna posljedica ili materijalna šteta. Ako ste pri postupanju norveških policajaca bili drski, ne gine vam i do 12 dana u zatvoru. Zato se od hrvatskih policajaca često može čuti kako čeznu za skandinavskim zakonima i ovlastima.

 

 

Kaznionica Lipovica - Popovača

17.06.2010.

Predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, roditelji kojima su djeca poginula u prometu, posjetili su Kaznionicu Lipovica-Popovača. Prvi put u povijesti Hrvatske došlo je do susreta roditelja kojima su djeca poginula u prometu i osoba osuđenih na zatvorske kazne za kaznena djela iz prometa. Do posjeta je došlo na inicijativu Ministarstva pravosuđa, Odjela za zatvorski sustav, u sklopu projekta resocijalizacije osoba osuđenih na kazne zatvora zbog kaznenih djela iz prometa. Projekt se provodi petu godinu za redom, u njemu učestvuje MUP (prometna policija), te HAK Zagreb. Voditelj projekta je g. Želimir Franjić, socijalni pedagog,  voditelj odjela za zatvorske tretmane.

Ove godine u projekt se aktivno uključila i naša Udruga. Posjet je pažljivo pripreman više od godinu dana i može se reći da su u potpunosti ostvareni planirani rezultati. Održana je interaktivna radionica pod nazivom „Dvije različite skupine s istim ciljem„. Prisustvovalo joj je 25 zatvorenika i 3 člana Udruge. Osnovni cilj radionice bio je upoznati počinitelje prometnih nesreća, koji su svojim djelima prouzročili nečiju smrt, s posljedicama koje takve tragedije ostavljaju na članove obitelji poginulih, prvenstveno roditelja.

U sklopu radionice članovi Udruge prikazali su prezentaciju svog dosadašnjeg rada, ciljeva i budućih planova. Tri člana Udruge ispričala su svoje tužne priče, te upoznali kažnjenike s posljedicama koje proživljavaju osobno, a isto tako i posljedicama koje tragedije ostavljaju na cjelokupnu obitelj. Iskazi članova Udruge duboko su dojmili prisutne. Uslijedili su iskazi zatvorenika o nesrećama koje su prouzročili, što oni proživljavaju nakon toga, kao i  posljedicama na njihove obitelji. Mnogi su izrazili žaljenje, neki su se rasplakali, a jedan od zatvorenika je u ime ostalih izrazio sućut prisutnim roditeljima. Na kraju je rekao „mi smo mislili da je nama u zatvoru teško, ali sada kad vidimo kako je vama roditeljima, ne možemo ni zamisliti vašu bol„.  

Radionice će se nastaviti na jesen, osim u Kaznionici Lipovica-Popovača, planiraju se provoditi i u Kaznionici Valtura kod Pule.                                                                                                                          

Isto tako planira se da i zatvorenici učestvuju u edukativnim interaktivnim radionicama za promet, koje Udruga provodi za učenike srednjih škola. Svojim iskazima trebali bi upozoriti mlade buduće vozače da ne počine tragične pogreške kakve su oni počinili.                                                                              

vozači iza rešetaka

Večernji list, 6.6.2010. - Marina Borovac

Godinama sam tražio razlog. Sve dok nisam shvatio što je uzrok .. Alkohol .. Imao sam preko dva promila. Dečko, star tek 18, umro je nekoliko dana nakon što sam te 2000. g. naletio na njega. Osuđen sam na dvije godine zatvora. Kaznu smatram primjerenom – izgovorio je u dahu muškarac u četrdesetim dok ga je u prepunoj prometnoj radionici šutke slušala grupa osuđenika, sličnih životnih priča.

Žužić nije došao
Tu, u kaznionici u Lipovici-Popovači gdje je zatvoren, on je jedan od njih 41 osuđenih za kaznena djela iz prometa. U kaznionici u kojoj je za našeg posjeta bilo 258 zatvorenika (a stane ih 260) „prometnjaci“ čine 17 posto zatvorske populacije. I svi su uključeni u poseban tretman koji se već petu godinu ovdje provodi i u koji je dosad bilo uključeno četiristo zatvorenika. Iza rešetaka ih uče poznavanju prometnih propisa, uzrocima nesreća, posljedicama te prometnoj kulturi. Zatvorenici su strpljivi, pažljivo prate nastavu, sudjeluju u individualnim terapijama i kažu da im sve što čuju na predavanjima jako koristi. Opet, otac koji je skrivio smrt vlastitog djeteta uvijek će reći da mu je svejedno koliko i kako traje kazna jer će s krivnjom živjeti ostatak života, kaže načelnica Odjela tretmana Vesna Grečan, prisjetivši se takvog slučaja od prije nekoliko godina. I danas je u Lipovici osuđenik koji je zbog vlastite pogreške izgubio dijete. Njegova žena držala je na prednjem sjedalu u naručju tromjesečno dijete ...
Tu je i mladić koji je bio među prvim polaznicima tretmana, kada je 2005. pokrenut. Nakon odsluženja kazne, opet je skrivio nesreću: - Prvu sam nesreću imao 2001., vraćali smo se s proslave Martinja. Bilo je 22,45 sati, a ja sam imao 1,31 promila. Podletio sam pod šleper i poginuo je moj prijatelj. U komi sam bio 15 dana. Osudili su me na godinu i pol. I onda, kad sam izašao, na istom mjestu na cesti opet sam imao nesreću. Čak je i vrijeme bilo isto – 22,45 sati. Tad je poginuo moj kolega, a ja sam u komi bio 18 dana. I sad sam opet ovdje, osuđen na dvije godine – priča jedan od pet zatvorenika, mladić koji se po evidencijama kaznionice ubraja u specijalne povratnike. Za razliku od osuđenika s početka priče, koji se ubraja u 40 posto onih što imaju osjećaj krivnje i kajanja, i kritični su prema sebi pa će on zato sudjelovati u programu prevencije što će se provoditi u zajednici te će srednjoškolcima, budućim vozačima, pričati o nesreći koja je u sekundi promijenila i njegov i život obitelji čijeg je sina ubio, ovaj zatvorenik krivnju i kajanje ne spominje. Tretman traje koliko i kazna i obvezan je za sve koji su ovdje zbog prometa – bilo kao krivci nesreća, bilo da se radi o onima koji su izigrali izrečenu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima. Zatvorenici su podijeljeni u dvije grupe i edukacije su jednom tjedno po sat vremena. Ujutro dolaze oni koji ne rade dok izdržavaju kaznu, poslijepodne su radno angažirani – objašnjava autor ovog u nas jedinstvenog projekta, Želimir Franjić, viši stručni savjetnik za tretman, po struci defektolog-socijalni pedagog, po čijem se programu od prošle godine radi i u Kaznionici u Valturi kod Pule, a od ove i u zatvoru u zagrebačkom Remetincu. Prva je faza programa poznavanja prometnih propisa i tu rezultati nisu baš sjajni. Od 37 testiranih iz jedne grupe nitko nije položio testove za B kategoriju. A među njima, bilo je i pet profesionalnih vozača: - Nemaju dovoljno znanja. Najveći problem su im križanja, tu je i najveći postotak negativnih bodova. A svaki njihov netočan odgovor može značiti katastrofu na cesti – objašnjava Franjić dok se s projektora na ploči učionice, koju je znakovima upozorenja oslikao jedan bivši zatvorenik, izmjenjuju točni i netočni odgovori. U Lipovici se radi po priručniku HAK-a, koji je kaznionici donirao i simulator vožnje i čiji su stručnjaci, uz psihologe, profesore s Fakulteta prometnih znanosti, stručnjake iz MUP-a i pravosuđa te članove Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, vanjski suradnici programa. I dok Franjić objašnjava da se u drugoj fazi tretmana govori o uzrocima nesreća pa su i među zatvorskom populacijom alkohol i brzina najveći krivci ( njih 31 bilo je pijano, a 10 je prebrzo vozilo), upitali smo dvadesetak zatvorenika koji su došli na predavanje tko je od njih dobio najveću kaznu: - Žužić. On jedini ima pet godina. Al´ nema ga sad – uzvratiše dok su pogledom tražili Hrvoja Žužića, osuđenog jer je pijan u Velikoj Gorici skrivio prometnu u kojoj je poginula 19-godišnja Ružica Pavić. Taj dan nije došao na terapiju. Troje je osuđenih na godinu manje od Žužića, a jedan od njih kaže da mu je nakon nesreće izmjereno 2,15 promila: - Ograničenje je bilo 80. Ja sam vozio 115 na sat. Poginuo je vozač automobila s kojim sam se sudario. Nisam se žalio na kaznu. Ja ću svoje odležati.

ljubaznost u prometu

1. 6.2010. g. Odjel za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba i Auto klubom Siget, po 14. put organizirao je preventivnu akciju „Dan ljubaznosti u prometu“, koja se održava povodom dana Grada Zagreba.

Tad je 60-tak učenika Škole za cestovni promet na 20 pješačkih prijelaza pratilo poštuju li vozači prednost pješaka na obilježenim pješačkim prijelazima.

Od ukupno 21.091 evidentiranog vozača, 62,25 % propustilo je pješake, što je u odnosu na akciju iz 2009.g. povećanje broja savjesnih vozača za 1,32 %. Tako je nastavljena tendencija povećavanja broja savjesnih vozača. Prve godine održavanja akcije broj savjesnih vozača bio je 36 %, a svake godine taj se postotak povećavao. Jedini izuzetak bila je 2008.g. kad je broj savjesnih vozača bio 5 % manji u odnosu na 2007.g. (51 u odnosu na 56 %).

Vozači su najviše propuštali pješake, odnosno, postupali u skladu s važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Krajnji cilj akcije je u gradu Zagrebu osjećati se sigurnije i ugodnije, a rezultati više nego zorno dočaravaju trenutno stanje prometne kulture na našim cestama.

Primjerena medijska pozornost kod dodjele nagrada savjesnim vozačima te objavljena izvješća o rezultatima akcije pozitivno i preventivno utječu na ponašanje svih sudionika u prometu, odnosno, na povećanje kulture i ljubaznosti u prometu.

 

HAK, REZULTATI TESTA DJEČJIH AUTOSJEDALICA - 2010.

U suradnji s drugim europskim nacionalnim auto klubovima, HAK je i ove godine napravio tradicionalno testiranje dječjih autosjedalica u različitim težinskim kategorijama. Strogim testiranjima u kojima se posebna pozornost posvećuje sigurnosti, praktičnosti ili težini korištenja, udobnosti i lakoći održavanja ovom je prilikom podvrgnuto 27 dječjih auto sjedalica u svim težinskim razredima (0-10 kg, 0-13 kg, 0-18 kg, 9-18 kg, 9-36 kg, 15-36 kg)


Dobiveni rezultati su zanimljivi, jer ukupno gledano niti jedna dječja auto sjedalica nije zaslužila najbolju ocjenu ili ostvarila maksimalan rezultat u obje najvažnije kategorije: sigurnosti i praktičnosti. To je izvrstan pokazatelj da se još mnogo toga može učiniti po pitanju prijevoza najmlađih sudionika u prometu.
Većina testiranih auto sjedalica, njih 15, na kraju testiranja prošla s ukupnom ocjenom dobar koju se moglo osvojiti jedino u slučaju da je takva bila i minimalna ocjena u pogledu sigurnosti i praktičnosti. U takvom odnosu snaga najboljom se pokazala KIDDY Maxyfix pro s kiddyfixom (0-13 kg), jedina auto sjedalica koja je dobila maksimalnu ocjenu u pogledu sigurnosti. Riječ je o auto sjedalici školjkastog tipa namijenjenoj novorođenčadi i djeci starosti do otprilike godinu i pol dana, koja se postavlja na Isofix bazu u smjeru suprotnom od smjera vožnje. Kod nje su ozlijede u slučaju frontalnog i bočnog sudara vrlo male, potpora glavi izvrsna, a pohvalno su okarakterizirani i izvrstan položaj vodiča pojasa, kvaliteta učvršćenja za sjedalo automobila, te lako prilagođavanje djetetovoj veličini. Nedostataka u pogledu sigurnosti kod ove auto sjedalice nema, a maksimalna ocjena za sjedalicu koja se postavlja u smjer suprotan od smjera vožnje samo je još jednom potvrdila vrlo dobar zaštitni potencijal tako okrenutih sjedalica. One vrlo dobro podupiru cijelo tijelo, gotovo potpuno sprječavaju pomicanje glave i torza djeteta pa su na taj način ozljede glave i vrata u njihovom slučaju relativno male. Kako je dječja ili glava novorođenčeta proporcijama veća od ostatka tijela, a vrat još uvijek slabašan zbog nerazvijenih vratnih mišića, prerana „selidba“ u sjedalicu okrenutu u smjeru vožnje u slučaju nesreće može uzrokovati teške ozljede.

 

Ostatak auto sjedalica s ukupnom ocjenom „dobar“ kao da se u najvećem broju slučajeva specijalizirao za kategoriju praktičnosti u kojoj je maksimalnu ocjenu dobilo čak 7 kandidata (MAXI COSI Pebble + FamilyFix, MAXI COSI Cabriofix + FamilyFix, KIDDY Energy Pro, MAXI COSI Pearl + FamilyFix, CONCORD Transformer T, MAXI COSI Rodi Airprotect, CYBEX Free-fix). Sve su to kvalitetne auto sjedalice solidne sigurnosti, čije su najveće prednosti laka i brza montaža, ali i zadovoljavajuća udobnost, materijali i lakoća održavanja.  
I dok se za gore spomenute dječje auto sjedalice može ustvrditi solidna kvaliteta, postoje i one kojima se mnogo toga može prigovoriti. Jedina auto sjedalica koja je doslovno pala na testiranju i zaradila ocjenu „loše“ je CAM Viaggiosicuro S157 (9-18 kg). Ona ne zadovoljava sigurnosne standarde prije svega zbog velikih slabosti pri frontalnom sudaru. Osim toga, njene su mane i vrlo komplicirana montaža, odnosno opasnost od pogrešnog postavljanja, te otežano održavanje zbog činjenice da se presvlaka može prati jedino ručno.
Skupinu sjedalica koje su se jedva provukle s ocjenom tek nešto višom od minimalne čine CASUALPLAY Prima FIX, BREVI Grand Prix T2, Safety 1st Tri Safe + i CHICCO Key 2-3 Ultrafix. U slučaju prve tri loši su rezultati u izravnoj vezi s praktičnošću (komplicirano postavljanje, „loš“ pogled djeteta na okolinu, obvezno ručno pranje presvlake), dok je kod CHICCA lošu ocjenu uzrokovala izuzetno slabo ocijenjena sigurnost (slabosti pri frontalnom i bočnom sudaru, nemogućnost kvalitetnog učvršćenja za sjedalo automobila).
Kakvi god bili konačni rezultati, svaka od testiranih auto sjedalica bolja je od nikakve. One su jedini prihvatljivi način postizanja dječje sigurnosti, a u najvećem broju nesretnih slučajeva (prema nekim istraživanjima i do 70 posto), spasit će život djeteta i smanjiti ozbiljne posljedice. Osim toga, na njihovo vas korištenje obvezuje i Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je po tom pitanju više nego jasan. Zaključak je stoga jasan i sigurno ste ga već mnogo puta čuli:
„Autosjedalica – uvijek i bez iznimke!“

vijesti

18. DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA „SIGURNO U

PROMETU“


29.5.2010. u Zadru je održano 18. državno natjecanje «Sigurno u prometu», na kojem je 84 učenika V. i VI. razreda osnovnih škola svih županija i Grada Zagreba odmjerilo svoje prometno znanje i vještine.
Nakon teorijskog i praktičnog dijela natjecanja na prometnom vježbalištu OŠ Zadarski otoci, najboljim su se pokazali učenici iz Brodsko-posavske županije. Drugo mjesto osvojila je ekipa Varaždinske, a treće ekipa Splitsko-dalmatinske županije. Jelena Lovrić (OŠ Knez Trpimir) iz Splitsko-dalmatinske osvojila je prvo mjesto među djevojčicama, drugo mjesto pripalo je Mirni Kadić (OŠ August Šenoa) iz Brodsko- posavske, a treće mjesto osvojila je Paula Putar (OŠ Ivan Kukuljević Sakcinski) iz Varaždinske županije. Među dječacima prvo mjesto osvojio je Marko Mlađan (OŠ I.Goran Kovačić) iz Brodsko-posavske županije, drugo mjesto Marin Cesarec (V OŠ Varaždin) iz Varaždinske, dok je treće mjesto pripalo Adrianu Rabachu (OŠ Viktor Car Emin) iz Primorsko-goranske županije.
Najbolje dvije djevojčice i dva dječaka postali su dio ekipe HAK-a. U rujnu će se natjecati na europskom natjecanju, ove godine u Skopju, u Makedoniji. Sedam prvoplasiranih dječaka i djevojčica zaradilo je i bodove za upis u srednju školu prometnog smjera.
Otvarajući državno natjecanje predsjednik HAK-a Ivo Bikić rekao je: da je u ovaj edukativni program uključeno je više od 50.000 učenika V. i VI. razreda OŠ u cijeloj državi. Ovo su najbolji među njima, svi su pobjednici jer ovom akcijom stječu osnovne spoznaje o prometu i kako se u njemu ponašati. HAK i udruženi auto klubovi zalažu se da prometna edukacija postane dio redovnog nastavnog programa u osnovnim školama.

Organizatori natjecanja u kojem se provjerava poznavanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila te vještine upravljanja biciklom na prometnom vježbalištu bili su Hrvatski auto klub,  Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo unutarnjih poslova, a domaćin Auto klub Zadar. Državno natjecanje održano je nakon natjecanja u 250 OŠ Hrvatske te županijskih natjecanja. Cilj akcije je preventivan - educirati djecu kako bi se smanjile nezgode i stradavanja, a HAK je pokrenuo program s ciljem da ga prihvate i nadležne državne institucije, jer u pedagoškim standardima RH ne postoji sličan program.
(HAK)

 

ISTRA - HUM 29.05.2010.

U Humu je osnovano Vijeće mladih Istarske županije. To je prvo takvo vijeće u RH. Vijeće je osnovalo 17 udruga, a jedna od njih je udruga Obitelji osoba stradalih u prometu. Još 4 udruge stekle su status pridruženih članica. Vijeće mladih krovna je organizacija mladih u Istri, nevladina, neprofitna organizacija civilnog društva osnovana radi zagovaranja i promicanja interesa i dobrobiti mladih, te razvijanja lokalne politike za mlade na načelima partnerstva. Glavni cilj je umrežiti i potaknuti zajedničko djelovanje, te na taj način steći jaču pregovaračku moć prema donositeljima odluka u Županiji. Za predsjednicu Vijeća mladih izabrana je Ana Preveden, za zamjenicu Tamara Miletić.

 

28.05.2010. KOPRIVNICA

Predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu posjetili su Policijsku upravu Koprivničko-križevačke županije. S djelatnicima za prometnu preventivu i metodologiju razmijenjena su iskustva i dosadašnji rezultati, te planovi budućih akcija. Dogovorena je zajednička suradnja na području prometne preventive i edukacije.

 

27.05.2010. Zagreb (Hrvatski sabor)

Održana je 47. (tematska) sjednica Odbora za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora. Na sjednici je podneseno izvješće o provođenju Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za g. 2006-2010. Sjednici je prisustvovao i predsjednik udruge Obitelji osoba stradalih u prometu g. Nebojša Čelica. Iako je izvješće koji je podnio u ime

Ministarstva unutarnjih poslova, načelnik Boris Orlović, u cijelosti prihvaćeno, moglo se čuti i brojne prijedloge za poboljšanje stanja sigurnosti u cestovnom prometu. Udruga Obitelji osoba stradalih u prometu iznijela je svoje prijedloge, te izrazila sumnju u ostvarivanje zacrtanih ciljeva  Programa. Osnovni je cilj Nacionalnog programa smanjiti broj poginulih na 440 osoba, odnosno 10 poginulih na 100.000 stanovnika, do kraja 2010.g. Prijedlozi Udruge odnose se na pokretanje nacionalne kampanje, podjelu odgovornosti i na ostala ministarstva, te na lokalnu zajednicu (županije, općine, gradovi).

Izvještaj sa sjednice je u prilogu -

okrugli stol

20.05.2010. Zagreb (Novinarski dom)

U organizaciji udruge Sigurnost u prometu održan je okrugli stol na temu - Analiza stanja, s prijedlogom aktivnosti i mjera za smanjenje stradavanja motociklista u prometu. Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva prometa, Ministarstva zdravstva kao i predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Rad skupa popratili su brojni mediji. 

malonogometni turnir u Puli za prijatelje stradale u prometu

 

"Pravi se prijatelji nikada ne zaboravljaju jer oni su naše najveće bogatstvo. Miralem i Tomislav bili bi ponosni na vas, a današnjom manifestacijom želimo poručiti da nismo zaboravili na njih i naše bližnje koji su tragično izgubili život u prometu. Oni će zauvijek ostati u našim srcima i mislima", kazao je u subotu 5.6.2010. prilikom otvorenja prvog memorijalnog malonogometnog turnira za Miralema Slomića i Tomislava Tatića te sve poginule u prometu predsjednik udruge Obitelji osoba stradalih u prometu Nebojša Čelica.
Na turniru je sudjelovalo sedam ekipa koje je sačinjavalo 50-tak učenika škole Tone Peruško u Puli te prijatelja poginulih. U sklopu manifestacije bila je postavljena izložba fotografija Matea Sardelina pod nazivom "Crna strana ceste", a izložene su i poruke upozorenja kojima se apelira na odgovornije ponašanje u prometu. Također, upućen je poziv odgovornim institucijama radi uvođenja dodatnih mjera kojima bi se smanjio broj tragično poginulih na hrvatskim cestama. Turniru je prethodilo polaganje vijenaca te posjet parku sjećanja žrtvama prometa na pulskom groblju. Manifestaciju su organizirali prijatelji iz kvarta u kojemu se škola nalazi, a pod pokroviteljstvom Udruge.

(Glas Istre, I. N. T.)

županijsko natjecanje sigurno u prometu 2010.

Nakon provedenih školskih natjecanja na području Istarske županije, formirane su dvije ekipe koje su se borile na županijskom natjecanju SIGURNO U PROMETU 2010.g. Održano je 7.05.2010. u Auto klubu Pazin, pismeni dio u učionici Auto-škole, a praktični dio na poligonu.

Ekipa AUTO KLUBA PAZIN  nastupila je u sastavu:

- DORA  SERGO, OŠ. Vladimira Nazor Pazin (PŠ. Lupoglav)

- VERONIKA LANČA,  OŠ.  Vladimira Nazor Pazin (PŠ. Gračišće)

- MARTIN JURMAN,  OŠ. Vladimira Nazor Pazin (PŠ. Sv. Petar u šumi)

- LEONARDO ŽULIĆ,  OŠ. Vladimira Nazor Pazin (PŠ. Tinjan)

 

Ekipa AUTO KLUBA PULA-ROVINJ nastupila je u sastavu:

- MARKO IVAN ŠUMBERAC, OŠ. Matija Vlačić Labin

- MELISA TURSUNOVIĆ,  OŠ. Matija Vlačić Labin

- SILVIA RAJKOVIĆ,  OŠ. Matija Vlačić Labin

- LUKA JUKOPILA, OŠ. Matija Vlačić Labin

 

Nakon provedenog takmičenja na kojem su postignuti izuzetni rezultati, plasman je sljedeći:

DJEVOJČICE, DJEČACI:

1. DORA SERGO (OŠ. Pazin), LEONARDO ŽULIĆ (OŠ. Pazin)

2. VERONIKA LANČA  (OŠ. Pazin), MARTIN JURMAN (OŠ. Pazin)

REZERVA:

3. SILVIJA RAJKOVIĆ (OŠ. Labin), LUKA JUKOPILA (OŠ. Labin)

Na državno takmičenje plasirali su se oni koji su zauzeli prva dva mjesta na županijskom takmičenju. Državno takmičenje održano je u Zadru od 28.-31.5, 2010.g.

 

 

 

helikopterska medicinska pomoć

Udruga Sigurnost u prometu poslala je u travnju  pismo Vladi RH o povećanju kvalitete zbrinjavanja ozlijeđenih u prometnim nesrećama,  za smanjenje broja smrtno stradalih osoba:

 

Potrebno je žurno realizirati zaključak Vlade RH o potrebi realiziranja programa razvoja sustava helikopterske medicinske pomoći i spašavanja iz Programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku 2009. g., s ciljem smanjenja broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama te ostvarivanja strateškog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006.-2010.g., od 10 poginulih na 100.000 stanovnika.

Vladi RH predlaže se osnivanje Povjerenstva za izradu organizacijskog, materijalno-tehničkog i financijskog prijedloga uspostave sveobuhvatnog i učinkovitog sustava hitne helikopterske medicinske pomoći (HEMS), sastavljenog od predstavnika tijela državne uprave te službi, organizacija i institucija civilnog društva. U izradi prijedloga organiziranja, djelovanja i financiranja HEMS-a potrebno je iskoristiti potencijale HAK-a i iskustva europskih autoklubova (ADAC, OAMTC, ANBW...), odnosno zemalja EU. Do početka slijedeće turističke sezone potrebno je uspostaviti pilot projekt sustava HEMS za područje srednje Dalmacije.

 

predsjednik udruge Sigurnost u prometu, Boris Šprem, dipl. iur.

 

Udruga Sigurnost u prometu iz Zagreba organizirala je 16.3.2010.g. okrugli stol radi žurnog zbrinjavanje ozlijeđenih u prometnim nesrećama. Na organiziranje rasprave o HEMS sustavu (Helicopter Emergency Medical Service) u RH, motivira činjenica da su u Hrvatskoj od 2003.-2009.g. u cestovnom prometu poginule 4351 osobe od kojih je 336 (8,4 %) osoba preminulo tijekom prijevoza u medicinsku ustanovu, a 1359 (31,2 %) tijekom 30 dana od stradavanja u prometnoj nesreći. Visoka stopa smrtnosti u fazi zbrinjavanja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, uvjetovana je i  nedovoljno kvalitetnim i efikasnim načinom zbrinjavanja u adekvatnu medicinsku ustanovu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i pozitivnim iskustvima većine zemalja EU, kontinuiranim djelovanjem integralnog sustava HEMS, koji omogućuje hospitalizaciju teških pacijenata u roku jednog sata  (zlatni sat), smrtnost se smanjuje za oko 30 %, što bi u našoj situaciji rezultiralo spašavanjem  400 života, u promatranom sedmogodišnjem razdoblju.

Posljednjih godina često se raspravlja o potrebi uspostave sustava HEMS u Hrvatskoj, što je rezultiralo i utvrđivanjem obveze nadležnih ministarstava i organizacija  za izradu programa razvoja helikopterske službe hitne medicinske pomoći u okviru Programa provedbenih aktivnosti za turističku g. 2009. Ministarstva turizma, koji je prihvatila i Vlada RH. Na žalost, do realizacije još nije došlo; već se bez prethodnog utvrđivanja načina organiziranja, financiranja i djelovanja HEMS-a, pristupilo javnoj nabavi helikoptera.

 

Desetljeće akcije sigurnosti na cestama

UJEDINJENI NARODI PROGLASILI DESETLJEĆE AKCIJE CESTOVNE SIGURNOSTI

 

Generalna Skupština Ujedinjenih naroda 2.3.2010.g. usvojila je Rezoluciju kojom razdoblje 2011.-2020. g. proglašava Desetljećem akcije cestovne sigurnosti. Rezolucija je usvojena nakon višegodišnjih brojnih aktivnosti Svjetske automobilističke organizacije (FIA), Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, nacionalnih auto-klubova, te nevladinih organizacija koje se zalažu za sigurnost u prometu.

Svake godine u svijetu u cestovnom prometu pogine 1,3 milijuna ljudi, a očekuje se dramatično povećanje brojki zadrže li se postojeći negativni trendovi. Procjene govore da značajna koordinirana aktivnost u cestovnom prometu u svijetu ima potencijal spašavanja 5 milijuna života tijekom 10 godina i prevencije još 50 milijuna ozljeda. Uspjeh će se u sljedećih 10 godina mjeriti samo spašenim životima.

Naša Udruga pozdravlja ovu odluku Ujedinjenih naroda, te je doživljava i kao svoj uspjeh, jer je za to dala svoj doprinos aktivnim učešćem predstavnice na Globalnom susretu nevladinih organizacija koje zagovaraju sigurnost u prometu, svibnja 2009.g. u Briselu.

Rezolucija opisuje stradavanje u prometu kao „veliki javno zdravstveni problem koji može utjecati na održivi razvoj zemalja i usporiti napredak u ostvarivanju Milenijskih ciljeva“. Rezolucija zahtijeva od UN-a pripremanje plana aktivnosti za "Desetljeće akcije" te poziva države članice na implementiranje aktivnosti za povećanje cestovne sigurnosti, posebice u području upravljanja cestovnom sigurnošću, cestovnoj infrastrukturi, sigurnosti vozila i ponašanju cestovnih korisnika. Pozvane su odrediti svoje nacionalne ciljeve za smanjivanje žrtava na prometnicama, koje bi bile ostvarive do kraja sljedećeg desetljeća i u skladu s planom Desetljeća akcije cestovne sigurnosti.

FIA je prema rezoluciji, obvezna na aktivnu ulogu u provedbi plana desetljeća kroz akcije na međunarodnoj i nacionalnoj razini u svojim klubovima članovima.

Odluka UN predstavlja snažnu podršku radu svih autoklubova, FIA-e i drugih nevladinih organizacija koje su dugo pozivale na akciju i poduzimanje mjera s kojima bi se povećala cestovna sigurnost. Time se daje priznanje kampanji „Make Roads Safe“ koju je HAK u Hrvatskoj provodio pod nazivom „Učinimo ceste sigurnima“.

Povijesna odluka UN-a očekivana je nakon prve Globalne ministarske konferencije za cestovnu sigurnost održane u studenom 2009.g. u Moskvi i tada donesene "Moskovske deklaracije" koja podržava osnivanje globalnog državnog okvira za cestovnu sigurnost.

na istarskim cestama i sudovima mrtvih sve više, kazne uglavnom blage

2009.g. su u Hrvatskoj u prometnim nesrećama život izgubile 544 osobe, što je u odnosu na 2008. g. 17,8 % manje poginulih. No, u Istri je došlo do porasta broja žrtava - poginulo je 36 osoba, što je četiri više nego godinu ranije. U nepuna dva mjeseca 2010. g. na istarskim cestama već su poginule četiri osobe, a od 2005. do danas na Poluotoku je zbog prometnih nesreća preminulo ukupno 197 osoba.
Unatoč ovoj crnoj statistici, suci u Istri su u istom razdoblju, dakle od početka 2005. do kraja 2009. g., zatvorom kaznili svega 20 vozača, a često su kazne izrečene na samom rubu ili čak ispod zakonskog minimuma. Naime, prema podacima svih općinskih sudova u Istri, u čak 8 slučajeva koji su zaprimljeni u ovom razdoblju suci su odlučili da vozači, iako su nedvojbeno krivi za prometnu nesreću u kojoj je netko poginuo, ne moraju provesti ni jedan dan u zatvoru.
Za tri vozača suci su izrekli uvjetne kazne, a za pet je zatvorska kazna od šest mjeseci zamijenjena radom za opće dobro. Najblaži su bili suci u Puli, gdje su čak četiri vozača odgovorna za nečiju smrt kažnjena tek društveno korisnim radom na slobodi, a jednom je sudac odredio uvjetnu kaznu. Prema podacima pulskog Općinskog državnog odvjetništva, koje sadržava sve presude donesene od 2006. do 2009., dakle i one predmete koji su zaprimljeni prijašnjih godina, pulski je sud za čak šest vozača odredio uvjetnu kaznu, odnosno od ukupno 28 presuda samo su 22 bile zatvorske. Zabrinjavajući je podatak da ni u jednom slučaju nije izrečena zabrana upravljanja vozilom za ove okrivljenike.
Najveći broj vozača koji su skrivili nečiju smrt provest će iza rešetaka godinu dana. Jednogodišnja kazna zatvora izrečena je za šest vozača na sudu u Puli, za jednog na sudu u Rovinju te za dva u Pazinu. Nešto veća kazna za smrt na cesti - godinu i tri mjeseca - presuđena je vozaču na sudu u Puli, jedan je kažnjen s godinu i pol dana na sudu u Pazinu, a dva vozača dobila su po dvije godine, i to od sudaca u Pazinu i Rovinju.
Najstrože kazne - u visini četiri i pol godine te četiri godine zatvora - odredio je Općinski sud u Pazinu, koji je u najvećem broju slučaja, za pet vozača, propisao i zabranu upravljanja vozilom. U istom su razdoblju tri vozača oslobođena krivnje na sudovima u Puli, Pazinu i Rovinju, a pet je postupaka obustavljeno jer je okrivljenik umro ili je proglašen raspravno nesposobnim, dok je jedna optužba odbijena. Neke od ovih presuda nisu još pravomoćne.
Iako je zakonodavac predvidio zatvorsku kaznu do 10 godina za vozača koji je skrivio smrt te je odgovoran za prometnu nesreću, takva kazna još nikada nije izrečena ni na jednom sudu u Hrvatskoj. Da je blaga sudska praksa prisutna u čitavoj zemlji, svjedoči i činjenica da u oko 62 % slučajeva suci izriču kazne zatvora u rasponu od godinu do dvije, a nerijetko se propisuje samo uvjetna kazna.
Udruga obitelji osoba stradalih u prometu ogorčena je sudskom praksom, koja uvjetne kazne daje i onim vozačima koji su skrivili nečiju smrt ili trajni invaliditet.

(Maša JERIN, Glas Istre)

vozački ispit za osobe s invaliditetom

PROJEKT "INVALID PLUS"

 

Osobama s invaliditetom iz Istre napokon je omogućeno polaganje vozačkog ispita na prilagođenom automobilu i u posebnoj učionici zbog čega je 25.1.2010. ispred takve učionice u sklopu objekta pulskog Auto-kluba održana svečanost, kojoj su prisustvovali i predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, istaknula je da se ovom akcijom šalje poruka invalidima da nisu izostavljeni te da nije uvijek sve u profitu. Slično misle Aleksandar Pavlović, predsjednik pulskog Društva osoba s tjelesnim invaliditetom te Davor Komar, predsjednik Udruge distrofičara Istre, koji Denisa Pelozu, direktora autoškole Auto SL 91 smatraju najzaslužnijim za uspjeh ovog projekta. Projekt se provodi pod radnim nazivom "Invalid plus", uz suradnju autoškole Auto SL 91 i Autokluba Pula-Rovinj. Peloza je rekao da obuka za upravljanje automobilom za osobe s invaliditetom košta 6.280 kuna s uključenim PDV-om. Radi se o pozitivnoj diskriminaciji. U suprotnom bi cijena bila veća od deset tisuća kuna, a to je za osobu s invaliditetom u ovo vrijeme previše, tvrdi Peloza, koji se nada pomoći Grada i Županije. Ako se vožnji uči pet invalidnih osoba godišnje, izdvojiti za njih 30 tisuća kuna i nije puno. Za Grad ili Županiju to je prava sitnica, a tom sitnicom ste osobi s invaliditetom osigurali mobilnost, što u konačnici i nije mala stvar.

(Glas Istre)

sud "ubija" drugi put

Novi list, 25.1.2010.

Spora sudska praksa tolerira vozače odgovorne za smrt na cesti

Sud 'ubija' drugi put i baca u očaj obitelji žrtava

Mnoge obitelji poginulih u prometu nisu na sudovima pronašle pravdu. Lidija Orlić u prometnoj nesreći izgubila je sina Duška, a zatim i supruga koji je, shrvan od boli zbog postupanja sudstva, počinio samoubojstvo

 

Sa svakim novim suđenjem ponavlja se bol

Često osoba koja je skrivila prometnu nesreću sa smrtnim ishodom ubrzo sjeda za volan i postaje normalni sudionik u prometu, što je, prema mišljenju mnogih iz policije s kojima smo neslužbeno razgovarali, velika greška te bi po njihovom mišljenju takav vozač trebao ostati u pritvoru do početka suđenja. U sudskim krugovima kažu, pak, da presuda ovisi o brojnim »detaljima«, kao što je, primjerice, prijašnja osuđivanost, općenita sklonost kaznenim djelima, godine starosti, brzina, alkohol, itd. Sama suđenja ponekad počnu tek za nekoliko godina od prometne nesreće, a nakon izricanja nepravomoćne presude obično slijedi žalba, što rješava Županijski sud, koji može slučaj vratiti na početak. U najbolju ruku, slučaj se riješi nekoliko godina nakon samog događaja, a cijelo to vrijeme obitelji žrtava prisiljene su slušati detalje nesreće u kojoj im je draga osoba poginula.

 

Suci toleriraju do jednog promila alkohola u krvi

Zakon razlikuje prometnu nesreću iz nehaja, za koju se kazna kreće u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora, te nesreću sa smrtnim ishodom izazvanu s namjerom za koju je minimalna kazna tri, a maksimalna deset godina. Pod namjerom se podrazumijeva da je vozač svjesno ugrožavao sigurnost u prometu vozeći u alkoholiziranom stanju ili prebrzo. Međutim, nije dovoljno da je vozač pio ili vozio brže pa da automatski bude optužen za teži oblik nesreće. U praksi suci toleriraju do jednog promila alkohola u krvi, a i brzina mora biti mnogo veća od dozvoljene da se vozača tereti za kaznu zatvorom od tri godine na više. Većinom su vozači koji su skrivili nečiju smrt optuženi za prometnu iz nehaja, posebice ako su mladi i ako priznaju krivnju, a što im u startu smanjuje visinu kazne. K tome suci kod presude izriču sankcije blizu ili čak ispod zakonskog minimuma.

 

Iako je zakonodavac predvidio zatvorsku kaznu do deset godina za vozača koji je skrivio smrt te je odgovoran za prometnu nesreću jer je, primjerice, vozio iznad dozvoljene brzine, pod utjecajem alkohola ili kršeći prometne propise, u Hrvatskoj do sada ni u jednom slučaju nije dosuđena maksimalna kazna.

Istovremeno je upravo naša država s oko 650 poginulih godišnje visoko rangirana po broju žrtava u prometu. Bez obzira na ove porazne činjenice, suci vozačima propisuju toliko niske kazne, na rubu, a često i ispod zakonskog minimuma, da presude više sliče na oprost nego na kaznu.U najvećem broju slučajeva, u oko 62 posto, suci izriču kazne zatvora u rasponu od godinu do dvije, a nerijetko se propisuje samo uvjetna kazna pa vozač koji je skrivio smrt neće provesti ni jedan dan u zatvoru. Iako zvuči nevjerojatno, postoje i slučajevi u kojima se čak ni ne pokreće prijava protiv vozača koji je skrivio smrt osobe, pa obiteljima poginulog ne preostaje drugo nego da sami podignu optužnicu te na vlastiti trošak traže pravdu.

 

Upravo se to dogodilo obitelji Orlić. Prvog svibnja 2005. godine 20-godišnji mladić Duško Orlić vraćao se motorom iz Pule Vodnjanskom cestom kada je na njega oko 20.30 sati naletio automobil koji je pretjecao kolonu. Udarac je bio toliko snažan da je nesretni mladić podlijegao ozljedama na putu do bolnice. Protiv vozača, pulskog liječnika M. J., nije podignuta optužnica s opravdanjem da prometnog prekršaja nije bilo jer motor navodno nije imao upaljena svjetla pa ga vozač nije mogao vidjeti. Stoga je umjesto Državnog odvjetništva, obitelj pokrenula kazneni progon. Tragedija koja je pogodila obitelj Orlić time nije bila gotova. Žrtvin otac Davor početkom studenog prošle godine oduzeo si je život ostavivši za sobom ženu Lidiju i starijeg sina Davora. Shrvan od boli više nije mogao podnijeti postupanje sudstva, koje ni nakon gotovo pet godina slučaj njihova sina nije priveo kraju. Do danas se izmijenilo čak pet sudaca, odgođena su tri ročišta, a čitavu prošlu godinu nije održana niti jedna rasprava, što je psihički dotuklo oca Davora. Bili smo u šoku, u prvih mjesec dana nakon prometne nesreće nismo shvaćali što nam se događa. Umrlo nam je dijete, trebamo ga pokopati, a istovremeno moramo biti toliko prisebni da pokrenemo tužbu jer u protivnom gubimo pravo da krivac odgovara za smrt našeg sina, kaže nam Lidija Orlić. Dodaje da je nemoguće prihvatiti da ti je umrlo dijete, a da nitko za to nije kriv. Da bi najzad utvrdila istinu, obitelj Orlić je od suda u nekoliko navrata tražila rekonstrukciju događaja, ali ona do danas nije obavljena.

 

Već pet godina otac Enver i majka Fatima Slomić iz Pule čekaju da sud donese presudu protiv osobe koja je vozeći 132 kilometara na sat na Šijanskoj cesti, gdje je ograničenje 60, te s 0,97 promila alkohola u krvi, ubila njihovog sina suvozača Miralema, a s njim je poginuo i njegov prijatelj Denis Mujanović. Iako je u nekoliko vještačenja nedvosmisleno utvrđena krivnja vozača A. S., predmet se i dalje vuče na sudu, a optuženik u međuvremenu i dalje vozi. Miralem je stradao 30. siječnja 2005. godine, veli otac Enver dok nam pokazuje sliku svog sina koji bi danas imao 31 godinu. I na slučaju prometne nesreće gdje je stradalo njihovo dijete promijenilo se čak četvero sudaca, mnoge su rasprave odgođene bez obrazloženja.

Tijekom svih ovih godina imali smo možda tri rasprave, ili se odgađaju, ili se netko ne pojavi, ili nije došao vještak. Svaki put kad dođe novi sudac prođe barem godina dana dok se ne uvede u predmet. Prvo je u Puli bilo vještačenje, pa su tražili vještaka iz Rijeke koji je potvrdio nalaz, pa su iz Zagreba htjeli vještaka… Sve je dokazano, da je moj sin bio suvozač i da je poginuo na licu mjesta, dok mu je prijatelj stradao u kolima hitne na putu do bolnice, govori Slomić. Dodaje da je u njegovom slučaju policija odradila svoje, kao i vještaci, ali da je sudstvo zakazalo. Smrt njegova sina ostaje otvorena živa rana po kojoj se stalno iznova kopa. Bojim se noći jer kada dođe onda ne mogu spavati, dolaze mi svakakve misli. Kako je moguće da kad Thompson tuži Grad Pulu, sud za mjesec dana riješi slučaj, a meni je sin mrtav već pet godina, a oni ništa, veli Enver suznih očiju gledajući sliku svoga sina.

 

Kako se osjećaju roditelji koji nakon godina provedenih u bolnom iščekivanju na kraju dočekaju presudu po kojoj vozač koji je vozio brže od dozvoljenog i ubio njihovo dijete dok je prelazilo cestu na pješačkom prijelazu neće trebati ni jedan dan odležati u zatvoru? Upravo je takvu presudu prije dva mjeseca izrekao Županijski sud u Zagrebu u slučaju Jasmine Čelice iz Medulina. Na nju je 16. lipnja 2007. godine dok je odlazila na posao prelazeći pješačkim prijelazom u Zvonimirovoj u Zagrebu u punoj brzini naletio Marko Leko, tada 22-godišnji student koji je vozio »jeep cherokee«. Premda je vozaču u potpunosti dokazana krivica te prvo dobiva godinu dana zatvora, nakon žalbe sudsko vijeće s predsjedavajućom sutkinjom Lepom Singer kaznu preinačuje u uvjetnu iako je imalo zakonsku mogućnost odrediti kaznu u visini do pet godina zatvora, a Državno odvjetništvo je tražilo minimalno tri.

Kad sam čuo presudu, prvih mjesec dana nisam imao snage ni izaći iz kuće! Mnogi su vozači platili i plaćaju novčane kazne za razne prekršaje jer nisu imali pojas ili kacigu. Mnogi su otišli i na par dana u zatvor iako nikom nisu oduzeli život. Ubojica moje kćerke nijedan dan neće provesti u zatvoru i neće platiti ni jednu kunu kazne, veli otac Jasmine Nebojša Čelica, koji se nakon tragedije povezao s drugim obiteljima žrtava te osnovao Udrugu obitelji osoba stradalih u prometu. Vozač Marko, sin imućnog poduzetnika Josipa Leke, prethodno je u samo godinu dana imao čak pet prometnih prekršaja. Nakon policijskog očevida ubojici je omogućeno da se sam odveze svojim vozilom, kao da se ništa nije dogodilo. Na mjestu na kojem je usmrtio Jasminu, stoji znak ograničenja brzine na 40 kilometara na sat, a vještaci su dokazali da je njegova brzina bila minimalno 57, napominje otac Jasmine.

 

Često objašnjenje sudaca da se prometna nesreća svakome može dogoditi, što se uzima kao opravdanje za blage kazne, Čelica smatra neprimjerenim i neprihvatljivim i za obitelj žrtava i za društvo. Time se šalje kriva poruka da je ubiti nekoga na cesti normalno i prirodno te da nitko ne mora za to ni odgovarati, kaže Čelica. Kao roditelji nemaju se pravo ni žaliti na skandaloznu presudu županijskog suda. Pravo žalbe nema čak ni Državno odvjetništvo koje zastupa žrtvu, već samo vozač koji je skrivio smrt njihova djeteta. No, Čelica na kraju poručuje: Nikada neću dozvoliti da moje dijete postane samo još jedan zaboravljeni slučaj.

 

Maša JERIN

 

vijesti

18.12.2009. BUJE

Uspješno je završen ciklus interaktivnih radionica u Srednjoj strukovnoj školi Buzet, u organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, a uz financiranje Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva  Pula. Diplome je dobilo 28 učenika.

 

15.12.2009. ZAGREB, HAK

Predstavnici Udruge prisustvovali su objavi rezultata „EPCA“ za 2009., testiranja 310 pješačkih prijelaza u 31 europskom gradu, od kojih su u Hrvatskoj testirani gradovi Zagreb i Dubrovnik. Više na web stranici HAK-a

 

15.12.2009. ZAGREB, hotel  „ANTUNOVIĆ“

Žiri Zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva proglasio je dobitnika prestižne titule HR AUTO 2010.g. „ZLATNI VOLAN“ i dodijelio 15 pojedinačnih  priznanja. Tom prigodom Udruzi obitelji osoba stradalih u prometu dodijeljeno je posebno priznanje na sigurnost u prometu.

 

08.12.02009. PULA

U organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu u Medicinskoj školi završen je ciklus radionica „Sekunda koja mijenja život“. Radionice ja financirao Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Pule. Diplome je dobilo 28 učenika. 

 

03.12.2009. hotel Sheraton Zagreb

Automobilskim novinarom godine u izboru Hrvatske automobilske udruge jučer je proglašen Edi Prodan iz Novog lista Rijeka. Uredniku priloga “Auto, moto, yacht“ i autoru brojnih tekstova u kojima već godinama donosi aktualnosti sa svjetske i domaće automobilske scene, godišnju je nagradu i Zlatnu plaketu dodijelio stručni žiri Udruge, sastavljen od stručnjaka i znanstvenika iz specijalističkih područja automobilske tehnologije i cestovnog prometa. Prodan je istaknuo da mu je to veliko priznanje za dosadašnji rad. Kao i svakom drugom novinaru, prvenstveno mu je drago da se njegovi tekstovi čitaju, a drago mu je što je za te svoje tekstove dobio i  priznanje, posebice što u žiriju sjede ugledna imena koja su pretežno izvan automobilske industrije, uglavnom sveučilišni profesori i stručnjaci HAK-a.

Stručni žiri Hrvatske automobilske udruge dodijelio je titulu „Hrvatski automobil 2010.g. Wolkswagenovom Polu, kao i nagradu Zlatni kotač. Zlatnom plaketom za sigurnost u prometu nagrađen je i Nebojša Čelica, predsjednik pulske udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, a za odnose sa javnošću Jasna Stilinović iz GM Southeast Europe.

 

01.12.2009. PULA hotel  „HISTRIA“

Predstavnici udruge Obitelji osoba stradalih u prometu prisustvovali su radionici programa cjeloživotnog učenja COMENIUS, namijenjenog ustanovama i pojedincima u sektoru predškolskog odgoja, osnovnog i općeg obrazovanja. Radionice je organizirala Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Više na web stranici agencije:  www.mobilnost.hr

 

01.12.2009. ZAGREB

U palači Hrvatske akademije zanosnosti i umjetnosti  održan je znanstveni skup - Medicinski, tehnički i pravni aspekti sigurnosti prometa. Skup pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora organizira Znanstveno vijeće za promet Akademije, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba i Institutom prometa i veza. Tom je prigodom izdan bilten koji sadrži podatke vezane za promet u RH za posljednjih 15 g.  Skupu su prisustvovali i članovi Udruge iz Zagreba.

 

01.12.2009. HAK Zagreb 

U organizaciji Hrvatskog auto-kluba i Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, održan je stručni skup o  problematici osoba s invaliditetom u prometu. Skupu su prisustvovali predstavnici Udruge obitelji osoba stradalih u prometu - Zagreb. Više na web stranici HAK-a.

 

Prva Un-ova globalna ministarska konferencija o cestovnoj sigurnosti

Zastrašujuće brojke  stavile cestovnu sigurnost na dnevni red UN-a

Predstavnici HAK-a sudjelovali su u radu I. globalne ministarske konferencije o cestovnoj sigurnosti održane u Moskvi 19-20.11.2009., na kojoj je odobrena Moskovska deklaracija, koja poziva na „Desetljeće akcije za cestovnu sigurnost“.

U radu konferencije sudjelovalo je više od 1.000 sudionika zainteresiranih za cestovnu sigurnost, predstavnici međunarodnih, regionalnih i nacionalnih vladinih i nevladinih organizacija više od 120 zemalja. Broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu približava se brojci od 1,3 milijuna godišnje, te je veći razlog smrtnosti u zemljama u razvoju od malarije ili AIDS-a. Broj ozlijeđenih je 40 puta veći, što uzrokuje štete više od 500 milijardi dolara godišnje. Na kraju konferencije, čije je održavanje prihvatila Generalna skupština UN-a, 70 ministara koji su u njoj sudjelovali odobrili su zajednički dokument – Moskovsku deklaraciju i dogovorili održavanje slijedeće ministarske konferencije za pet godina, radi praćenja napretka. Konferencijom je prvi put pokrenuta koordinirana i usmjerena međunarodna aktivnost na području cestovne sigurnosti. Očekuje se kako će Generalna skupština UN-a usvojiti deklaraciju na jednom od sljedećih zasjedanja. Predsjednik Ruske federacije Dimitrij Medvedev naglasio je opasnost od globalne krize cestovnog stradavanja. Pozvavši na razinu međunarodnog angažmana koji je prisutan u rješavanju drugih globalnih problema, Medvedev je podržao „Desetljeće akcije za cestovnu sigurnost“, prijedlog kampanje „Učinimo ceste sigurnima“. Cestovna sigurnost jedan je od najozbiljnijih problema međunarodnog razvoja, koji traži neposrednu akciju. Lord George Robertson, predsjednik kampanje Učinimo ceste sigurnima i predsjednik Komisije za globalnu cestovnu sigurnost rekao je kako razmjeri krize nisu prepoznati jer kad bi se u svijetu rušilo 10 zrakoplova danas, sutra, prekosutra i svakog sljedećeg dana – sigurno bi uslijedila reakcija, dodavši: realnost iza brojki shvatit ćemo zamislimo li svoje sedmogodišnje dijete koje svakodnevno putuje u školu prelazeći preko brze ceste sa šest traka.

Ambasadorica kampanje Učinimo aute sigurnima, glumica Michelle Yeoh pozvala je okupljene na borbu protiv smrtonosne epidemije koja tiho ubija u svim zemljama svijeta. Međunarodna zajednica i donatori većinom ignoriraju problem, a angažman organizacija poput WHO, Svjetske banke, regionalnih komisija UN-a ili Svjetske automobilističke organizacije FIA-e na povećanju cestovne sigurnosti je nedostatan. Efikasnije javne politike i praktična rješenja neophodna su za zaustavljanje globalnog rasta broja stradalih u cestovnom prometu, u protivnom do 2030.g. bit će 2,4 milijuna poginulih godišnje u prometu u svijetu – čulo se na Konferenciji.

 

Više informacija o konferenciji na: www.1300000.net/  i  //www.fiafoundation.org/

 

skupština udruge

27.11.2009. u Puli u prostorijama bivše vojarne Rojc održana je redovna Skupština udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, na kojoj je podnesen izvještaj o dosadašnjem radu, financijskom poslovanju te program za 2010.g.
Zbog bolesti dosadašnja predsjednica Udruge Teodora Beletić, dala je ostavku na svoju funkciju, a za novog predsjednika izabran je g. Nebojša Čelica, dok je za dopredsjednicu Udruge i člana Upravnog odbora izabrana gđa Anita Merlić.

U nastavku je članak iz Glasa Istre -

vijesti

26.-27.11.2009. u hotelu Histria u Puli, u organizaciji udruge Via Vita i Građevinskog fakulteta Zagreb, organiziran je dvodnevni skup na temu "Sigurnost u cestovnom prometu". Skupu su prisustvovali predstavnici cestara, projektanata i proizvođača opreme za signalizaciju iz cijele RH, a prezentirane su aktivnosti za sigurnost u cestovnom prometu grada Zagreba, Osijeka, Splita, Zadra i Pule. Skupu su prisustvovali predstavnici Udruge, iznijeli su svoje prijedloge za poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu i smanjenje teških prometnih nesreća.


 

24.11.2009. u Ekonomskoj školi Pula uspješno je završen treći ciklus interaktivnih radionica projekta Auto-kluba Rijeka "Sekunda koja mijenja život". Polaznicima radionica iz IVa, IVb i IVc  razreda, Udruga Obitelji osoba stradalih u prometu podijelila je diplome. Prvi put u Puli polaznici su pozvani na daljnju suradnju s Udrugom na području prometne problematike, koja će trajati kroz duže vrijeme.

 

24.11.2009  u prostorijama pulske Prometne policije održana je akcija prometne preventive za najmlađe, djecu iz vrtića  "Gregovica". Djeci su prikazani crtani filmovi vezani za promet, naučili su kako se prelazi preko pješačkog prijelaza na semaforu, razgledali su postaju Prometne policije Pula, upoznali se s opremom interventne postrojbe, "maricom" za prijevoz prekršitelja, policijskim automobilom i motorom. Događanju su prisustvovali predstavnici naše Udruge, upoznali su se s programom i djelovanjem policije u edukaciji pulskih vrtića.

Dječja autosjedalica - uvijek i bez iznimke!

 

BUZET - Autosjedalica – uvijek i bez iznimke, moto je akcije održane 22.11.2009. ispred Dječjeg vrtića “Grdelin”, tijekom koje su u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova – Prometne policije i udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, članovi pulskih RODA prezentirali pravilnu uporabu autosjedalica za djecu različitog uzrasta. Akcija je pobudila interes mladih buzetskih obitelji koje su iskoristile priliku za besplatnu kontrolu ispravnosti dječjih autosjedalica, te pokazali da vode računa o sigurnosti djece u prometu.

Ne idemo nikamo na put bez autosjedalica i ako nismo vezani, kažu supružnici Aleks i Leda Frantal koji su na prezentaciju stigli sa svoje četvero djece - Kevinom (7), Valentinom (4), Leonardom (3) i Vitom (1). Mlada i brojna obitelj zadovoljna je što je dobila mogućnost provjeriti ispravnost autosjedalica. Članice Udruge RODA dijelile su jučer promotivne materijale

za ispravno korištenje autosjedalica, članovi udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, materijale o projektu “Novi pristup sigurnosti u prometu”, a Prometna policija letke s izvadcima iz Zakona o sigurnosti cestovnog prometa koji se odnose na prijevoz djece u osobnim vozilima i autobusima. U sklopu akcije, pripadnici prometne policije će u ovom i idućem tjednu pojačano kontrolirati korištenje dječjih autosjedalica u vozilima.

Dosadašnja iskustva govore da većina roditelja koristi autosjedalice, no ima još uvijek onih koji ne poštuju propise. Do sada smo prvenstveno išli preventivno, no ukoliko se nastave takvi prekršaji, primjenjivat će se kazne koje iznose 500 kuna za prijevoz djece u vozilima bez odgovarajućih sjedalica, kaže policijski službenik za sigurnost i preventivu u cestovnom prometu Boris Bahunek.

(G.Č.Š. Glas istre)

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa

Udruga je ove godine obilježila Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa, 14.11.2009. u Zagrebu na groblju Mirogoj (kod Križa), u Rijeci na groblju Kozala, te u Koprivnici, Županji i Omišu, a u Puli ispod pulske Arene, na parkiralištu Karolina - paljenjem 664 svijeće, što je broj osoba poginulih u prometu u 2008.g. u Hrvatskoj, te uz zvuk sirena policijskog, vatrogasnog i vozila Hitne pomoći.

U spomen na sve poginule, svijeće su zapalili obitelji i prijatelji stradalih, predstavnici Udruge, pripadnici Prometne policije, vatrogasci, djelatnici Hitne medicinske pomoći, moto-klub Twin Horn, pulski biciklisti, djelatnici Pulaparkinga i Auto-kluba Pula-Rovinj.

Dopredsjednik Udruge Nebojša Čelica istaknuo je kako se Hrvatska u 2008. g. sa 664 smrtno stradale osobe u prometu popela na sam vrh crne liste u Europi.

Obilježavanjem ovog dana želimo dodatno senzibilizirati javnost, ali i sve sudionike prometa, te im ukazati na neprihvatljivost crne statistike. Ne možemo prihvatiti ni činjenicu da su žrtve većinom najslabiji sudionici u prometu - pješaci, motociklisti i biciklisti. U godini iza nas poginulo 136 pješaka, 127 motorista i 48 biciklista. Ove svijeće poruka su svima da se zamisle. Danas se pale za one kojih više nema, a već sutra mogu za nas.

Svijeću u spomen na poginule u prometu, ali i kao zahvala za 'drugu priliku', zapalio je i 25-godišnji Puljanin koji je prije 4 godine jedva preživio tešku prometnu nesreću kad je u njegov motocikl udario automobil koji mu je oduzeo prednost.

Uz paljenje svijeća, na Karolini je inscenirano i mjesto prometne nesreće, a okupljeni su velikim pljeskom nagradili pulske vatrogasce koji su za ovu priliku izveli simulaciju spašavanja ozlijeđenih iz automobila. No, zvuk rezanja lima i pucanja stakla vidno je potresao okupljene, mahom roditelje, braću, sestre i prijatelje stradalih.

Kratki film snimljen na Karolini je na linku - http://www.youtube.com/watch?v=-ss7NQac3bg

Link na stranicu Svjetskog dana  -http://www.worlddayofremembrance.org/2009/europe/croatia-pula-a-nationwide

Poruku javnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana, predsjednice hrvatske Vlade, gđe. Jadranke Kosor možete vidjeti u nastavku -

Slijede fotografije koje je ustupio portal www.regionalexpress.hr -

Dalje - u nedjeljnem govoru na Trgu Svetog Petra papa Benedikt XVI govorio je i o Svjetskom danu -

U nastavku je i poruka udruge Obitelji osoba stradalih u prometu za Primorsko-goransku županiju, te izvještaj iz Omiša.

 

Peticiju "Učinimo ceste sigurnima" možete potpisati na web stranici - http://www.makeroadssafe.org/

pismo predsjednici vlade RH, gđi. Jadranki Kosor

Kao oni koji su u prometu izgubili svoje najmilije, a povodom Svjetskog dana sjećanja, te uviđajući da crni trend povećanja broja poginulih na našim cestama posljednjih pet godina ponovno raste (vidjeti prilog – Koliko košta ljudski život), pozivamo Vas da  svojim djelovanjem potaknete nastojanje smanjenja stradanja u prometu.

Smrtnost i ozljede u prometu epidemija su svjetskih razmjera, koja će se, kako predviđa Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), povećati tijekom slijedećeg desetljeća, ukoliko se ne poduzmu ozbiljni koraci. Stoga, pitanje sigurnosti u prometu i njegove posljedice doživljavaju veću pozornost svjetske javnosti nego dosad.

 

1)  Zbog duboke patnje i pomanjkanja potrebnog priznanja društva i vlada, nevladine organizacije žrtava prometa i srodne organizacije u Europi, povezane u Europsku federaciju žrtava prometa (FEVR), obilježavaju Dan sjećanja na žrtve prometa svake treće nedjelje u studenom.

Budući FEVR ima status savjetnika pri UN, to je dovelo do odluke da je UN usvojio taj dan kao Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa 2005.g., te pozvao na prepoznavanje tog Dana među svim državama članicama.

 

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa obilježit će se ove godine diljem svijeta 15.11., stoga Vas molimo da se i Republika Hrvatska priključi obilježavanju tog dana, tako da prepozna, prihvati i proglasi Svjetski dan sjećanja, kao nacionalni Dan sjećanja na žrtve prometa, te da bude jedna od prvih koja će dati formalno priznanje ovom važnom Danu sjećanja. Informirani smo da je Kongres SAD već priznao taj Dan, a detaljnije informacije o svim državama koje su već odgovorile na poziv UN, mogu se naći na službenoj web stranici www.wdor.org

 

2)  U Moskvi će se 19-20.11.2009. održati Prva svjetska ministarska konferencija za sigurnost u prometu, a domaćin ove povijesne konferencije bit će ruska Vlada. Vjerujući da ste i Vi dobili poziv njihovog Ministarstva vanjskih poslova, poslanog svim zemljama svijeta, te nadajući se da će i naša država imati svog predstavnika, molimo Vas da nas izvijestite koji će naši ministri sudjelovati na ovom bitnom globalnom događanju.

 

3)  U privitku šaljemo sažetak preporuka nevladinih udruga za – Desetljeće akcije za sigurnost u prometu (vidjeti prilog), sastavljenom na sastanku 70 nevladinih udruga za žrtve prometa i sigurnost u prometu, iz 40 zemalja, koji je održan pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svibnju 2009.g. u Briselu. Predsjednica naše Udruge, jedina iz RH, sudjelovala je tom događaju, prezentirajući rad Udruge (prezentacija je na web

stranici WHO:                                                                                                                  

 

http://www.who.int/roadsafety/nongovernmental_network/participants/

croatia_beletic_improvingservicesforvictims.ppt     

 

te pridonijela pisanju prijedloga koji će biti prezentirani u Moskvi i koji će, ako se prihvate, zasigurno pridonijeti poboljšanju sigurnosti u prometu. Molimo Vas da svojim autoritetom potaknete prihvaćanje te preporuke kao i pokretanje Nacionalne kampanje za povećanje sigurnosti u prometu, te usvajanje Novog pristupa sigurnosti u prometu RH, koji je osmislila naša Udruga.

 

4) Također Vas molimo da našoj javnosti pošaljete adekvatnu poruku za ovogodišnji Dan sjećanja na žrtve prometa, koja bi mogla biti objavljena u svim medijima u zemlji, te na međunarodnoj web stranici Svjetskog dana – www.wdor.org

 

Nadajući se da ćete prepoznati ozbiljnost ovog problema, jer sve češća stradavanja u prometu nisu «samo» obiteljska tragedija, već i ogroman ekonomski, demografski, javno zdravstveni, psihološki ... gubitak za cijelu zajednicu, zbog kojih naše društvo gubi neprocjenjive ljudske živote i zdravlje unesrećenih, ali i ogromna materijalna dobra, srdačno Vas pozdravljamo u ime žrtava prometa i zahvaljujemo na razumijevanju.

 

«Spasimo li jedan život, spasili smo cijeli svijet!»

 

Nastavak - apel nevladinih udruga za desetljeće akcije za sigurnost u prometu                                                                                                           

sekunda u puli i pazinu

3.11.2009.g. u Ekonomskoj školi u Puli počela je serija radionica Sekunda koja mijenja život. Vodi ih prof. Ljiljana Juričić, a financirane su od strane Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Pule.

9.11.2009.g. radionice počinju u pazinskom Kolegiju - Klasičnoj gimnaziji, što financijski prati Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Istarske županije.

11.11.2009.g. edukativne radionice započinju i u Medicinskoj školi u Puli.

vijesti

27.10.2009. u Buzetu u dvorani Narodnog doma u organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, udruga "Loptica" iz Rijeke izvela je kazališnu predstavu za djecu pod nazivom "Hakove prometne pustolovine".

Predstava je edukativno zabavnog karaktera, vezana za sigurnost u prometu. Tekst je renomiranog pisca Mladena Kušeca koji je smislio ideju nove suradnje, a scenografiju je osmislio Vjekoslav-Vojo Radoičić, priznati slikar, glazbu je skladao Olja Dešić, režiju potpisao Serđo Dlačić, redatelj Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Predstava je uvrštena u edukativni materijal Ministarstva prosvjete i sporta RH u obliku video-filma, a dobila je i službenu verifikaciju Ministarstva.

Predstavi su prisustvovali iz dječjeg vrtića "Grdelin" i prvašići  OŠ "Vazmoslav Gržalja" Buzet.

 

U cilju smanjivanja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama kao i boljeg razumijevanja uzroka nastanka nesreća Udruga je uspostavila suradnju sa Službom za tretmane Ministarstva pravosuđa, pri Upravi  za zatvorski sustav, na programu koji se provodi u Kaznionici u Lipovici - Popovača.

Svojim učešćem članovi Udruge pokušat će upoznati osuđenike za kaznena djela iz prometa na posljedice njihovih djela, po roditelje, članove obitelji, prijatelje i suradnike poginulih u prometu.

 

sekunda koja mijenja život, u buzetu

U organizaciji Udruge u Srednjoj školi Buzet 14.10.2009.g. počela je provedba projekta “Sekunda koja mijenja život”. Namijenjen je maturantima srednjih škola,  osmislio ga je Autoklub Rijeka te donirao Udruzi, dok njegovo provođenje financira Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva za Istru. Cilj je upozoriti mlade koji uskoro postaju vozači na opasnosti u prometu i pozvati ih na odgovornije ponašanje, izjavio je dopredsjednik udruge Nebojša Čelica. Projekt je do sada proveden u Puli, u Gimnaziji i Ekonomskoj školi, a prvom radionicom u Buzetu nastavlja se i njegova istarska turneja koja obuhvaća i Pazin, Buje te Labin. Uz Čelicu, u buzetskoj radionici sudjelovale su predstavnice riječkog autokluba Ivna Ćulum i Aleksandra Milanović. Srednjoškolci su uvodno ispunili anonimni anketni listić. Dosadašnji rezultati anketa provedenih u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji pokazuju da preko 30 % srednjoškolaca vozi automobil i prije nego što stekne vozačku dozvolu. Za srednjoškolce su organizirane radionice od 4 ciklusa po 2 nastavna sata. Prikazuje im se dokumentarni film sa stvarnim sudionicima prometnih nesreća, a u trećoj radionici sudjelovat će gosti iz Prometne policije, Vatrogasne jedinice te Hitne medicinske pomoći. Na prijedlog pulske Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, Buzet bi mogao postati prvi grad u Istri i Hrvatskoj koji bi, po uzoru na skandinavske zemlje imao četverogodišnji plan sigurnosti u prometu. Prije dva mjeseca predali smo gradonačelniku Valteru Flegu kompletnu metodologiju pristupa izradi tog plana, rekao je Čelica. Na pitanje kako su se odlučili predložiti da upravo Buzet postane pilot-projekt u Hrvatskoj, Čelica je odgovorio da u Buzetu imaju članove Udruge, ali i da su gradonačelnik i načelnici Policijske postaje te Javne vatrogasne postrojbe vrlo senzibilizirani za ovu problematiku.

 

G. Čalić Šverko, Glas Istre

sekcija za prometnu psihologiju

3.10.2009. u Rijeci na Filozofskom fakultetu, Odsjek za psihologiju, održan je 8. sastanak Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva.

dr Ivanka Živčić Bećirević predstavila je projekt Zaklade Sveučilišta u Rijeci i Studentskog savjetovališnog centra: Psihološke posljedice i intervencije nakon prometnih nesreća. Nakon prezentacije provedena je diskusija o ulozi psihologa, sustavu psihološke pomoći i iskustvima obitelji osoba stradalih u prometu. Sastanku su prisustvovali predstavnici Sekcije za prometnu psihologiju, Hrvatskog auto-kluba Zagreb, Hrvatskih auto-škola i udruge Obitelji osoba stradalih u prometu.
 

prijedlozi udruge za poboljšanje sigurnosti u prometu

1. Dugoročne mjere :

1.1. Donošenje potrebnih političkih odluka na državnoj razini o usvajanju novog cjelovitog pristupa sigurnosti u prometu na svim razinama, nosilac kojeg bi bilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uz suodgovornost ostalih nadležnih ministarstava (unutrašnjih poslova, pravosuđa, znanosti, zdravstva i socijalne skrbi).

1.2. Usvajanje dugoročne nacionalne Vizije „0“, te ciljeva zasnovanih na realnim procjenama, s naglaskom na prevenciji i edukaciji.

1.3. Osnivanje državne agencije koja bi:

- pomagala u organizaciji i koordinaciji rada na svim razinama,

- organizirala edukacijske, informativne i marketinške aktivnosti,

- bavila se savjetodavnom djelatnošću.

1.4. Određivanje nositelja odgovornosti i aktivnosti u ovoj oblasti na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, s konkretnim zaduženjima i mandatima, te obvezno osnivanje/aktiviranje Nacionalnog, te županijskih i lokalnih savjeta/centara za sigurnost u prometu.

1.5. Usvajanje zakonske obveze izrade, praćenja i revizije nacionalnog, županijskih i lokalnih planova sigurnosti u prometu.       

1.6. Usklađivanje, dopuna i izmjena postojećih zakonskih i podzakonskih akata vezanih za sigurnost u cestovnom prometu, te brže procesuiranje i izmjena postojeće sudske prakse.

1.7. Uspostavljanje Nacionalnog  registra prometnih nesreća s poginulima i ozlijeđenima,  kao analitičke osnove za određivanje politike i pravaca djelovanja.

1.8. Donošenje odluka i programa obvezne edukacije o sigurnosti u prometu za sve odgojno-obrazovne ustanove, obrazovanje adekvatnih kadrova i osiguranje sredstava za rad u tom području, uz poboljšanje rada u auto-školama.

1.9. Pokretanje osmišljene sveobuhvatne i dugoročne nacionalne kampanje (po uzoru na kampanju protiv ovisnosti i nasilja nad ženama):

- uključivanjem svih medija,

- uključivanjem najšire javnosti.

1.10. Veće uključivanje znanosti (psihologa, pedagoga, psihijatara – psihoterapeuta, sociologa, filozofa …).

1.11. Uspostava registra materijalnih gubitaka RH kao posljedica prometnih nesreća (materijalne štete na vozilima, prometnicama, intervencija hitne pomoći, vatrogasaca, liječenje, posljedice invalidnosti ...)

  

2. Srednjoročne mjere :

2.1. Analiza  postojećeg Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu 2006.-2010.g., te izrada prijedloga i dopuna za njegovu reviziju. Dopuna radne skupine (Nacionalnog savjeta) s predstavnicima nevladinih udruga te predstavnicima Sekcije za prometnu psihologiju  i drugima.

2.2. Decentralizacija sredstava iz Nacionalnog programa na županijski nivo.

2.3. Definiranje uloge i zadaća lokalne zajednice županija, gradova i općina u poslovima sigurnosti cestovnog prometa.

2.4. Na lokalnim razinama razrada modela suradnje medija, svih odgovornih za sigurnost u  cestovnom prometu, te učesnika.

2.5. Analiza stanja sigurnosti u prometu u odnosu na postojeću prostorno-plansku situaciju (odnos prometnica - javnih  i drugih objekata – sigurnost djece).

2.6. Osmisliti programe edukacije budućih edukatora (učitelja, odgajatelja i roditelja).

2.7. Izrada edukacijskih priručnika za radnike u sustavu predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, s ciljem promicanja i povećanja prometne kulture.

2.8. Uvođenje samostalnog predmeta prometne kulture.

2.9. Tijela lokalne zajednice trebaju povećati suradnju s nevladinim udrugama koje su zainteresirane ili već i provode određene aktivnosti ovog područja. Ovisno o situaciji i potrebama kao i ponuđenim aktivnostima tijela lokalne zajednice trebaju financijski, organizacijski i kadrovski potpomoći provjerene i stručno i znanstveno utemeljene aktivnosti civilnog društva s ciljem povećanja sigurnosti i sprečavanja nesreća djece.

2.10. Osnivanje 5 centara u RH  za sustav treninga sigurne vožnje (po uzoru na postojeći u Varaždinu).

 

3. Kratkoročne mjere:

3.1. Analiza postojećih programa iz oblasti prometne sigurnosti i kulture koji se trenutno provode u vrtićima i osnovnim školama (s ciljem ujednačavanja programa, te njegovom dogradnjom).

3.2. Oformiti komisiju koja će pregledati sve pristupe, postojeću horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, ulaze i ograde na prilazima vrtića i škola (te  tako utvrditi najkritičnija mjesta).

Sastav komisije:

- prometna policija

- Auto-klub

- Udruga Obitelji osoba stradalih u prometu

- ravnatelji vrtića i škola ili zamjenici

- predstavnik savjeta za sigurnost u prometu Županije

 3.3. Na kritičnim mjestima (prilazima vrtićima i školama) do sanacije (ili barem jedno određeno vrijeme) utemeljiti učeničke i roditeljske patrole (prometna policija) /skandinavski model/.

3.4. Postojeće kvalitetne projekte vezane za povećanje sigurnosti u prometu  (koje ne treba dorađivati), a koji su se dosad provodili na lokalnoj razini, postaviti na nacionalni nivo.   

3.5. Doraditi i tehnički obraditi postojeće projekte kako bi se mogli postaviti na nacionalni nivo (one projekte koji se već provode). 

3.6. Uvođenje edukacije iz prometne kulture kroz sate razredne nastave (tehničkog odgoja, prirode i društva, tjelesnog odgoja i vjeronauka).

3.7. Osmisliti obavijest kojom  bi se dalo do znanja svim odgajateljima, učiteljima, ravnateljima i roditeljima o osnovnim potrebnim mjerama za smanjivanje prometnih nesreća, te o njihovom djelu odgovornosti u tome.

3.8. Izrada plakata, brošura i letaka kojima će se različitim uzrastima odaslati potrebne poruke.

3.9. Popularizacije već postojećeg sustava treninga sigurne vožnje (po uzoru na Varaždin).

3.10. Osmisliti kontinuiranu medijsku  kampanju. Dogovoriti mjesečne i tjedne emisije o sigurnosti u prometu (prometna kultura) i to s različitim strukturama učesnika. 

sigurno u prometu

3.9.1009. u Zagrebu je održana konferencija "Sigurno u prometu".

više u nastavku -

vijesti

28.08.2009. RIJEKA

Povodom početka školske godine i akcije Auto kluba Rijeka i  MUP-a  „Sigurno i vješto u prometu“ održana je konferencija za medije. Zajednički je stav da je potrebno uvesti cjeloživotno i kontinuirano obrazovanje u vrtiće, osnovne i srednje škole kroz predmet prometne kulture.

Auto klub Rijeka nastavio je s potpisivanjem peticije koju je započeo 2008.g. za uvođenje prometnog odgoja u vrtiće i škole. Nebojša Čelica  predao je 452 potpisa podrške koje je prikupila naša Udruga.

 

17.08.2009. PULA

U prostorijama Auto kluba Pula –Rovinj, povodom početka školske godine održana je sjednica Odbora za prevenciju u prometu. Članovi Odbora su i predstavnici Udruge. Razmatrane su mjere za povećanje sigurnosti najmlađih učesnika u prometu.

 

28.07.2009. ZAGREB

U Novinarskom domu održan je Okrugli stol na temu sigurnost djece u prometu 2009.g.

U ime Udruge prisustvovali su gđa. Đurđa Sučević, prof. psihologije i Nebojša Čelica. Udruga je dala svoje prijedloge u vidu dugoročnih, srednjoročnih i kratkoročnih mjera.

 

21.07.2009. BUZET

Predstavnici Udruge bili su na sastanku s gradonačelnikom Buzeta g. Valterom Flegom, načelnikom Odjela za promet Policijske uprave istarske g. Davorom Tomičićem i načelnikom Policijske postaje Buzet-Lanišće g. Denisom Merlićem. Razgovaralo se o Novom pristupu prometnoj sigurnosti u općini Buzet, te izradi prvog četverogodišnjeg programa sigurnosti u Hrvatskoj, za grad Buzet, a po uzoru na skandinavske zemlje.

 

 17.07.2009. LABIN

Predstavnici Udruge sastali su se s djelatnicima poduzeća VTC iz Zagreba. Tema razgovora bio je trening sigurne vožnje, te  mogućnost otvaranja poligona u Istri. Trenutno u Hrvatskoj postoji samo jedan poligon u Varaždinu, motodrom u Rijeci, a poligon u požeškoj vojarni je zatvoren.

/Njemačka ima 84 poligona za sigurnu vožnju/.

besplatni telefon udruge

Biranjem broja Udruge  0800-444-449  čuje se slijedeća poruka: 

dobili ste udrugu Obitelji osoba stradalih u prometu,

 

za psihološku pomoć ponedjeljkom od 16 do 18 sati, birajte - 1,

za psihološku pomoć petkom od 16 do 18 sati, birajte - 2,

za pravni savjet svakim radnim danom od 10 do 14 sati, birajte - 3, 

za kontakt sa članovima Udruge svakim radnim danom od 10 do 14 sati,

birajte - 4  *** (zvoni 4 puta na fiksnom telefonu a onda počne zvoniti mobitel) ***

 

Za duhovnu pomoć svakim radnim danom od 17 do 20 sati birajte - 5.

 

 

besplatna pravna pomoć

Osnovana je UDRUGA ZA BESPLATNU PRAVNU POMOĆ.
Udruga je ovlaštena od strane Ministarstva pravosuđa za pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Detaljnije informacije na web stranici
http://pravo.pondi.hr

Za udrugu rade pravnici, a imaju i odvjetnika s kojim surađuju. Stranke se najavljuju na tel. 099/7974735 ili mailom na:
pomoc.pravna@gmail.com


Pravna pomoć utvrđuje se kao primarna i sekundarna.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

- opću pravnu informaciju,

- pravni savjet,

- pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti,

- zastupanje u upravnim stvarima,

- zastupanje u mirnom izvansudskom rješavanju sporova,

- zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.

 

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

- zastupanje pred sudovima,

- pravnu  pomoć za mirno rješavanje spora,

- sastavljanje pismena u sudskim postupcima.

 

vijesti

10.7.2009.g. dožupan Županije istarske g. Vedran Grubišić primio je predstavnike Udruge, Nebojšu Čelicu, Nikolu Vidakovića i Anitu merlić. Razgovarali su o povećanju sigurnosti prometa u Županiji, te predočili konkretne prijedloge vezane za rad Savjeta za sigurnost prometa ŽI.

Gđa Eni Modrušan, zamjenica gradonačelnika Labina i voditeljica projekta Labin-zdravi grad te načelnik Policijske postaje Labin, g. Elvis Zahtila primili su 7.7.2009.g. predstavnike naše Udruge, Nebojšu Čelicu i Giannija Brunettija, na razgovor o suradnji na području sigurnosti u prometu, te o konkretnim akcijama koje će se provesti do kraja godine.

Novi Zeland

Krvavi oglasi šokirali su vozače na Novom ZelanduKrvavi oglasi šokirali su vozače na Novom Zelandu

Novi Zeland se godinama bori sa velikim brojem prometnih nesreća početkom kišne sezone, jer vozači ne prilagođavaju brzinu uvjetima na cesti. Kad god počne kišiti, oglas na kojem je prikazana glava djeteta ili mlađe osobe, počne krvariti. Senzori aktiviraju pumpe koje kroz unaprijed izrađene rupe puštaju crvenu boju. Na taj način upozoravaju vozače da prilagode brzinu i vožnju uvjetima kako ne bi završili poput osobe na slici. Tijekom suhih i sunčanih dana, fotografija na oglasnoj ploči je normalna. Zanimljivo je da u prvih mjesec dana od postavljanja takvih oglasa nije zabilježena niti jedna prometna nesreća uzrokovana neprilagođenom brzinom i uvjetima na cesti.

link na video: http://www.youtube.com/watch?v=uMV2is6oy_U

skupština u zagrebu

U prostoru Hrvatskog auto-kluba u Zagrebu 20.06.2009.g. održana je osnivačka Skupština Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Grada Zagreba. Skupštini se obratio glavni tajnik HAK-a g. Tomislav Družak, izražavajući punu podršku Udruzi. A pisma podrške poslali su u ime Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog društva psihologa mr. Ljiljana Mikuš,  gđa. Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Zaklada Ivan Apostolovski, te brojni građani.

Za predsjednicu Udruge Grada Zagreba izabrana je gđa. Zrinka Kireta Ciglenečki. Članovima Udruge obratila se mr. med. Mirjana Dobranović, predsjednica HSUTI  Zagreb. 

 

U svečanom djelu skupštine dodijeljene su zahvalnice na dosadašnjoj pomoći članovima i Udruzi, te promicanju prometne sigurnosti:

- Alanu Vojvodiću - HAK Zagreb

- Denisu Latinu  -  HTV Zagreb

- Jagodi Bastalić - HTV Zagreb

- Dijani Uljarević - Udruga RODA

- Danijeli Štuka   - Zagrebački vrtić "Pčelica"

- Sandri Župančić - majci "malene zvijezdice" Stele

 

Rad Skupštine popratila je HTV, (intervju je dao Nebojša Čelica), novinari Vjesnika, HAK-a, Glasa Koncila i Jutarnjeg lista.

rijeka

Dana 23.5.2009.g. u Rijeci je održana osnivačka skupština Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Primorsko-goranske županije. Za predsjednicu je izabrana gđa. Elda Jurčić, tel. 051/ 553 603. 

U svečanom djelu Skupštine dodijeljene su zahvalnice zaslužnima za promicanje prometne preventive, pomoć Udruzi i njenim članovima:
- mr. med. sc. Mirjani Dobranović - predsjednici HSUTI-a, Zagreb
- dipl. iur. Ankici Tomac - AK RIJEKA
- gđi. Eldi Jurčić - Rijeka (predsjednici Udruge)
Osnivačku Skupštinu popratili su RiTV i Novi list (za koje je izjavu dao dopredsjednik Udruge Nebojša Čelica).

Okrugli stol u Buzetu

 

 
Udruga obitelji osoba stradalih u prometu zalaže se za novi cjeloviti pristup sigurnosti u prometu Republike Hrvatske kroz projekt »Deset koraka do sigurne ceste«. Potrebno je za to, uz ostalo, donijeti političke odluke na državnoj razini te usvojiti dugoročnu nacionalnu viziju, istaknuo je dopredsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Nebojša Čelica na jučerašnjem okruglom stolu »Novi pristup sigurnosti u prometu« održanom u Narodnom domu u Buzetu 18.5.2009.g..
Unatoč nacionalnom programu, koji je ostao samo plan dobrih želja, i novom Zakonu o sigurnosti u cestovnom prometu, broj poginulih, umjesto da se smanjio, povećan je na 15 poginulih na 100.000 stanovnika (662 poginule osobe). Cilj je okruglog stola poručiti onima koji su na vlasti da nisu poduzeli dovoljno, iako imaju instrumente kojima to mogu učiniti. Odnosi se to na Vladu, političke stranke koje u svojim programima nemaju prometnu sigurnost, ali i ministarstva prometa, zdravstva, obrazovanja i znanosti kao i pravosuđa na koje smo posebno ogorčeni. Ministarstvo unutrašnjih poslova i prometna policija jedini su koji su organizirani kako treba, profesionalno, rekao je Čelica.
Uz Udrugu, okrugli stol organizirali su Policijska postaja Buzet te Grad Buzet. Načelnik Policijske postaje Denis Merlić govorio je o sigurnosti prometa na buzetskom području. Policijska postaja Buzet s udjelom prometnih nesreća u odnosu na cijelu Istru participira sa svega dva do tri posto. Situacija je relativno dobra. Lani je primjerice bilo 75 prometnih nesreća, od toga jedna prometna s poginulom osobom. Ovogodišnje statistike su nepovoljne jer do sada su zabilježene 24 nesreće od čega dvije prometne s tri poginule osobe. Svi čimbenici, Grad, škole, auto-škole, Hitna pomoć, vatrogasci, policija, zajednički se trebaju uključiti u prevenciju, rekao je Merlić.
Predsjednica Udruge Teodora Beletić govorila je o novom pristupu sigurnosti u prometu. Tema izlaganja člana Udruge i predstavnika Državne uprave za ceste Kraljevine Norveške mr. sc. Nebojše Dodera bila je »Vizija nula«. Moderator skupa bio je dr. Hrvoje Baričević s Pomorskog fakulteta Rijeka.
U holu Narodnog doma postavljena je izložba slika novinara Crne kronike Glasa Istre Matea Sardelina. Slike snimljene na mjestima tragičnih nesreća sa smrtnim ishodom edukativnog su karaktera i služe za prevenciju mladim vozačima.

vijesti

29.04.2009. PULA, Hotel Histria – Predstavnici Udruge sudjelovali su na predavanju Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida (HSUTI) o arhitektonskim barijerama, u sklopu projekta Pristupačnost - osnovno ljudsko pravo na kretanje. Predavanjem se upozorilo na postojeće propise RH, pridržavanje odredbi iz tih propisa i osiguranje arhitektonske pristupačnosti za osobe koje se otežano kreću.

 

link na članak - http://www.hsuti.hr/EasyWeb.asp?pcpid=2&pnid=406&pa=0

 

 

07.05.2009. ZAGREB, u HAK-u je održan stručni skup "Odgovorno ponašanje sudionika u prometu spašava živote". Sastanku su prisustvovali  čelnici MUP-a, predstavnici svih struka, te udruga: HAŠ, Sigurnost u prometu, cestovnih prijevoznika, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva prometa i i naše Udruge. Nebojša Čelica je iznio ciljeve naše Udruge, te stavove zašto Nacionalni program sigurnosti nije dao željene rezultate. Čelica smatra da je za to stanje odgovorna Vlada RH, koja još uvijek nije prepoznala problem stradavanja u prometu, te ministarstva prometa, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i MUP. Na kraju je dao izjavu za HRT i za Jutarnji list.

Na skupu je analizirano je stanje sigurnosti pješaka, biciklista i vozača mopeda i motocikala. Stručnjaci su raspravljali o doprinosu odgovornog ponašanja sudionika u prometu, mjerama za smanjenje stradavanja i načinima povećanja razine odgovornosti ponašanja u cestovnom prometu.

 

Podatak da u 2008. g. 28 % stradalih vozača mopeda i motocikala nije koristilo zaštitnu kacigu govori kako je to jedna od najnedisciplinarijih skupina u prometu.  U segmentu djece u prometu najviše se napredovalo, ali zabrinjava činjenica da se promijenila struktura stradale djece, tj. da sada djeca najviše stradavaju kao putnici u vozilima sa svojim najbližima, kada bi trebali biti najsigurniji.   

Link: http://www.hak.hr/novosti/vijesti-iz-hak-a/strucni-skup-odgovorno-ponasanje-sudionika-u-prometu-spasava-zivote.aspx

 

Na skupu koji organizira Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) o sigurnosti u prometu:

Global Meeting of NGOs Advocating for Road Safety, 7-8 May 2009. u Briselu, Belgija, iz Hrvatske je pozvana udruga Obitelji osoba stradalih u prometu, kao članica Europske federacije žrtava prometa (FEVR). Gđa. Beletić je prezentirala dosadašnji rad Udruge, pomoć koju nastoji pružiti žrtvama prometnih nesreća te njihovim bližnjima.

Na skupu je sudjelovalo više od 100 sudionika iz 70 organizacija, iz više od 40 zemalja, koji rade na sigurnosti u prometu ili su organizacije koje pomažu žrtvama prometnih nesreća.

Nevladine organizacije svojim zagovaranjem sigurnosti u prometu imaju vodeću ulogu kao glasnogovornici žrtava prometa te pozivaju na promjene. U mnogim su zemljama senzibilizirale javnost o tom problemu. Svrha skupa je ojačati razumijevanje potreba NGO i raširiti spoznaje o zagovaranju sigurnosti u prometu.

Blizu 1.3 milijuna ljudi gine na cestama svake godine u svijetu, a 50 milijuna bude ozlijeđeno. Mnogi od njih su pješaci, biciklisti, motociklisti ili putnici autobusa. Posljedice nisu samo statistika, efekte osjećaju obitelji i zajednica još godinama poslije. Treba i dalje razvijati servise podrške žrtvama i njihovim bližnjima.

Sudionici su pripremili i deklaraciju nevladinih organizacija koja će biti prezentirana na Prvoj općoj ministarskoj konferenciji o sigurnosti u prometu u studenom 2009. u Moskvi. Društvo i svi mi smo pozvani učiniti korak dalje u naporima, jer ništa ne činiti nije opcija (dr Etienne Krug, direktor WHO Odjela za prevenciju nasilja i ozljeda).

 

Link:

Global Meeting of NGOs Advocating for Road Safety

http://www.who.int/roadsafety/events/2009/07_05_09/en/index.html

 

 

EDUKATIVNA AKCIJA BINA ISTRE
Kao dio svog kontinuiranog djelovanja na povećanju sigurnosti u prometu, poduzeće Bina Istra je osmislila i organizirala edukatinu akciju namijenjenu prvenstveo mladim vozačima u dobi od 16 do 24 godine. Hvale vrijedna akcija prezentirana je 8.5.2009. u pulskom hotelu Histria.

Akcija simboličnoga naziva „Ubacite oprez u brzinu!“ zamišljena je kao dodatna edukacija o sigurnoj vožnji s ciljem podizanja znanja i svijesti o rizicima s kojima se mladi vozači suočavaju na cesti.

 

Sigurnost u prometu jedan je od bitnih elemenata koje provodimo u Bina-Istri. Pokazatelji su dosad dobri jer se u ovoj godini na Istarskom ipsilonu nije dogodio nijedan smrtni slučaj, a broj prometnih nesreća smanjen je za 40 % u odnosu na isto razdoblje 2008.g. rekao je generalni direktor Bina-Istre David Gabelica.
U suradnji s istarskim auto-školama, u akciju će biti uključeni njihovi dosadašnji polaznici, kao i mladi vozači koji su nedavno položili vozački ispit i dobili vozačku dozvolu. Akcija počinje 11.5.2009. i provodit će se tijekom svibnja i lipnja u Istri, a kasnije, ukoliko bude dobro prihvaćena, i na području Primorsko-goranske županije te ponavljati s novim polaznicima istarskih auto-škola.
Ideja akcije jest prodrijeti u svijest mladih vozača kroz opušteni razgovor i prikazivanje video materijala o posljedicama prometnih nesreća. Polaznici auto-kola bit će informirani o rizicima s kojima se suočavaju mladi vozači te će se kasnije s njima razgovarati o prikazanim temama. Prikazat će im i pet kratkih filmova o sigurnosti u prometu, te će mladi vozači i njihovi roditelji dobiti dva testa za rješavanje kod kuće. Svim će polaznicima biti podijeljeni edukativni materijali. U prostorijama auto-škola bit će izvješene fotografije raznih prometnih nesreća koje je snimio novinar Glasa  Istre Mateo Sardelin.
Uključeni su predstavnici Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, a akciju su podržali MUP-ovo Ravnateljstvo policije, Odjel za cestovni promet i Policijska uprava istarska.

link na vijest: http://www.nit.hr/content/show/ContentId/452

Slajd - Brzina na lokalnim cestama, kratki video zapis o opasnostima u gradu možete pogledati na web adresi: http://www.funandsafedriving.com/defensive-driving-videos.html 

pod - Driving around slippery corner in Croatia.

 

06.05.2009. ZAGREB, na poziv g. Borisa Šprema, predsjednika novosnovane udruge  Sigurnost u prometu, okruglom stolu koji je održan na temu hitne helikopterske službe, prisustvovao je i dopredsjednik Nebojša Čelica s prijedlozima i stavovima naše Udruge.

Prijedloge možete vidjeti u nastavku  -

 

Prometna psihologija

U prostoru Hrvatskog auto-kluba u Zagrebu je 28.4.2009.g. održan  Okrugli stol Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, s temom - cjeloživotna edukacija za prometnu kulturu. Okupljenim psiholozima prijedloge naše Udruge predao je dopredsjednik Nebojša Čelica.

U radu okruglog stola sudjelovali su stručnjaci iz područja psihologije i prometa te predstavnici udruga i državnih tijela. Cilj je bio raspraviti koncept cjeloživotnog učenja za sigurno ponašanje u prometu i njegovu primjenu u sustavu predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja, te doprinos psihologije unapređenju stručnog usavršavanja i osposobljavanja vozača, profesionalaca i instruktora vožnje. „Danas možemo spriječiti, tretirati ili izliječiti većinu smrtonosnih bolesti poznatih ljudskoj vrsti. Ipak, više od milijun ljudi godišnje umire u svijetu i više od 650 u Hrvatskoj od posljedica u prometu“ rekao je u uvodu g. Tomislav Družak, glavni tajnik HAK-a. Tom se svojevrsnom epidemijom, koja će do 2020. g. postati treći vodeći razlog smrti u svijetu, moramo baviti svi. Istraživanja pokazuju da bi se broj stradalih na našim prometnicama mogao vjerojatno prepoloviti kad bi primijenili neke od dokazanih mjera koje spašavaju živote. Zašto onda ne počnemo primjenjivati te mjere? Svi mi kao pojedinci i naše društvo u cjelini previše smo spremni prihvatiti teške svakodnevne brojke i teret stradavanja, kao neizbježne posljedice mobilnosti koju uživamo. Nismo dovoljno užasnuti time. Potrebno je transformirati našu prometnu kulturu, iz sadašnje koja prihvaća gubitak života i zdravlja kao cijenu mobilnosti, u kulturu u kojoj naši političari, stručnjaci, psiholozi, HAK-ovci, vozači i građani očekuju i zahtijevaju sigurnost i odbijaju prihvatiti da je gubitak jednog naselja godišnje u Hrvatskoj u prometu, prihvatljiva cijena mobilnosti. Dok je tako, mnoge poznate sigurnosne mjere ostat će neprimijenjene i njihov potencijal za očuvanje života, nerealiziran. Potrebno je tretirati sigurnost u prometu ozbiljnošću koja odgovara razmjerima problema. Postoji područje u kojem HAK nema ingerencija a koje je zajedničko pomagačkim strukama, pa i psihologiji, područje pomoći žrtvama i njihovim obiteljima, osobito traumatiziranima, te rad s učestalim počiniteljima teških prometnih nesreća. Dr. Vladimir Kolesarić, profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorio je o cjeloživotnom obrazovanju i učenju, naglasivši nužnost multidisciplinarnosti u prometnom odgoju i obrazovanju. Svima su navike najekonomičnije i promjena ponašanja učenjem je vrlo zahtjevna, ovisi o nizu faktora poput crta ličnosti i sustava vrijednosti. Ako želimo nešto promijeniti, potreban je sustavan rad u cjelokupnom okruženju, jer je i promet tek dio životne cjeline, rekao je.

O mjestu i ulozi psihologa u cjeloživotnom učenju za sigurno ponašanje u prometu i novim tendencijama za vozače i instruktore vožnje govorila je voditeljica Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva Ljiljana Mikuš. Mr. Mikuš je istaknula da se edukacijom za sigurno ponašanje u vožnji i stručnim istraživanjima prometne psihologije u Hrvatskoj bavi tek nekolicina psihologa, što je bio jedan od motiva za osnivanje Sekcije, koja je već jednom postojala, tijekom 1970-ih g. Učenje odgovornosti posebno je bitno prema ugroženim skupinama u prometu. Postoji niz psihofizioloških stanja opasnih u prometu – od umora i nepažnje, preko droge i alkohola, pospanosti, emocionalnih i zdravstvenih stanja te osjećaja dosade i monotonije u vožnji. Uloga psihologa je u osvještavanju tih stanja kod sudionika u prometu te komuniciranje o njima u javnosti. Osvrnula se i na Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama rekavši: planirati koliki je broj poginulih u prometnim nesrećama prihvatljiv ili očekivan – je neprihvatljivo, jer svi želimo nula poginulih a kao psiholozi želimo sudjelovati u pripremi i provedbi programa koji će do toga dovesti.
Mr. Nenad Zuber, voditelj službe marketinga i razvoja u HAK-u prikazao je postojeće prometne sadržaje u dječjim vrtićima. Jedan od pozitivnih primjera strateškog upravljanja rizicima u prometu, sustavnog obrazovanja u prometu je vrtić „Pčelica“ iz zagrebačke Dubrave u kojem je 2001.g. uveden projekt „promet“. Projekt nije postao model za druge vrtiće.
Prikaz sadržaja prometa u programima škola iznijela je Snježana Kovač, psihologinja iz Škole za cestovni promet iz Zagreba. Predstavila je postojeće prometne sadržaje koji su dio kurikuluma, kao i dobrovoljne akcije koje ih nadopunjuju a provode ih organizacije poput auto-klubova koje se ne bave sustavno edukacijom, nego popunjavaju postojeće propuste u sustavu. Prometni sadržaj namijenjen djeci osnovnih škola, premda i sam nedovoljan ipak je relativno bogat u usporedbi s programima u srednjim školama, koji su u potpunosti prepušteni inicijativi pojedinih nastavnika.  

Dr. sc. Sinan Alispahić, rukovoditelj sektora za vozače u HAK-u izložio je program osposobljavanja u auto-školama, program obrazovanja profesionalnih vozača i instruktora vožnje.

Nove pristupe obrazovanju vozača, GDE (Goals for Driving Education) matrice prikazao je HAK-ov psiholog Zlatko Bočkal, koji je istaknuo kako je velika većina vozača koji čine prekršaje – bila osposobljena za vožnju. Naglasio je važnost holističkog pristupa vožnji koja se odvija na nekoliko razina, od jednostavne kontrole vozila i vladanja prometnom situacijom do donošenja odluka o putovanju i osobnih karakteristika, želja i kompetencija svakog vozača. Puno je posla pred nama da bismo nadogradili osposobljavanje vozača osim u formalnom i u drugim ciljevima poput samovrednovanja. U radu s kandidatima za vozače potrebno je naglasiti pozitivno, a ne počinjene greške te približiti vrednovanje na vozačkom ispitu ocjenjivanju u školi, omogućiti kandidatima stjecanje novih vještina poput percepcije opasnosti, osvještavanja prometnih situacija i samoprocjenu, te koristiti metode aktivnog poučavanja.

 

pismo g. Čelice udruzi psihologa - u nastavku

Obilježen Dan planeta Zemlje

Na linku   http://www.nit.hr/content/show/ContentId/326

možete pogledati reportažu sa obilježavanja Dana planeta Zemlje 22.4.2009.g. u Puli. Učenici osnovnih i srednjih škola odvozili su simboličnu rutu biciklima po centru grada nastojeći ukazati na nepostojanje biciklističkih staza, nesigurne uvjete vožnje, te promovirati bicikl kao prijevozno sredstvo koje pogoduje zdravlju. Projekt i akciju sigurne vožnje biciklom drugu godinu za redom organiziraju Gimnazija Pula i naša Udruga.

Nacionalni program prevencije ozljeda djece

U Zagrebu je osnovana Radna skupina za izradu Nacionalnog programa prevencije ozljeda djece, na čijoj je sjednici 17.4.2009.g. u Ministarstvu zdravstva sudjelovala i predsjednica Udruge.

Naglašeno je da je stradanje u prometu glavni uzrok smrtnosti djece do 19 godine (76 poginulih u 2007.g.). Budući je izrada te Nacionalne strategije u tijeku, Udruga kao jedini predstavnik nevladinih organizacija poziva sve zainteresirane da nam se jave s idejama i konkretnim prijedlozima poboljšanja brige društva o djeci, glede smanjenja (prometnih) nesreća.

Sabor

18.3.2009.g. na poziv Odbora za pomorstvo, promet i veze Sabora RH, tematskoj sjednici naslova - Izvješće o izvršavanju i provođenju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prisustvovali su predsjednica Udruge, Teodora Beletić, te g. Nikola Vidaković, predsjednik udruge Hrvatske autoškole. 

Tim povodom osnovana je KOALICIJA ZA SIGURAN PROMET, kao početak institucionalizacije buduće organizacije Siguran promet, koju će činiti sve zainteresirane udruge i institucije nadležne za sigurnost u prometu.

 

vidi -  http://hrvatskeautoskole.hr

 

Na sjednici je Teodora Beletić ponajprije izrazila nezadovoljstvo udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, cjelokupnim odnosom društva spram nesigurnosti u prometu, budući se taj problem još uvijek nije prepoznao kao pitanje od nacionalnog značaja, koji nije «samo» obiteljska tragedija, već i ogroman gospodarski, demografski, zdravstveni, psihološki … problem. U 2008.g. 664 osobe nisu uspjele ostvariti svoje temeljno ljudsko pravo – pravo na život, a obitelji stradalih nemaju se kome obratiti za pomoć, te su osobito ogorčene stanjem u pravosuđu.

Budući se nesreće ne događaju same od sebe, neadekvatno sankcioniranje odgovornih potiče nove tragedije. Novi zakon o sigurnosti prometa na cestama, na žalost, nije donio očekivane rezultate (povećan je broj poginulih u šest mjeseci njegove primjene, za 8,4 %), jer nisu doneseni potrebni podzakonski akti, te se i dalje naglašava represija, a ne prevencija i raspodjela odgovornosti, uz isticanje Policije kao najodgovornije za promet.

Potrebno je donošenje političke odluke o Novom pristupu sigurnosti u prometu, te cjelovit, sustavan i dugotrajan rad na realizaciji Vizije nula (nula poginulih i teško stradalih u prometu), koordiniranim utjecajem na sve čimbenike sigurnosti u prometu (vozače, vozila, ceste te propise) na nacionalnoj i lokalnoj razini, s naglaskom na prevenciji i cjeloživotnoj edukaciji, u svim odgojno-obrazovnim ustanovama i auto-školama. Potrebno je i revidirati Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, provesti zakonske obveze njegovog praćenja, te odrediti nositelje odgovornosti, kao i osnovati Registar poginulih u prometu i organizaciju Siguran promet, te uključiti cjelokupnu javnost (vidi Novi pristup … na webu).

Upravo Odbor za promet Sabora RH može biti inicijator tih promjena, jer osim neprocjenjivih i nezamjenjivih ljudskih života, u Hrvatskoj se zbog materijalnih troškova od prometnih nesreća, godišnje gubi oko 10-15 mil. kuna (izračun mr. sc Nebojša Doder, vidi na webu).

 

u nastavku - tekst Novi pristup sigurnosti u prometu

 

pismo javnosti - koliko košta ljudski život?

Zamolba za analizu rezultata Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, (njihovu javnu prezentaciju i dostupnost), te prihvaćanje Novog pristupa sigurnosti u prometu RH

 

KOLIKO KOŠTA LJUDSKI ŽIVOT?

 

Suočeni s obiteljskim tragedijama, u kojima smo u prometnim nesrećama izgubili svoje najmilije, uviđajući da crni trend povećanja broja poginulih na našim cestama u posljednjih 5 godina ponovno  raste (u 2008.g. poginule su 664 osobe, što je za 7,3 % više nego u 2007.g.), te da se ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006.-2010.g. ne ostvaruju, u ime svih poginulih u prometu RH (kao i ostalih stradalih), te njihovih obitelji, molimo Vas da hitno potaknete analizu rezultata Nacionalnog programa, njegovu bolju operacionalizaciju i prezentaciju javnosti, te prihvaćanje Novog pristupa sigurnosti u prometu, s osnovnim ciljem Vizije «0» (0 poginulih i 0 teško stradalih u prometu).

 

Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2006.-2010.g. predviđeno je da broj poginulih u prometu opada svake godine, u prosjeku za 34 osobe kako bi 2010. g. taj broj iznosio 440 što je za gotovo 30 % manje nego u 2007.g. Očigledno se ovaj postavljeni cilj neće moći dostići, budući se u stvarnosti mnogi, ovim programom zacrtani kvantitativni ciljevi ne ostvaruju. Događa se upravo suprotno, u posljednjih 5 godina broj poginulih stalno raste.

Smatramo da se dosadašnja prometna politika pokazala nedovoljno učinkovitom i nije dala željene rezultate, jer se pristup u rješavanju prometne problematike uglavnom svodio na donošenje novog Zakona o sigurnosti u cestovnom prometu, s naglaskom na represiji, a ne prevenciji i raspodjeli odgovornosti, te isticanje Policije kao najodgovornijeg tijela za područje sigurnosti u prometu.

 Stoga Udruga traži analiziranje dosadašnjih mjera i rezultata Nacionalnog programa, te usvajanje novog cjelovitog pristupa u prometu RH (vidjeti prilog), koji će koordinirano utjecati na sva tri faktora rizika prometnih nesreća (učesnici u prometu, vozila i cestovna mreža s okolinom, te propisi za korištenje sustava i ponašanje u prometu), i to na svim razinama (državna, regionalna, lokalna), s naglaskom na prevenciji i edukaciji, jer iskustva zemalja koje uspješno rješavaju ovu problematiku dokazuju da:

1. redukciju ukupnog faktora rizika moguće je ostvariti jedino istovremenim smanjivanjem pojedinačnih faktora rizika,

2. aktivnosti usmjerene tom cilju moraju biti provođene sa svim skupinama učesnika u prometu i na cjelokupnoj cestovnoj mreži,

3. raznolikost navedenih aktivnosti zahtijeva plansko, koordinirano i sinhronizirano vođenje procesa, na svim razinama s jasno određenim nositeljima odgovornosti za pojedine oblasti.

Naime, sve češća stradavanja u prometu nisu «samo» obiteljska tragedija, već i ogroman ekonomski, demografski, javno zdravstveni, psihološki … gubitak za cijelu zajednicu, zbog kojih naše društvo gubi neprocjenjive ljudske živote i zdravlje unesrećenih, ali i ogromna materijalna dobra.

 

Iako je ljudski život u svojoj biti neprocjenjiv i nezamjenjiv, a duševne patnje stradalih i rodbine nemoguće je objektivno procijeniti, u doba u kojem se sve mjeri novcem, moguće je izračunati ukupne materijalne gubitke koje naše društvo godišnje trpi zbog prometnih nesreća (intervencije hitne pomoći i policije, troškova bolničkog/ambulantnog liječenja, sudskog procesa, transporta uništenih vozila, troškova sahrane ili pak rehabilitacije, gubitka radne sposobnosti, eventualne prekvalifikacije za novi posao…). Prema podacima kojima mi raspolažemo (izvor mr sc. Nebojša Doder, Državna uprava za ceste Kraljevine Norveške i prof. dr James Odeck, Tehničko sveučilište u Trondheimu, Norveška), procijenjeni materijalni gubici (bez duševnih patnji stradalih i njihovih obitelji) iznosili su u Hrvatskoj za 2007.g. od 10 do 15,5 milijardi kn (vidjeti prilog).

 Već samo taj podatak dovoljan je razlog da se promijeni odnos cjelokupnog društva, osobito nadležnih, prema tom ključnom problemu današnjice, da se hitno poduzme sve što je moguće glede sprečavanja novih tragedija, te donese politička odluka u Saboru da je sigurnost u prometu od nacionalnog značaja.

Stoga Vas molimo da u skladu s Vašim nadležnostima potaknete preispitivanje dosadašnjih rezultata i mjera Nacionalnog programa, te njegovu bolju operacionalizaciju, kao i usvajanje Novog pristupa sigurnosti u prometu RH.

 

Ogorčeni neadekvatnom zaštitom temeljnog ljudskog prava – prava na život, kojeg naši voljeni nisu mogli ostvariti, te čestim komentarima izrečenim na suđenju osobama koje su uzrokovale smrt u prometu (npr. da su oni «mladi i da predstavljaju budućnost RH»), želimo Vam poručiti u ime poginulih u prometu: «I mi smo imali pravo na život, i mi smo imali pravo biti budućnost RH», te upitati koliko vrijedi ljudski život i koliko naše društvo istinski brine o tome.

Nadamo se da ćemo i mi uskoro, po uzoru na EU zemlje koje su smanjile tragedije na svojim cestama, prepoznati ozbiljnost ovog problema, te pokrenuti nacionalnu kampanju za povećanje sigurnosti u prometu i prihvatiti Novi pristup ...

 

u nastavku - izračun troškova prometnih nesreća

Sekunda koja mijenja život

U Ekonomskoj školi u Puli 21.3.2009.g. održana je radionica naziva

»Sekunda koja mijenja život«, na kojoj su okupljenim maturantima o preventivnom prometnom ponašanju, ali i realnim posljedicama prometnih nesreća i nesavjesne vožnje, iz osobnih radnih iskustava govorili policijski službenik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Domagoj Fabijančić, liječnica Hitne pomoći Gordana Antić te Nenad Ilisić, djelatnik pulske Javne vatrogasne postrojbe. Izlaganje je popraćeno i prikazom fotografija prometnih nesreća.
Ovo je treća od ukupno četiri interaktivne radionice u ovoj školi o sigurnom ponašanju u prometu. kojima se kod mladih koji već voze ili će uskoro sjesti za volan nastoji podići razina svijesti o odgovornosti za sebe i ostale sudionike u prometu.
Projekt je preuzet od Autokluba Rijeka, a zahvaljujući Udruzi obitelji osoba stradalih u prometu stigao je i do nas. Među prvima smo ga prepoznali, te ga provodimo već drugu godinu, kazala je pedagoginja u školi i voditeljica radionica prof. Ljiljana Juričić.
Dopredsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, Nebojša Čelica istaknuo je, da su predstavnici Udruge proteklog tjedna prisustvovali sjednici Odbora za promet Sabora, gdje se analizirao Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz 2008. g. Naglašeno je da se ne ostvaruju ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa; jedan od njih je svođenje do 2010. g. broja stradalih na 10 poginulih, na 100.000 građana. Međutim, broj se prošle godine popeo za 7 % te Čelica smatra da je potrebno osnivanje županijskih centara za sigurnost u cestovnom prometu te edukacija djece već od vrtićke dobi. Apelirao je na okupljene učenike da prilikom sjedanja u automobil razmišljaju ne samo o sebi, već i svojim obiteljima koje za njih brinu.
Doduše, jedino Istarska i Primorsko-goranska županija imaju bolju statistiku, odnosno lani je smanjen broj poginulih, što policijski službenik Fabijančić pojašnjava preventivno-represivnim djelovanjem Policije, ciljano na ponavljače najtežih prekršaja kao što su neprilagođena i nepropisna brzina kretanja, nepropisno pretjecanje, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, upravljanje bez vozačke dozvole i sl.
Maturantica Anja Ilijašević kazala je da su u sklopu radionica pogledali šokantan film o prometnim nesrećama, a radionice smatra poticajnim i korisnim. Dok Anja upravo polaže vozački ispit, maturant Marko Pereša automobil i motor vozi više od šest mjeseci. Kazna koju je zaslužio zbog prebrze vožnje, ali i radionice potaknuli su ga, kako kaže, na razmišljanje o mogućim posljedicama.
Osim u Ekonomskoj školi, radionice će se održati i u Gimnaziji, Medicinskoj školi te Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna.

M. Četković, Glas Istre

 

rijeka 18.2.2009.

U Vijećnici Grada Rijeke 18.02.2009. održan je okrugli stol s temom Novi pristupi sigurnosti u prometu, u organizaciji Zaklade Sveučilišta u Rijeci, udruge Obitelji osoba stradalih u prometu i Auto-kluba Rijeka. Interdisciplinarni pristup području prometa dali su sudionici Okruglog stola: Teodora Beletić iz udruge Obitelji stradalih osoba u prometu, mr.sc. Nebojša Doder iz Državne uprave za ceste Kraljevine Norveške, predsjednik Savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije Robert Mišan, prof.dr. Ivanka Živčić-Bećirević s Filozofskog fakulteta i gđa. Ankica Perhat iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

 

Svi prisutni složili su se da je stanje na hrvatskim cestama alarmantno te da se sustavnim pristupom, edukacijom od malih nogu i zajedničkim radom prometnih i ostalih struka mogu učiniti toliko potrebne promjene jer svaki tragično stradali život je previše. U svijetu prometne nesreće su među prvih deset uzroka smrtnosti, a među prva tri za mladu populaciju. Nadamo se da će nadležna ministarstva i Nacionalni program sigurnosti u prometu prepoznati ovu problematiku te usvojiti - Viziju nula poginulih. 

 

 

FEVR

Čast nam je priopćiti da je naša udruga primljena u članstvo

Europske federacije žrtava prometa,

te da nastavljamo svoje djelovanje kao njezin član.

prisustvovali smo skupštini HAŠ-a

U Zagrebu je 13.12.2008.g. održana Skupština Udruge hrvatskih autoškola, najveće udruge autoškola RH. Tijekom Skupštine podneseno je izvješće predsjednika Glavnog odbora te predsjednika Nadzornog odbora o radu i aktivnostima u proteklom razdoblju, te su u tijela udruge izabrani novi predstavnici iz redova članova. 
U udrugu su učlanjene 104 autoškole. Predsjednik Nikola Vidaković pozdravio je sve prisutne kao i goste predstavnike MUP, HAK, FPZ, udruge Obitelji osoba stradalih u prometu.

Djelatnost koju obnašaju uz edukativni karakter ima sigurno i humani karakter, a definitivno je i od nacionalnog interesa. HAŠ kao stručna udruga ima što i ponuditi, te mora potražiti unutarnje resurse da ovu djelatnost izdigne na najviši nivo. Bude li prihvaćena smjernica naznačena na skupu da kvaliteta mora postati strateško opredjeljenje hrvatskih autoškola u svim segmentima društva možemo biti sigurni da će uključivanje RH u Europsku uniju osigurati bolji život za sve članice.

U ime udruge Obitelji osoba stradalih u prometu okupljene je pozdravio dopredsjednik Nebojša Čelica “Posebno mi je drago da sam ovdje s Vama. Bio sam i prošle godine i želio bih istaknuti da je našoj Udruzi opstanak HAŠ-a jako bitan. Mi smo prošle godine ocijenili da su ciljevi postavljeni u vašoj Udruzi izuzetno bitni za sigurnost u cestovnom prometu. Pozivam i druge autoškole koje nisu članovi vaše udruge da vam se pridruže, jer samo kordiniranim radom i ciljevima koji su zacrtani moguće ih je i ostvariti.”

Dr.sc. Željko Marušić, profesor  Fakulteta prometnih znanosti, stručni suradnik udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, izrazio je podršku skupu: ”Dosadašnja iskustva i rezultati u provođenju prometne kulture i obrazovanja upućuju na potrebu temeljitog razmatranja mjesta i uloge autoškole u novom sistemu obrazovanja”.

pomognimo nikolini !

Nikolina Gržević (17) iz Cerovlja pokraj Pazina stradala je 2007.g. kao suvozačica.

Nesreću je prouzročio nesavjesni mladi vozač koji je zbog velike brzine izgubio kontrolu nad vozilom i sletio s ceste. Pritom je zadobila teške ozljede glave i mozga, zbog čega je još nepokretna i ne može govoriti.

Sada je na rehabilitaciji u Krapinskim toplicama, no kako je istekao rok do kojeg troškove rehabilitacije i liječenja snosi HZZO, Nikolinini roditelji moraju plaćati 580 kn na dan za njezin boravak u toplicama i troškove terapije, a osim toga moraju plaćati troškove privatnog smještaja kako bi s njom odlazili na terapije, a majka Željka

neprekidno je na bolovanju, jer mora biti uz nju.

Obitelj nema dovoljno novaca za sve potrebe Nikolinina liječenja i zato je Udruga pozvala HAK-ove članove, ali i sve ostale građane i tvrtke da se uključe u prikupljanje pomoći.

 

Za svaki prilog obitelj Gržević bit će zahvalna, a novac se može slati na tekući račun koji je otvoren u Privrednoj banci Zagreb broj  2340009-3211801894 s naznakom – za Nikolinu.

prisustvovali smo obilježavanju 60-te godišnjice auto-kluba Pula Rovinj

Legendarni pulski taksi 'bianchi S 9' u vlasništvu Giovannija Dobrana

 

Šezdesetogodišnja povijest pulskog automobilističkog kluba vrlo je bogata, čime se ova pulska udruga svrstava među pionire automobilizma na istarskom poluotoku. I za vrijeme Austro-ugarske monarhije na ovim prostorima zabilježena su događanja vezana uz auto moto sport te razne cehovne udruge koje su njegovale prometnu kulturu.
Prvi motocikli u Puli pojavili su se 1896. g., dvije godine ranije no što će hrvatskim cestama voziti prvi automobil, a prava ekspanzija broja automobila u gradu zabilježena je između I i II sv. rata. Tada je pulskim ulicama već jurilo pedesetak automobila i stotinjak motocikala, koje su uglavnom posjedovali imućniji građani, doktori, apotekari, oficiri, policija. Kako je u seriji kolumni 1999. g. u Glasu Istre zapisao Pjer Ladavac, tih godina legendarni taksisti bili su Antonio Scomerci, Giovanni Dobran, Billugaglia, Krelja, Michelli, Mihovilović, koji su posjedovali automobile marke »bianchi«, »alsando, »ballila«. Među njima pravu je atrakciju predstavljao Scomerci koji se prije II sv. rata svojom »ballilom« spustio niz stube Franine i Jurine, kako bi pokazao sigurnost svojega ljubimca na četiri kotača.
Nakon što je 1946. g. u Zagrebu osnovan Auto-moto savez Hrvatske, počeli su i u Puli razmišljati o osnivanju svoga Auto-moto društva. Ideja je realizirana 1948. g. Prvi predsjednik bio je gospodin Rolman, a  suosnivači Karlo Smoković, Rudi Smoković, Attilio Svitić i Arkanđelo Božac. Udruga je nastala nakon prestanka Ango-američke vojne uprave, a prvo sjedište imala je na Giardinima. 1991. g. izgrađena je zgrada na Monvidalu. 1999. g. otvoren je sličan objekt u Rovinju.

Glas Istre

Sjećanje na žrtve prometa

 
 
Pula

Zagreb

Već drugu godinu za redom naša je Udruga obilježila Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa, ove godine i u sklopu svjetske kampanje (web stranica www.wdor.org). Svjetski dan sjećanja u organizaciji nevladinih udruga (ujedinjenih u FEVR, Europsku federaciju žrtava prometa) počeo se obilježavati u Velikoj Britaniji od 1993.g., a UN je 2005.g. donio Rezoluciju kojom se pozivaju vlade svih zemalja da obilježe taj dan treće nedjelje u studenom.

Smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera (prepoznatu i od WHO, Svjetske zdravstvene organizacije) koja svake 3 minute odnosi jedno dijete a svakih 6 sekundi netko umire ili postaje invalid u sudaru automobila.

2007.g. na cestama RH dogodilo se 18.029 prometnih nesreća s nastradalima u kojima je 619 osoba izgubilo život, a 25.092 je ozlijeđeno. Do 15. rujna 2008.g. na našim su cestama poginule 492 osobe, što je za 10,6 % više od istog razdoblja 2007.g. To je najveći broj nesreća, poginulih i ozlijeđenih u posljednje 4 g.

Stoga se i ove godine naša Udruga, sa ciljem zaštite temeljnog ljudskog prava, prava na život, pridružila apelima diljem svijeta, da se (ne)sigurnost u prometu prepozna kao bitan problem društva, koji nije "samo" obiteljska tragedija, već i ogroman gospodarski, demografski, javno zdravstveni, psihološki gubitak za cijelu zajednicu.

 

Program obilježavanja svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa

započeo je u četvrtak 13.11.2008. u Zagrebu, sudjelovanjem predstavnika Udruge na stručnom skupu "Nesreće u djece", u organizaciji Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar pri Medicinskom fakultetu Zagreb i PP prezentacijom: Doprinos civilnog društva sigurnosti djece u prometu.

U petak 14.11.2008. u Osijeku je održan skup "Od provoda do sprovoda", u organizaciji područne udruge Obitelji osoba stradalih u prometu za Slavoniju i Baranju, na koji su se odazvali predstavnici Policijske uprave u Osijeku.

U nedjelju 16.11.2008. u suradnji s HAK-om Udruga je objavila IN MEMORIAM žrtvama prometa u najtiražnijim dnevnim novinama (Večernji list, Jutarnji list, Vjesnik), a glavni program obilježavanja održan je u nedjelju 16.11.2008. u Puli, na Gradskoj tržnici, kod fontane s osnovnom porukom "I MI SMO IMALI PRAVO NA ŽIVOT".

Zapaljeno je 619 svjećica u spomen 619 poginulih u prometu, te 41 svijeća u obliku srca (loga Udruge) za 41 poginulog u Istarskoj županiji. Svijeće su zapalili u ime Županije istarske g. Miodraga Čerine, u ime Grada Pule g. Vinko Knez, Policijske uprave istarske, g. Loris Kozlevac, te predstavnici Auto-kluba Pula Rovinj i Javne vatrogasne postrojbe Pula.

Uz izlaganje cipela kao simbola onih koji ih više ne mogu nositi, istaknute su upozoravajuće poruke vezane za nesigurnost u prometu i potrebu uvođenja prometnog odgoja u sve odgojno-obrazovne institucije te dijeljeni prikladni materijali: naljepnice za auto s logom Udruge i tekstom "Ja pazim kako vozim, a ti?" (tiskanje kojih je financirala Zaklada), letaka s apelom Udruge za novi pristup sigurnosti u prometu, HAK-ove brošure "Učinimo ceste sigurnima", materijala Crvenog križa, HSUTI-ja (Saveza udruga invalida) ...

 

Poruke:

619 poginulih u RH 2007.g.: «I mi smo imali pravo na život».

Uvedimo prometni odgoj u sve naše škole i vrtiće.

Budite vozači sa 5 zvjezdica.

Sjeti se!  Osvijesti!  Djeluj!

Učinimo ceste sigurnima!

Glavni uzroci nesreća: neprilagođena brzina 56,2 %, a mladi i alkohol  40 %.

Zapalite svijeću za poginule u prometu!

Svjetlo nade na našim prozorima 16.11.2008.g. u 18 h.

 

Prezentirani su znakovi koje je osmislila udruga Gradska radionica iz Pule, u suradnji s našom Udrugom, a u sklopu inicijative "Afirmativno znakovlje", koju je financirala Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Istre, te foto-izložba «Crna strana ceste» autora Matea Sardelina iz Glasa Istre.

Isti dan, u nedjelju 16.11.2008. u Zagrebu, na Mirogoju kod Križa također je zapaljeno 619 svijeća u spomen 619 poginulih u prometu RH 2007.g., te položen vijenac u obliku logoa Udruge, čemu se pridružila i gđa. Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalnu skrb.

 

Sve građane Hrvatske, putem medija pozvali smo da sudjeluju u našim akcijama i paljenjem svijeća u spomen poginulima, na prozorima svojih domova, u sklopu svjetske kampanje «Svjetlo nade».

U ponedjeljak 17.11.2008. na Gradskom groblju u Puli prvi put u RH, a vjerojatno i šire članovi Udruge i učenici prve eko-škole u Istri – Gimnazije Pula, posadili su stabla (kupnja kojih je financirana i od Zaklade) u spomen poginulima u prometu, a u suradnji s Gradom Pula i komunalnim poduzećem Herculanea.

Obilježavanje Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa pomogli su, osim Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Istre i HAK, Grad Pula, Herculanea, Puljanka, Crveni križ Istre, te HSUTI, a događaje su u nekoliko navrata popratili HRT, NOVA TV, RTL, TV Nova, NIT, web portali, kao i ostali mediji.

 

 

IN MEMORIAM
Svim poginulima u prometu u Republici Hrvatskoj povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa.

             Udruga obitelji osoba stradalih u prometu i Hrvatski autoklub


 

Interview Teodore Beletić za HTV pogledajte na -

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=20970&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=dda7153e6a

Članak iz Glasa Slavonije pročitajte u nastavku -

Predstava udruge Loptica

Hakove prometne pustolovine

Scena iz predstave
Nedavno je u Domu hrvatskih branitelja u Puli održana predstava za najmlađe pod nazivom »Hakove prometne pustolovine«, na inicijativu Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, te u organizaciji HAK-a i udruge »Loptica« iz
Rijeke. Riječ je o predstavi koja usmjerava pažnju djece na opasnosti koje vrebaju u prometu, ali i načine sigurnosti u istom. Autor predstave je Mladen Kušec, režiju potpisuje Sergio Dlačić, glazbu Olja Dešić, dok je za scenografiju zaslužan Vojo Radoičić. Predstava je odigrana za učenike vrtićke dobi te za prvašiće, a u animiranju škola i vrtića sudjelovala je Udruga.
V.B. Glas Istre

Pula, 2.10.2008. stručni skup o sigurnosti u prometu

"Novi pristup sigurnosti u prometu u Istarskoj županiji" tema je stručnog skupa koji je danas, u organizaciji Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, održan u Puli, a na kojemu se pokušalo pronaći način kako zajedničkim snagama smanjiti stopu stradavanja na istarskim, ali i hrvatskim prometnicama.
Po podacima Udruge, u Hrvatskoj godišnje na 100 tisuća stanovnika u prometnim nesrećama pogine 14 osoba, a samo u devet mjeseci ove godine na hrvatskim je cestama smrtno stradalo 511 osoba, odnosno 35 više nego u istom razdoblju lani. Upravo iz tog razloga, rečeno je, nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa cilj je smanjiti godišnju stopu poginulih s 14 na deset osoba na sto tisuća stanovnika.
"Smanjenje stradavanja u prometu obaveza je Republike Hrvatske u pridruživanju Europskoj uniji tako da bi svake godine broj poginulih trebao biti manji u prosjeku za 34 osobe", kazao je Matko Ivan iz Ravnateljstva policije predstavljajući Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj za razdoblje 2006.-2010. godine.
Po riječima predsjednika saborskog Odbora za promet i veze Slavka Linića, da bi se to i ostvarilo, u borbu za sigurnost u prometu potrebno je uključiti ne samo Ministarstvo unutarnjih poslova, nego i ministarstva obrazovanja i gospodarstva, a vrlo važnu ulogu, smatra Linić, moraju imati i udruge civilnog društva.
"To su aktivnosti koje nam u Hrvatskoj nedostaju. Nažalost ni u Saboru to ne prepoznajemo jer jednostavno zakonom ovlašćujemo samo policiju, a rezultati su vidljivi", poručio je Slavko Linić.

Predsjednica Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Teodora Beletić smatra kako bi nositelj rješavanja problema sigurnosti u prometu trebalo biti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, dok bi mu Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo pomoći.
"Stradavanje na cestama još uvijek nije dovoljno prepoznato kao društveni problem. Potrebno je što više osvijestiti javnost da se prometne nesreće mogu svima dogoditi", naglasila je predsjednica Udruge Teodora Beletić ističući kako je cilj prepoloviti broj žrtava na cestama do 2010. godine.
Naime, na skupu je upozoreno da ako se nastave sadašnji trendovi rasta prometnih nesreća s najtragičnijim posljedicama, do kraja ove godine broj poginulih osoba mogao bi biti veći od 650. 

Glas Koncila

Članak iz Glasa Koncila, u nastavku

Apel Udruge Vladi RH

04.09.2008. Pula

Potaknuti prošlim najtragičnijim prometnim vikendom u povijesti RH kad je na cestama poginulo 19 osoba, udruga Obitelji osoba stradalih u prometu uputila je apel Predsjedniku RH, predsjedniku Sabora RH, te predsjedniku Vlade, kojim traži da Vlada hitno uloži dodatne napore za sprečavanje prometnih tragedija i poduzme adekvatne mjere.

 

(apel je u prilogu)

HAK Rijeka

31.07.2008. Rijeka

Dopredsjednik Udruge Nebojša Čelica sastao se s predstavnicama Auto-kluba Rijeka g. Ankicom Tomac i Tihanom Turčinović. Razgovaralo se o daljnjim zajedničkim akcijama na području edukacije, te preventive u prometu. Predstavnice HAK-a Rijeka istakle su dobru suradnju sa Savjetom za sigurnost u prometu Primorsko-goranske županije.

 

HAK Rijeka prepuštajući našoj Udruzi širenje svog projekta na Istarsku županiju omogućio je Udruzi korištenje filma "Sekunda koja mijenja život" za područje Istarske županije. Film će se prikazivati u sklopu interaktivnih radionica koje će Udruga organizirati u Istri.

Izvještaj sa sastanka u Ministarstvu pravosuđa, Zagreb 6.6.2008.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa gđa. Tatjana Vučetić dala je prijedloge za pomoć radu Udruge. Glede izricanja  kazni u kaznenim postupcima koje su bliže zakonskom minimumu nego maksimumu, rekla je da je to činjenica koju potvrđuje i sudska praksa. Suci u kaznenim postupcima vezani su pravnom kvalifikacijom kaznenog djela koju u optužnici ili optužnom prijedlogu postavi državni odvjetnik te da optužni akt može mijenjati samo državni odvjetnik u tijeku kaznenog postupka, a sudac sudi u granicama postavljenih u optužnom aktu.

Na jesen će započeti radom skupina za izmjenu Kaznenog zakona. Izvijestila nas je i o izmjenama Zakona o kaznenom postupku koje su upravo u tijeku. Izmijenjen je predistražni postupak i istraga koju više neće voditi istražni sudac već državni odvjetnik.

Predviđa se izmjena Pravilnika o kućnom pritvoru i češće korištenje kazne rada za opće dobro.

Rješenje koje može poboljšati situaciju u sustavu je i edukacija sudaca na temu kaznenih djela u prometu te ubrzanje sudskih postupaka.

Predložila je sastanak svih nadležnih za stanje u prometu u RH i Udruge, tj. okrugli stol svih uključenih u problematiku o postupanju u momentu teških prometnih nesreća: od samog postupanja na licu mjesta, obavještavanja roditelja i ostalih radnji.

Gđa. Vučetić se slaže s našim komentarom da treba ujednačiti kazne i da je za ujednačavanju sudske prakse nadležan Vrhovni sud.

Rekla je da u slučajevima predugog trajanja procesa, za kontrolu rada sudova možemo kontaktirati gđu. Dijanu Kovačević Remenarić, ravnateljicu u Upravi za organizacijsko-kadrovske poslove u Ministarstvu pravosuđa, a za kontrolu rada sudskih vještaka iz prometa, zaduženi su predsjednici županijskih sudova.

Radu Udruge pravnu pomoć može pružiti Hrvatska odvjetnička komora.

U Ministarstvu pravosuđa u Upravi za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava postoji Odjel za podršku svjedocima i sudionicima u postupcima za kaznena djela ratnih zločina. Proširena je nadležnost Odjela na podršku žrtvama i svjedocima u svim kaznenim postupcima, a ne samo u postupcima za kaznena djela ratnih zločina.

 

 

Vijesti

14.06.2008. ZAGREB

Na poziv centrale Hrvatskog auto-kluba u Zagrebu je svečanoj Godišnjoj skupštini HAK-a prisustvovao i dopredsjednik Udruge Nebojša Čelica, koji je u ime udruge Obitelji osoba stradalih u prometu primio HAK-ovo godišnje priznanje za dosadašnji rad. Priznanje su uručili predsjednik HAK-a g. Ivo Bikić i glavni tajnik  g. Tomislav Družak. Čelica je u ime Udruge zahvalio HAK-u na dosadašnjoj podršci i suradnji.

Također je u ime Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida (HSUTI), Zagreb, čiji je naša Udruga član, a koji okuplja 78 udruga tjelesnih invalida iz cijele Hrvatske i  broji 17.000 članova, ispred predsjednice Saveza gđe. Mirjane Dobranović, zahvalio glavnom tajniku HAK-a g. Tomislavu Družaku na njegovom razumijevanju problematike, osobnom nesebičnom zalaganju i pomoći u radu Saveza, te uručio PLAKETU ZAHVALE HSUTI-ja.

Gradonačelnik Pule primio nagrađene učenike

Nagrađeni učenici sa svojim porukama
Gradonačelnik Boris Miletić, zamjenica gradonačelnika Vesna Petrović i pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Silvija Hrelja primili su 3. lipnja 2008.g. nagrađene učenike na Natječaju za najbolja pisma upućena javnosti, na temu «Mladi su ogledalo društva, kakve nam poruke odrasli šalju», «Jači auto = veći frajer?, Biti ili piti, Bolji svijet je (ne)moguć», uz prisustvo predstavnika inicijatora akcije udruge Obitelji osoba stradalih u prometu prof. Teodore Beletić i gosp. Nebojše Čelice.

Međunarodna konferencija

Na međunarodnoj konferenciji «Prevencija nasilja i ozljeda u Jugoistočnoj Europi», održanoj u Dubrovniku 12.-14.5.2008.g. u organizaciji College of Public Health University of Iowa, SAD i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Sveučilišta u Zagrebu, Teodora Beletić prezentirala je rad Udruge. Govorila je o doprinosu civilnog društva sigurnosti u prometu. Sudionici Konferencije su izrazili svoje čestitke radu Udruge, podršku nastojanjima te nadu u nastavak suradnje.

Sastanak „South-East European Trauma and Injury Prevention Network“ okupio je  istraživače iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i SAD, koji od 2006. g. surađuju u istraživanju i projektima u području sprečavanja nesreća te sudjeluju u „The International Collaborative Injury and Trauma Research Training“, programu financiranom od strane Fogarty međunarodnog centra Nacionalnog instituta zdravlja SAD.

PRIJEVOZ ŠKOLSKE DJECE

Obavještavamo građane, posebno roditelje, da u okviru Udruge obitelji osoba stradalih u prometu djeluje i Sekcija za sigurniji prijevoz djece autobusima.

Cijevi i zadaci Sekcije su:

-         zaštititi živote i zdravlje školske i ostale djece u prijevozu do škole ili vrtića,

-         utvrditi sadašnje stanje sigurnosti prijevoza, po gradovima, prema školama te autoprijevoznicima (koncesionarima),

-         prikupljati informacije o incidentnim situacijama

-         prikupljati primjedbe i prijedloge za poboljšanje postojeće situacije,

-         djelovati prema Ministarstvu mora pomorstva i infrastrukture,

-         djelovati prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta,

-         djelovati prema Ministarstvu unutrašnjih poslova,

-         djelovati prema prijevoznicima,

-         djelovati prema roditeljima

radi postizanja veće sigurnosti u prijevozu na putu do vrtića i škola, te na izletima.

Nosioci aktivnosti Sekcije, te osobe za kontakt su:

ANA MIHALJEVIĆ, 34310 PLETERNICA, Zagrade 54

                                    mob.: 098/964 8082

                                    tel.: 034/250 054

                                    mail: anamihal@inet.hr 

DAMIR MIHALJEVIĆ, 34310 PLETERNICA, Zagrade 54

                                        mob.: 099/694 3364

 

NEBOJŠA ČELICA, 52203 MEDULIN, Ližnjanska 33

                                   mob.: 098/441 571

                                   mail: udruga@stradaliuprometu.hr

Molimo zainteresirane za ovu problematiku da se jave, te pošalju svoje primjedbe i prijedloge.prijedloge.                        

PREDAJA PETICIJE PREDSJEDNIKU SABORA

Dana 23.04.2008. u Zagrebu, delegacija Udruge obitelji osoba stradalih u prometu (Teodora Beletić, Nebojša Čelica iz Pule, Sandra i Silvio Župančić te Ivka Odvorčić iz Zagreba, Vlado Andrijašević iz Makarske, Marija i Vladimir Beljan iz Osijeka, Damir Mihaljević iz Zagrađa, Nada Šetka i Vinko Štimac iz Slavonskog Broda), predali su u ime svih članova Udruge Peticiju sa 21.500 potpisa predsjedniku Sabora RH g-dinu Luki Bebiću.

Mateo Sardelin - Crna strana ceste

 

Klikni za veću sliku
Mateo Sardelin (desno) sa gostima iz PU Istarske i Udruge obitelji osoba stradalih u prometu

U protekloj se godini u našoj državi dogodilo 60997 prometnih nesreća u kojima je život izgubilo 619 sudionika, 4522 osobe su teško ozlijeđene, a 20433 ih je zadobilo lakše tjelesne ozljede. Uništeno je preko sto tisuća vozila i pričinjena ogromna materijalna šteta.

Stanimo na trenutak zbog onih koji su ravnodušno prešli preko brojke od 619 poginulih: kad bi svi poginuli bili iz Funtane, samo bi dvjestotinjak stanovnika tog mjesta ostalo živo! Zašto baš Funtana? Zato jer iz nje dolazi autor ove neobične izložbe. Mateo Sardelin je fotograf i novinar "Glasa Istre", a specijalnost mu je crna kronika. Surađivao je i surađuje sa našim portalom, a zbog njegove se specijalnosti, na žalost, često susrećemo na mjestima velikih ljudskih tragedija.

Priopćenje

"Ne čekajte da se dogodi i Vama"

 Smatrajući da Zakon o sigurnosti prometa na cestama još uvijek u javnosti nije prepoznat kao zakon koji štiti ljudske živote, a kao žrtve koje su zbog nesigurnosti u prometu izgubili ono najvrednije – živote svojih najmilijih, molimo Vas da naše prijedloge za izmjenu tog Zakona prezentirate javnosti, te potaknete stručnjake na diskusiju o njima (prije drugog čitanja Zakona u Saboru).

Okrugli stol o (ne)sigurnosti djece i mladih u prometu

 U organizaciji udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, a u suradnji s Upravnim odjelima za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije i Grada Pule, u sklopu kampanje obilježavanja 20-te godišnjice hrvatske Mreže zdravih gradova, 12.3.2008.g. u dvorani Gradske knjižnice Pula, održan je Okrugli stol s temom Sigurnost djece i mladih u prometu, na kojem su prisustvovali predstavnici upravnih odjela Istarske županije, Grada Pule, Policijske uprave Istarske, Pulaparkinga, Pulaprometa, Auto-kluba Pula-Rovinj, udruge HAŠ - Hrvatske autoškole, te arhitekti Pulske grupe.

                 

Dan planete Zemlje

Svjetski dan planete Zemlje koji Gimnazija Pula već tradicionalno obilježava svakog 22.4. ove je godine protekao uz kišu čime je planeta zemlja "doskočila" onima koji fešteđaju njoj u čast. Ovogodišnja proslava nastavak je projekta pod nazivom  "Sigurna vožnja biciklom", koji je organiziran u suradnji s Udrugom obitelji stradalih u prometu. Iako je program koji je predviđao vožnju biciklom po budućim biciklističkim stazama Pule znatno skraćen, poruka koja je upućena je jasna i nedvosmislena. Gimnazijalci se zalažu za biciklističke trake i smirenje prometa u gradu, koji se u svom trećem tisućljeću ne može prilagoditi nabujalom prometu 21. stoljeća, već je jedino moguće upravo obrnuto - promet 21. stoljeća prilagoditi gradu, tj. građanima.

(Regional)

Humanitarni koncert u organizaciji Udruge i Twin Horna

Riječki i pulski rockeri za Velimira i Marinu

Koncert su otvorili Lightning

Sa željom da pomogne svojim članovima, Udruga obitelji osoba stradalih u prometu organizirala je uz pomoć motociklističkog kluba Twin Horn koncert na kojem su u Twin Horn MC Clubhouseu u Šijani 12.4.2008. nastupila tri mlada benda. Novac smo sakupljali za Velimira Petrašeka iz Pule i Martinu Rukavinu iz Pleternice, koji su teško stradali u prometnim nesrećama i ostali invalidi, veli Nebojša Čelica, jedan od osnivača Udruge. Na koncert došlo 170 ljudi te su, ne samo od ulaznica, sakupili tri tisuće kuna, čime su zadovoljni s obzirom na to da im je ovo prva akcija takve vrste.

Pismo zastupnicima Hrvatskog sabora

«SPASIMO LI JEDAN ŽIVOT, SPASILI SMO CIJELI SVIJET»

Poštovani, 

zahvaljujući Vam na dosadašnjoj podršci, želimo Vas obavijestiti da smo iz svojih obiteljskih tragedija – pogibije naših voljenih u prometu, smogli snage osnovati Udrugu, sa ciljem zaštite temeljnog ljudskog prava – prava na život i sprečavanja da se naše tragedije ponove i drugima.

Pokrenuli smo kampanju «Ne čekajte da se dogodi i Vama», te potpisivanje Peticije za pooštravanje kazni vozačima koji rade teške prometne prekršaje i time uzrokuju smrt ili trajni invaliditet (preko 18.000 potpisa), koju namjeravamo predati Hrvatskom saboru prilikom izglasavanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

                                      

Prijedlozi Udruge za izmjenu Zakona prometa na cestama

Budući se Zakon o sigurnosti prometa na cestama tiče svakoga (jer smo svi sudionici u prometu) te se njime štiti osnovno pravo čovjeka, pravo na (zdrav) život, smatramo da se njime trebaju puno strože utvrditi pravila i efikasno sankcioniranje neodgovornosti nadležnih (uz minimalizaciju mogućnosti izbjegavanja izrečene kazne) u sva tri ključna segmenta prometnog sustava (ne samo učesnika u prometu, već i nadležnih za ispravnost vozila i cestovne mreže, te za primjenu propisa, kontrolu i sankcije). Naime, za ostvarenje temeljnog cilja prometne politike – smanjenje broja nesreća i stradalih u prometu (sa 14,5 poginulih /dr. Marušić/ na 10/100.000 stanovnika) neophodna je pravilnija raspodjela kazni na izravne i neizravne sudionike u prometu.

Stava smo da se prometne nesreće najčešće (prolazak kroz crveno, brzina, alkohol, nepoštivanje prednosti pješačkog i sl.) ne događaju same od sebe, već ih netko uzrokuje svojim neodgovornim ponašanjem, te za to treba i odgovarati, jer što se (adekvatno) ne sankcionira, postaje normalno i prihvatljivo, te rezultira neodgovornim ponašanjem i tragičnim posljedicama.

Sastanak s predstavnicima MUP-a

Drastične sankcije za ubojice na cestama

Predstavnici nedavno osnovane Udruge obitelji osoba stradalih u prometu prije nekoliko dana usmeno su prezentirali čelnicima MUP-a dio svojih prijedloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Članovi Udruge zadovoljni su što ih je konačno saslušao netko od mjerodavnih, a najavili su daljnje intenziviranje aktivnosti na donošenju mjera koje će rezultirati smanjenjem broja poginulih na našim cestama, ponajprije promjenama propisa.
- Naša posebna radna skupina već duže vrijeme radi na definiranju prijedloga izmjena zakona koji trenutačno, prema nama, preblago sankcionira teške prekršitelje i recidiviste. Smatramo da će se samo drastičnim povećanjem novčanih, ali i zatvorskih kazni za najteže prometne prijestupnike poslati prava poruka i takvi propisi će djelovati preventivno na sve sudionike u prometu. Pri tome, poseban naglasak treba staviti na strogo kažnjavanje prebrze vožnje te vožnje pod utjecajem alkohola, što su označeni najčešćim uzrocima prometnih nesreća sa smrtnim ishodima, objasnila je nekoliko najvažnijih prijedloga izmjena predsjednica Udruge, prof. Teodora Beletić.

Pozivamo zainteresirane s područja Bosne i Hercegovine da se jave Udruzi, da ih povežemo

MOLIMO  PROČITAJTE u nastavku

U gradu se bicikl premalo koristi

U GIMNAZIJI POČEO PROJEKT »SIGURNA VOŽNJA BICIKLOM«

Projekt je inicirala Udruga obitelji osoba stradalih u prometu u suradnji s Autoklubom Pula-Rovinj, a u sklopu obilježavanja 20. godišnjice Hrvatske mreže zdravih gradova koju koordinira Istarska županija.

Natječaj za najbolja pisma upućena javnosti

U sklopu obilježavanja 20-te godišnjice rada Hrvatske mreže zdravih gradova, a s namjerom da se problemima kvalitete zdravlja u javnosti posveti značajnija pažnja, mjesec ožujak 2008.g. posvećen je temi – «Zdravlje djece i mladih: sigurnost u prometu, spolno zdravlje, agresivnost, rano pijenje».

Na inicijativu udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, u suradnji s Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije, jedna od akcija u ožujku je Natječaj za najbolja pisma mladih upućena javnosti: medijima, te nadležnim ministarstvima (prosvjete i sporta, zdravstva i socijalne skrbi, obitelji i branitelja, unutarnjih poslova …), sa idejom da mladi sami upute poruke institucijama vlasti, o svojim problemima.

Osnivačka skupština Udruge za Slavoniju i Baranju

Dana 1.3.2008. održana je Osnivačka skupština udruge Obitelji osoba stradalih u prometu za Slavoniju i Baranju, u Osijeku. Za predsjednika Udruge izabran je Ivan Vekić, dopredsjednika Vladimir Beljan, a članovi su Predrag Kunić, Željko Bastalić i Krunoslav Karalić. Skupštini su prisustvovali i predstavnici Prometne policije Osijek - načelnik Borislav Vukušić i Ivica Vukov.
Udruga će se zalagati za dogovorene ciljeve.

Kontakt - 098/398 400, g. Vladimir Beljan

Radionica o sigurnosti u prometu u Gimnaziji Pula

Projekt prevencije i edukacije radi odgovrnijeg ponašanja mladih u prometu nastavio se 27.2.2008. Gosti iz Policijske uprave, Vatrogasne postrojbe i Hitne pomoći prenijeli su vlastita iskustva iz situacija realnih saobraćajnih nesreća.

Osnovana Udruga za Dalmaciju

25.1.2008.g. u Splitu je održana Osnivačka skupština Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Dalmacije. Obitelji stradalih, nakon nagomilane tuge i boli za svojim najmilijima, skupile su hrabrost i osnovale Udrugu.

Za predsjednika je izabran Vlado Andrijašević, za zamjenika Mirko Erceg. Očevi su poginulih djevojaka Ane Andrijašević i Kate Erceg, koje je u bjesomučnoj jurnjavi na pješačkom prijelazu prije pet godina usmrtio Ivan Primorac. Istodobno su uz Seminu Lončar predsjednicu CERD-a, aktivistkinju za ljudska prava i Kristinu Mirko, članovi Upravnog odbora. Nadzorni odbor čine: Anisija Bešlić iz Dugog Rata, Milorad Ćirić iz Splita i Anita Pervan iz Makarske.

Podršku obiteljima stradalih svojim je prisustvom pružio i Leon Tauber, bivši načelnik Makarske policijske postaje. Na inicijativu o osnivanju Udruge nije ostao ravnodušan ni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji se tu slučajno zatekao, te ponudio suradnju.

kontakt:

mail:  stradaliuprometu@gmail.com

tel.:  091/ 526 7058

Organizacijska struktura Udruge

Upravni odbor Udruge je na sjednici 23.1.2008. donio odluku o unutrašnjoj organizacijskoj strukturi. Udruga će dalje djelovati kao Koordinacija 6 samostalnih regionalnih Udruga obitelji osoba stradalih u prometu.

Novoosnovane udruge moći će samostalno djelovati samo na području za koje će biti osnovane i to: za Zagrebačku županiju, udruga za Sjevernu Hrvatsku za Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Krapinsko-zagorsku županiju; udruga za Središnju Hrvatsku za Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju; udruga za Slavoniju i Baranju za Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku županiju; udruga za Dalmaciju za Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju; te udruga za Sjeverno Primorje za Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Istarsku županiju. Sve će imati isto ime i logo Udruge, sa dodatkom u nazivu za područje.

Osnivači novih Udruga mogu biti jedino iz članstva početne Udruge, uz uvjet da prihvaćaju Statut i način rada Udruge.

Za izradu prijedloga Statuta i strukture buduće Koordinacije Udruga zadužen je Nebojša Čelica.

Do konačnog formiranja svih 6 Udruga i Koordinacije, postojeća Udruga obitelji osoba stradalih u prometu djelovat će na području cijele Hrvatske i to: na povečanju članstva, osnivanju predviđenih Udruga, koordinaciji cjelokupnog rada, te nastupu pred državnim institucijama i medijima.

Pozivamo sve suradnike iz svih županija da nam se jave radi ubrzavanja rada na formiranju Udruga.

Otvoreno pismo Vrhovnom sudu

28.12.2007. Udruga je poslala Otvoreno pismo predsjedniku Vrhovnog suda RH, tražeći odgovor na pitanje zašto se u sudskoj praksi ne dodjeljuju strože kazne za teške prometne prekršaje.

podržavaju nas

Pravni savjeti za članove

Besplatan telefon

Važno

blogovi

linkovi

Medjunarodni linkovi